Xefe Estadu, José Ramos-Horta, kondekora Kombatente Libertasaun Nasionál hamutuk na’in-107 iha Pálasiu Prezidensiál, Tersa (26/11/2024). Foto/Elio dos Santos da Costa
Serimónia kondekorasaun ida-ne’e sai hanesan testamentu ida bá Estadu nia kompromisu atu fó onra bá martir sira hosi luta ba independénsia no atu prezerva legadu hosi movimentu libertasaun nian ba jerasaun sira iha futuru.
Advertisement
Kondekora Personalidade Nasionál no Internasionál
Iha parse loraik nian, PR Ramos-Horta, kontinua kondekora Orden Timor-Leste bá personalidade nasionál no internasionál hamutuk na’in-81 iha Palásiu Nobre, Lahane, Dili.
Iha komunikadu ne’ebé Hatutan.com asesu, fó sai katak, kondekorasaun ida ne’e tanba sidadaun sira ne’e fó ona kontribuisaun exepsionál bá Timor-Leste nia dezenvolvimentu, estabilidade, no progresu demokrátiku.
Prezidente fó Orden Timor-Leste iha kategoria Colar bá ema na’in-ualu (8), Medalla bá ema na’in-15, Insígnia bá ema na’in-14 no Méritu bá ema na’in-44, inklui Sertifikadu Rekoñesimentu.
“Ami rekoñese sira ne’ebé maka serbisu maka’as hodi hametin ami nia nasaun no haburas pás, demokrasia no dezenvolvimentu iha Timor-Leste. Kondekorasaun hirak ne’e simboliza ami nia agradesimentu kle’an bá ita-nia sidadaun no belun internasionál sira ne’ebé maka hamutuk ho ita iha ita nia jornada dezenvolvimentu nasionál nian, hodi kontribui sira nia matenek no dedikasaun tantu iha ita-nia fronteira sira no hosi rai-li’ur,” Ramos-Horta hateten.
Advertisement
Iiha ámbitu komemorasaun Aniversáriu Proklamasaun Independénsia Unilateral Timor-Leste bá dala-49, ne’ebé tinan ne’e realiza iha Rejiaun Administrativa Espesial Oecusse Ambeno (RAEOA), PR Ramos-Horta, sei fó sai ordém násionál bá destintu Kombatente Libertasaun Nasionál sira iha kategoria tolu: Orden Guerilla nian ne’ebé fó ba ema na’in 19. Orden Funu Nain ne’ebé fó ba ema na’in 19. Orden de Nicolau Lobato ne’ebé fó bá ema hamutuk 4.395.
Anunsiasaun orden nasionál bá distintu Kombatente Libertasaun Nasionál sira ne’e, ho baze proposta ne’ebé mak mai hosi Ministériu bá Asuntu Kombatente Libertasaun Nasionál (MAKLN), liuhosi Konsellu Kombatente Libertasaun Nasionál nian (CCLN-sigla Portugés).
“Kondekorasaun sira ne’e reprezenta ita-nia nasaun nia gratidaun ne’ebé dura bá sira ne’ebé luta bá ita-nia independénsia. Serimónia ida-ne’e sai hanesan testamentu ida bá ita nia kompromisu atu fó onra ba martir sira hosi ita nia luta ba independénsia no atu prezerva legadu hosi ita nia movimentu libertasaun nian ba jerasaun sira iha futuru,” Ramos-Horta fundamenta.
Dekretu husi Prezidente Repúblika númeru 117 /2024, loron 21 fulan-Novembru, kona-bá Prémiu Sira Ho Grau-Kolar, Grau Medalla, Grau Insígnia Orden Timor-Leste no Medalla Méritu no Sertifikadu husi rekoñesimentu bá Individualidade oin-oin nasionál no estranjeiru ho funsaun sira ne’ebé hala’o Bá benefísiu husi Timorense durante prosesu husi dezenvolvimentu nasionál.
Orden Timor-Leste kria liuhosi Dekretu-Lei númeru 20/2009, loron 6 fulan-Maiu, no Medalla Méritu ne’e kria liuhosi Dekretu-Lei númeru 15/2009, loron 18 fulan-Marsu, hodi Rekoñese no Agradese bá Militár, polísia no sivíl, nasionál no internasionál, ne’ebé serbí Nasaun Timorense hodi favor reforsu ba orden sosiál no ne’ebé nia asaun sira kontribui iha signifikativu ba pás no estabilidade nasionál.
Advertisement
Prezidente Repúblika, tuir alínea j), hosi artigu 85, Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timór-Leste, tau hamutuk ho númeru 5, hosi artigu 2, hosi Dekretu-Lei númeru 15/2009, loron 18 fulan Marsu nian, no Dekretu-Lei númeru 20/2009, loron 6 fulan Maiu nian, hodi atribui kondekorasaun bá sidadaun sira.