Hatutan.com, (27 Novembru 2024), Díli- Banku Sentrál Timor-Leste (BCTL) daudaun ne’e hala’o hela estudu ho Fundu Monetáriu Internasionál (FMI) atu oinsá mak Timor-Leste bele iha ninia moeda ka osan rasik.
Governadór BCTL, Helder Lopz halo sorumutuk ho Xefe Estadu José Ramos-Horta iha Pálasiu Prezidensiál, Kuarta (27/11/2024). Foto/Tome da Silva
Governadór BCTL, Helder Lopez, Kuarta (27/11/2024), iha Palásiu Prezidensiál, informa ba jornalista sira katak BCTL halo ona estudu lubuk ida no estudu boot liu maka BCTL halo ho Fundu Monetáriu Internasionál no espera sei fó sai tinan ida ne’e remata.
Iha rezultadu prelimináriu hosi estudu ne’e hateten, bainhira Timor-Leste uza dollar Amerika bele asegura estabilidade. Katak, dollar Amerika ninia valór ne’e di’ak, tanba forte, nune’e, estabilidade ne’e iha. Mais, tanba uza dollar, Timor0Leste la-halo polítika monetária.
Advertisement
“Ne’e kestaun téknika uitoan, mais, ha’u esplika jerál de’it. Ita la-halo polítika monetária. Banku Sentrál labele halo polítika monetária iha sentidu osan hira mak ita bele sirkula iha ekonomia, osan hira mak ita bele dada, para bele influénsia atividade ekonómika. Entaun, tanba ita la-halo ida ne’e, ita laiha fleksibilidade, katak, ita laiha instrumentu atu kontrola osan, hanesan supply osan iha ekonómia, liuhosi polítika monetária,” Helder Lopez esplika.
“Bainhira ita liga tiha sira ne’e uza dollar Amerika, kontribui di’ak liu bá produtividade ekonómika, ka lae, estudu prelimináriu sira ne’e mós hatudu katak, hanesan utiliza dollar Amerika, la-dún promove ita ninia produtividade ekonómika. Mais, ida ne’e ha’u ko’alia nível altu de’it. Ita hakarak bá ita detallu ne’e, ita tenke haree item pur item,” tenik nia.
Governadór BCTL, Helder Lopez, dehan, buat ne’ebé mak BCTL iha kontínua halo estudu, hodi komprende lai ninia vantajen no dezvantajen mai Timor-Leste hosi utilizasaun dollar Amerika agora, depois BCTL kontínua suporta governu hodi sira halo sira-nia parte, para oinsá dezenvolve Timor-Leste ninia ekonomia.
Osan Sentavu bá Nota
Moeda ne’ebé oras ne’e daudauk Timor-Leste iha maka, hahú hosi Sentavu 0.1, Sentavu 0.5, Sentavu 0.25, Sentavu 0.50, no Sentavu 1.00. Maibé, osan tahan ka nota mak laiha. Nune’e, possível ka lae, atu iha mós osan nota, Governadór BCTL ne’e esplika, kuandu nia Sentavu, ne’e tenke osan besi. Sé ita hakarak bá fali surat-tahan, ita bolu dehan Nota. Tanba ne’e mak, agora daudaun uza dollar Amerika no Timor-Leste labele iha osan tahan ka osan nota.
Advertisement
“Tanba ita uza Nota Amérika nian, dollar Amérika nian no ita-boot sira nota iha ita ninia ekonomia, ida Sentavu Amérika nian laiha ona. Ita uza ita ninian Sentavu de’it. Tanba Sentavu ne’e ita maka hasai, Nota ne’e ita sei uza dollar Amérika ninian,” esplika nia.
Planu BCTL nian, ne’ebé mak hatuur ona iha planu estratéjiku bá dezenvolvimentu Setór Finanseiru maka, oinsá ita dijitaliza Sentavu ne’e, hodi nune’e, bainhira, Pagamentu Dijitál ne’e, no ita kuandu bá selu sasán ne’e, ema lori osan besi sira ne’e mak ema bá selu.
“Aban-bainrua, ita bele bá ida ho dijitál halo pagamentu, mais, prosesu sira ne’e la’o hela, ami servisu hamutuk ho instituisaun finanseira, Banku Sentral tenta kria sistema no infra-estrutura, para buat ne’e bele fasilita ita ninia ekonomia, liu-liu bá ita-boot sira,” hateten Helder Lopez.