Governadór BCTL, Helder Lopez, informa asuntu ne’e ba jornalista sira hafoin enkontru ho Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta iha Palásiu Prezidénsial, Kuarta (27/11/2024). Helder Lopes, informa mós bá prezidente kona-bá servisu ne’ebé mak BCTL halo, liu-liu liga ho mandatu BCTL nian maka servisu iha área finanaseira ka setór finanseiru nian, inklui BCTL ninia supervizaun bá servisu bankária no instituisaun finanseira, jestaun fundu mina-rai, sistema pagamentu nasionál, ho tán monitorizasaun bá iha ekonómia Timor-Leste.
“Ami halo ko’alia iha área sira ne’e, liu-liu liga ho jestaun fundu mina-rai ninian, nune’e, ohin, BCTL atualiza bá Prezidente Repúblika, katak, ita-nia fundu mina-rai nia balansu agora billaun $18,68,” Governadór BCTL, Helder Lopes, informa.
Advertisement
Kona-bá retornu nian iha tinan ida ne’e hamutuk billaun $1,1, depois, totál osan ne’ebé mak governu levanta ona hodi finansia bá despeza públika to’o iha fulan-Novembru ne’e, hamutuk billaun $1,05.
Kona-bá Timor-Leste nia dezempeñu ekonómiku, hanesan ema hotu akompaña, kresimentu ekonómiku bá tinan 2023 ninian iha pursentu 2,4 (2,4%), projesaun bá tinan 2024 ida ne’e, sei sa’e bá pursentu 3,7% (3,7%), no to’o iha 2025 ninian projeta TL ninia ekonómia sei sa’e bá pursentu 4,4 (4,4%).
Hosi setór finanseiru ninian, progresu servisu boot ne’ebé mak agora dadaun Timor-Leste nia indústria atinje, ka iha prosesu atu atínje maka, promove dijitalizasaun servisu finanseiru, liu-liu BCTL husu bá banku sira ka instituisaun finanseira sira, atu sira kontínua promove sira-nia servisu dijitál, hanesan Internet Banking, Mobile Banking.
Sistema pagamentu sira ne’e mós BCTL sei kontinua servisu atu estabelese infra-estrutura, sistema, hodi nune’e bele sira hahú promove ona dijitalizasaun iha pagamentu, katak, bainhira ema atu bá sosa sasán ruma, alende uza osan fíziku, ema mós bele uza ona instrumentu, ka osan iha forma seluk hanesan kartaun, ka liuhosi telefone.
Advertisement
Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, fó mós ninia sujestaun bá BCTL, ligadu ho Fundu Mina-rai nian, karik ka lae, dada tiha osan balu ne’ebé investe iha estranjeiru ne’e iha Timor. Maibé, Governadór BCTL ne’e esplika katak, fundu mina-rai agora ne’e governu investe iha rai-liur. Osan Billaun $18,68 investe iha Asoens no Títulus iha rai-liur. Nune’e, retornu ne’ebé mak TL hetan maka, Retornu Finanseiru. TL labele hetan Retornu Ekonómiku no Retornu Sosiál.