Sekretáriu Estadu Formasaun Profisionál no Empregu (SEFOPE), Rogério Araújo Mendonça ho Embaixadór Japaun mai Timor-Leste, Tetsuya Kimura asina memorandu entendimentu bá kooperasaun iha MNEK, Díli, Tersa (08/10/2024). Foto/Tome da Silva
Diskusaun sira ne’e ho ba akordu kooperasaun ne’ebé parte sira realiza ona iha loron 10 fulan-Outubru 2024. Nune’e, empregador na’in-ualu husi Japaun ne’e husu atu Governu Timor Leste bele prepara kondisaun diak ba traballdor sira atu bele hatene lingua Japaun.
“Numeru sira la sita ema nain hira, maibé ita presiza prepara kondisaun hanesan tenke hatene lingua Japaun, no mos hatene kona-ba kultura Japaun nian, hanesan Korea ho Austrália, bainhira atu haruka joven sira ba iha open departure ne’e fó mensajen atu adapta tuir ema nia kultura iha nasaun ne’ebe ita ba,” SEFOPE, Rogeiro Araújo Mendonça informa iha salaun SEFOPE, Kinta (17/10/2024).
Prezidente delegasaun Empregador Japaun mai Timor-Leste, Motoi Sasaki hateten, empregador sira iha Japaun la husu traballador mai husi nasaun ne’ebé- de’it, maibé kualifikasaun ne’ebéimportante mak tenke hatene lingua Japaun.
“Ami nia esperansa mak governu Timor Leste prepara kondisaun diak kona-bá aprende lingua Japaun no dau-daun ne’e sidauk hatene kona-bá númeru traballasor nain hira mak presiza tanba ne’e depende ba kompañia nia nain mak sei halo rekrutamentu bazeia ba kapasidade Traballador nian hatene lian Japaun,” Nia dehan.
Dezde tinan 2023, Timor-Leste haruka ona timoroan na’in-19 ne’ebé oras ne’e ba servisu iha Japaun iha área agrikultura hamutuk 17 no rua seluk iha área indústria.
Ba oin SEFOPE mós iha ona planu atu prepara tan timoroan ho kuantidade boot atu ba servisu iha Japaun tuir akordu Timor-Leste ho Japaun, nune’e hahú loke sentru formasaun lian Japaun iha sentru formasaun SENAI Becora no sei haluan tan kooperasaun ho ajénsia JICA iha Timor-Leste hodi fó treinamentu ba timoroan sira ne’ebé iha saúde di’ak no mentalidade preparadu para ba servisu iha Japaun.
Advertisement
Akordu MoC ne’e ho durasaun kontratu ba traballadór timoroan sira hamutuk tinan haat no iha posibilidade renova depende ba empreza sira neʼebé fó servisu iha Japaun.