Maibé, iha audiénsia públika ne’ebé foin lalais TR halo ho Parlamentu Nasionál (PN) liu-hosi Komisaun A, sira halo pedidu adisionál ruma, maibé, TR nia orsamentu 2025 nian sei la dook hosi montante orsamentu ne’ebé ministériu finansas fó iha tinan 2024.
Advertisement
Deolindo afirma, bá tinan oin sira iha planu prioridade bá buat barak loos ne’ebé mak sira hanoin hela atu halo. Ida maka programa formasaun bá Juiz sira sei la’o nafatin. Ida tán maka, kria kondisaun ka servisu di’ak bá Juiz sira, alende iha Dili ho fatin seluk.
“Ita inaugura tiha edifisiu iha Dili, ita labele hanoin katak, Dili de’it mak presiza servisu di’ak, maibé iha munisipiu sira seluk mós presiza fatin di’ak. Entaun, hanoin hela atu harii tán edifisiu Tribunál foun iha fatin tolu mak hanesan Ermera, Viqueque ho Maliana,” Deolindo dos Santos hateten iha kna’ar fatin, Caicoli, kuarta (06/11/2024).
“Maibé, Baucau ne’e laiha ona kondisaun. Ne’ebé, orsamentu ne’e ami husu ona bá Governu atu prevee iha Conselho Administração do Fundo das Infra-estruturas, depois mak ita sei ezekuta iha tinan oin, bainhira parlamentu aprova,” Deolindo informa.
Iha proposta OJE 2025 bá Tribunais nian ho $4.670.395. Fahe bá kategória Saláriu no Vensimentu $3.454.572, Bens no Servisus $925.823, Transferénsias Públikas zero, Kapitál Menór $290.000, Kapitál Dezenvolvimentu zero.
Advertisement
Hosi orsamentu $4.670.395 ne’e, sei gasta bá programa (1) Hakbesik Servisu sira Tribunál nian bá Populasaun, (2) Asesu bá Justisa, (3) Funsionamentu no Dezenvolvimentu Institusionál.
“Ezekusaun orsamentu ne’e, foin daudaun ami bá iha Parlamentu, sira husu. Ne’ebé, ami agora daudaun ne’e iha 50% e tal. Agora, tama ho komitmentu mak iha ona, pelumenus até fim do ano hela fulan ida resin ami sei atinje ezekusaun ne’ebé boot,” Deolindo informa tán.
Advertisement
Deolindo aprezenta mós problema balun ne’ebé kauza bá ezekusaun tarde, tanba iha obra balun ne’ebé mak la’ós de’it Tribunál mak deside mesak, maibé, involve mós instituisaun sira seluk. Ezemplu, iha sira nia orsamentu bá dezeñu rotativu bá Tribunál sira nian, ne’ebé mak oras ne’e iha hela faze finál atu halo pagamentu.
“Presiza mós verifikasaun sira hosi instituisaun ne’ebé involvidu hanesan Ajénsia Dezenvolvimentu Nasionál ho Obras Públiku. Bainhira verifika hotu ona no selu ona laiha problema. Ho obra ki’ik-oan sira hanesan projetu konstrusaun valeta iha edifísiu TR nia oin, ezekusaun sei boot,” nia garante.
Fatór ida tán ne’ebé kontribui bá TR nia ezekusaun OJE 2024 nian tarde ne’e maka projetu konstrusaun ida iha Oecusse ho valór orsamentu Rihun $50-resin.
Projetu ne’e, loke konkursu to’o tiha ona dala-tolu, maibé, emprezáriu sira ne’ebé submete dokumentu, laiha kompañia ida mak priénxe rekézitu, nune’e osan hirak ne’e labele ezekuta no devolve fali bá kofre estadu.
Ida seluk fali maka, iha rúbrika saláriu vensimentu nian, Tribunál Rekursu iha parte rua. Ida mak bá Juíz Estajiádu sira ne’ebe tuir loos halo ona sira nian estájiu iha Tribunál iha fulan-jullu liubá. Maibé, governu iha desizaun seluk, nune’e sira labele tuir estájiu.
Advertisement
“Orsamentu ne’e besik $100 mill hanesan ne’e, ou la to’o tán, tanba fulan-neen (6) de’it, fulan-jullu to’o dezembru. Entaun, orsamentu bá sira ne’e labele selu, tanba sira la mai, la sai Juiz estajiádu, entaun, orsamentu ne’e iha ne’ebá nafatin,” nia dehan.
Ida seluk maka, atribui bá Juiz sira, liu-liu iha Juiz na’in-rua ne’ebé mak dezista karreira hanesan Juiz, entaun, sira nia orsamentu ne’e labele selu ona, tanba sira sai ona, nune’e, osan hirak ne’e asegura nafatin hela.
Enkuantu, montante OJE 2024 nian ne’ebé molok ne’e atribui bá Tribunál Rekursu ho totál Millaun $5 resin.