Hatutan.com, (20 Novembru 2024), Díli—Vise-Primeiru Ministru no Ministru Koordenadór ba Assuntu Ekonómiku, Ministru Turizmu no Ambiente, Francisco Kalbuadi Lay, mobiliza bilionáriu na’in-tolu hosi Singapura no Hongkong mai Timor-Leste hodi partisipa iha Forum Investimentu Turizmu Timor-Leste.
Vise-Primeiru Ministru no Ministru Koordenadór ba Assuntu Ekonómiku, Ministru Turizmu no Ambiente, Francisco Kalbuadi Lay simu bilionáriu nain-tolu iha Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato, Díli, Kuarta (20/11/2024). Foto/Vito Salvadór
Bilionáriu na’in-tolu; na’in-rua hosi Hongkong no na’in-ida hosi Singapura ne’e to’o iha Timor-Leste, Kuarta (20/11/2024), ho ida-idak nia jet privadu tuun iha Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau dos Reis Lobato, ne’ebé tuir ajenda partisipa iha Forum Investimentu Turizmu Timor-Leste hahú iha loron 21-22 fulan-Novembru ne’e,
Jet privadu tolu ne’ebé transporta bilionáriu na’in-tolu ne’e iha hela Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato hodi hein to’o atividade bilionáriu na’in-tolu nian ne’e iha Timor-Leste mak fila dala ida.
Advertisement
Bainhira bilionáriu na’in-tolu ne’e ho nia delegasaun ho sira idaidak nia jet privadu tuun iha aeroportu internasional Prezidente Nicolau Lobato, simu direta hosi Vise-Primeiru Ministru no Ministru Koordenadór ba Assuntu Ekonómiku, Ministru Turizmu no Ambiente Francisco Kalbuadi Lay no aprezenta kedas investor shirak ne’e ba Primeiru – Ministru Kay Rala Xanana Gusmão iha Palásiu Governu.
PM Xanana kontente tebes ho prezensa bilionáriu na’in-tolu ne’e ho nia delegasaun no kompromete atu fasilita șira hodi hala’o investimentu iha área potensial sira, inklui investimentu iha setór turizmu.
Kona-bá Fórum Investimentu Turizmu Timor-Leste
Forum Investimentu Turizmu Timor-Leste nu’udár eventu anuál durante loron rua ne’e sei halibur investidór nasionál no internasionál sira hodi fó atensaun ba turizmu nu’udar setór ida ne’ebé iha potensiá boot.
Forum ne’e sei aprezenta oradór prinsipál sira no diskusaun painél, iha mós oportunidade ba parseria nian, espozisaun komersiál sira, no vizita ba sitiu turistiku sira, fórum ne’e dezeña atu inspira ba kolaborasaun no inovasaun.
Advertisement
Maske ho nasaun kiik, Timor-Leste atinze nia kresimentu ekonomia ho lalais, atinze 3.9% iha 2022 a’as liu fali Sudeste Aziátiku Azia no illa Pasifiku 3.4%, no kresimentu mundial 3.0% deit. Timor-Leste nia kresimentu ekonomia projeta ba 3.5% iha 2024.
Asesu ba mekadu preferensial ho populasaun ema biliaun 2 resin iha nasaun hamutuk 56 ho fasilidade portuariu kualidade mundial.
Bilionáriu husi Singapura ho Hongkong mai ho sira ida-idak nia jet privadu. Foto/Vito Salvadór
Kustu forsa traballu kompetetivu ho traballador joven no dinamiku liu. Salariu minimu segundu mai kompetetivu liu iha Sudeste Aziatiku (US$ 115/fulan), ho nia populasaun ema liu 66% joven ho idade menus husi tinan 30, a’as liu nasaun sira hotu iha Azia Leste no ilha Pasifiku (40%) ho media 49% iha mundu.
Rejime tributaria kompetetivu ho insentivu espesial ba investimentu. Presu impostu kiik liu iha Sudeste Azia (10% impstu rendimentu), ho insentivu sira hanesan insensaun impostu too tinan 10, akordu ba estabilidade legal, no arendamentu rai tuir investor sira nia preferensia.
Nasaun demokratiku no paz. Nasaun demokratiku liu no iha estabilidade politika di’ak liu, laiha violensia iha rejiaun Sudeste Azia.
Luku no nani-tasi, luku a’an iha Korál Triánglu biodiversidade nian, nu’udar uma no hun ba konsentrasaun espésia tais nian aan liu iha mundu. Goza no aproveita fatin luku nian ne’ebé moos hanesan lalenok.
Haree/observa baleia. Nu’udar sitiu prinsipal ida iha mundu, fatin hodi hare/observa baleia no golfinu. Husi Setembru to’o Dezembru, tasi Timor sai roteiru prinsipál ba migratoriu baleia azul ne’ebé halo viajen tuir Kosta Norte.
Sa’e foho, trekking, observa manu-fuik no kafé. Explora paizajen furak oioin husi tasi to’o foho-leten, kafé ho kualidade di’ak. Riku ho biodiversidade manu-fuik sira, komunidade no suku tradisional no templu șira.
Istória, Kultura & Patrimóniu Sira. Esperiénsia kultura úniku ne’ebé forma hosi influénsia 4 diferente: Fatin antigu no patrimóniu kulturál, arkitetura portugés ne’ebé furak no istoriku. Fatin importante sira Funu Mundial II nian, no marka signifikativu sira hosi movimentu rezisténsia nian.