Hatutan.com, (29 Novembru 2024), Díli-Banco Central Timor-Leste (BCTL) hamutuk ho instituisaun finanseira sira iha Timor-Leste ka banku nasionál no banku estranjeiru sira ne’ebé ejiste iha Timor-Leste lansa sistema banku eletróniku (e-banking) ka mobile banking hodi fasilita kliénte sira halo transferénsia bá osan ho fásil no laís liu de’it hosi telemóvel.
PM Xanana Gusmão halo vizita bá stand Banku Mandiri, BNU, ho BNCTL nian durante atividade espozisaun ne’ebé BCTL organiza hodi selebra Loron Nasionál Poupansa bá dala-10, no Kampu Dijitál bá dala-4, iha Centro de Convenções de Díli, Sesta (29/11/2024). Foto/Rogério Pereira Cárceres
Lansamentu bá sistema banku eletróniku ka mobile banking ne’e iha ámbitu seremónia selebrasaun “Loron Poupansa Nasionál bá dala-10, no Loron Kampo Dijitál bá dala-4”, iha Centro de Convenções de Díli (CCD), Sesta (29/11/2024).
Instituisaun finanseira sira ne’ebé mak lansa ona sira nia sistema banku eletróniku mak Banku Repúblika Indonézia (BRI) ne’ebé lansa ona aplikasaun ho naran BRImo.
Liuhosi BRImo, kliénte sira bele uza hodi halo transferénsia bankária iha timor laran no mós haree balansu iha konta bankária. BRI mós planeia ona atu iha tempu badak nia laran sei aumenta fitur seluk hanesan, halo transferénsia doméstiku no internasionál, sosa pulsa telemóvel ka eletrísidade, Kompas no seluk tán.
Hosi Banku Mandiri, lansa kona-bá Livin’ by Mandiri, hanesan aplikasaun ne’ebé fásil no lalais bele ajuda kliente sira, hodi bele halo nia finanseiru, transksaun bankária ne’ebé maka bele halo, la presiza ona atu bá iha banku sira.
Benefísiu hosi Livin’ by Mandiri, primeiru mak hafásil bá asesibilidade. Katak, ho Livin’ by Mandiri, kliénte sira la presiza tán ona atu to’o tán banku hodi halo transaksaun, maibé, iha fatin ne’ebé de’it, prosesa nia transaksaun finanseiru.
Segundu, transaksaun ne’ebé maka real time. Livin’ by Mandiri, ema bele halo sira-nian transferénsia ho real time, iha minute balu de’it ema transfere osan hosi Timor-Leste bá rai-liur tama kedas iha konta ne’ebé diríji ba.
Advertisement
Terseiru, kliénte sira bele asesu bá oras 24. Ho Livin’ by Mandiri, ema bele halo transaksaun iha kualker oras. Kuatru, Livin’ by Mandiri, ne’e seguru tebes bá kliente sira, tanba nia hanesan aplikasaun ida ne’ebé mak rai hela ita telefone, nune’e, ita rasik mak bele jere no bele kontrola buat hotu.
Livin’ by Mandiri, ema bele asesu informasaun bá sira-nian konta bankária rasik, bele transfere osan hosi Banku Mandiri bá Mandiri, no bele mós bá Banku sira seluk.
PM Xanana Gusmão halo vizita bá stand Banku Mandiri, BNU, ho BNCTL nian durante atividade espozisaun ne’ebé BCTL organiza hodi selebra Loron Nasionál Poupansa bá dala-10, no Kampu Dijitál bá dala-4, iha Centro de Convenções de Díli, Sesta (29/11/2024). Foto/Rogério Pereira Cárceres
Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, ne’ebé partisipa iha serimónia ne’e hato’o nia orgullu no agradese bá BCTL ho instituisaun finanseira sira ne’e tanba nia konsidera sistema dijitalizasaun ida ne’e di’ak tebes, no espera bele ajuda liután povu Timor-Leste hodi asesu bá halo transaksaun osan tuir nesesidade.
“Ida-ne’e maka okaziaun importante tebes no ami kontente tebes tanba konvida ha’u mai iha ne’e ba lansamentu ida-ne’e, banku móvel nakloke. Di’ak loos. Ami prontu, maske ami nia nasaun foin ukun-aan, maibé sei nakloke bá sistema boot ida iha ekonómia finanseira ninian. Agradese wain tebtebes, tanba sistema ida bele ajuda liután povu Timor-Leste iha nesesidade finanseira nian,” Primeiru-Ministru, Xanana Gusmão, hateten iha nia intervensaun.
Prezidente Repúblika José Ramos-Horta rasik mós espresa nia kontente ho inovasaun sira ne’e, tanba mundu moris ona iha plataforma dijitalizasaun no Timor-Leste hakarak ka lakohi, nune’e duni.
Ramos-Horta, dehan inovasaun sira ne’e mós mai ho nia problemas oioin, tanba laiha teknolójia ida mak laiha problema no problema boot liu mak Artificial Intelligence (AI). Ida-=ne’e di’ak tebtebes, maibé mós risku barak loos.
Advertisement
“Bá ha’u, nu’udár prezidente, nu’udár mós sidadaun ida, buat ne’ebé ita halo, tenke hanoin bá kliénte, hanoin bá povu. Buat hothotu ita halo ne’e tenke bazea iha povu, iha interesse, oinsá para nia bele hetan benefísiu liu mai hosi teknolójia, buat sira ne’e, oinsá mak inan sira iha merkadu fa’an modo sira, fa’an ai-fuan, ikan, sira ne’e, tenke benefísiu ne’e bá sira. Depois, kustu ne’e hira. Ne’e mós Governu tenke haree, kontrola, sé lae, ki’ik sira kontínua selu,” Ramos-Horta hateten.
Governadór Banco Central de Timor-Leste (BCTL), Helder Lopez, lori naran banku sentrál nian, agradese bá Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta no Primeiru-ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, no konvidadu sira hotu, tanba bele prezensa iha loron ida ne’ebé importante tebtebes bá Timoroan hotu.
Governadór BCTL ne’e aprezenta mensájen importante tolu, primeiru maka kona-bá Servisu Finanseiru Dijitál. Banku sentrál hasai programa ida ho naran “Banku Iha Ha’u Nia Bolsu”. Ho programa ida ne’e, BCTL husu bá banku sira hotu, atu oferese servisu finanseiru dijitál, pelumenus iha servisu finanseiru dijitál rua. Ida, maka Internet Banking, no ida seluk Mobile Banking.
Instituisaun finanseira ka Banku lima ne’ebé mak eziste iha Timor-Leste, hanesan Banco Nacional Utlramarinho (BNU), Banku Nasionál Komérsiu Timor-Leste (BNCTL), Bnku ANZ, Bank Rakyat Indonesia (BRI) ho Bank Mandiri hothotu fornese ona servisu finanseiru dijitál, internet baking no mobile baking. Kompleta ho banku na’in-haat ninia servisu iha mós kompañia karteira eletrónika, ne’ebé mós fornese servisu finanseiru dijitál liu-liu liga ho transferénsia osan, nomós halo pagamentu dijitál to’o iha área rurais sira ne’ebé mak banku dala-ruma laiha prezensa.
Intermu dijitalizasaun servisu finanseiru ninian, BCTL halo progresu lubuk ida, ida ne’e atu suporta programa governu nian ne’ebé hakarak iha dijitalizasaun ekonómika no dijitalizasaun pagamentu hodi moderniza TL ninia ekonómia, no atu promove efisíensia ekonómika.
Advertisement
Governadór BCTL ne’e espera katak, governu mós komplementa esforsu ida ne’e hodi prodús dijitál ID Públiku, tanba ida ne’e importante tebtebes, no ida ne’e hanesan fundasaun, nesesidade bá promove dijitalizasaun iha ita ninia rai-laran.
“Sobre dijitalizasaun finanseira, ha’u hakarak taka ho mensájen ida katak, tempu agora, ita haluha karteira, mais, ita sei la-haluha telefone. Tanba ne’e maka, ami mai ho kampaña ida katak, banku iha ita nia bolsu. Entaun, ema sei la-haluha ninia telefone, nia hakarak asesu bá ninia osan, ou servisu finanseiru ne’ebé ke insitituisaun finanseira sira oferese, ne’e bele foti de’it telefone hosi nia bolsu, no bele asesu ona servisu finanseiru,” Helder Lopez hateten.
Kona-bá Inkluzasaun Finanseira, nia iha komponente fundamentál ida ne’ebé mak importante tebtebes maka edukasaun finanseira. Edukasaun finanseira, nia iha poder atu elimina kauza ne’ebé mak halo ema kiak iha Timor-Leste.
PM Xanana hamutuk ho BCTL halo lansamentu ofisiál ba sistema mobile banking. Foto/Rogério Pereira Cárceres
Helder Lopes, fundamenta, razaun elimina kauza sira nian, tanba, baze bá peskiza ne’ebé hala’o hosi Institutu Nasionál Estatístika hosi Ministériu Finansa, identifika katak, kauza fundamentál hosi kiak iha Timor-Leste ne’e, iha rua de’it; primeiru maka, oportunidade ne’ebé mak limitadu. Katak, ema laiha servisu, ema laiha rendimentu, nune’e, nia labele hetan osan, lori gasta bá ninia vida no ne’e bele halo nia kiak.
Kauza segundu maka, mai hosi ema nia hahalok rasik. Katak, tanba ema nia hahalok rasik, halo nia kiak. Ida-ne’e, liga liu bá peskiza ne’e hetan katak, liu pursentu 50 (50%) hosi despéza um-kain, gasta bá lia-mate, lia-moris. Ida ne’e kategória hanesan, tanba ema nia hahalok rasik.
BCTL hanoin katak, saida maka BCTL bele halo hodi kontribui bá oinsá atu eduka populasaun Timor-Leste para pelumenus sira bele muda ninia atitude, hodi nune’e, labele monu bá kiak. Nune’e, BCTL halo ninia programa edukasaun finanseira, ne’ebé durante halo hamutuk ho CCI-TL, Ministériu Edukasaun, entidade sira seluk, atu eduka timoroan hodi bele iha koñesimentu finanseira.
Advertisement
BCTL mós lansa ona ninia programa, sira bolu naran, Edukasaun Finanseira Dijitál ne’ebé mak iha sítiu ne’e tau ona matéria lubuk ida, atu eduka ita ninia ema, liuhosi sira ne’ebé mak bele asesu bá internet.
BCTL servisu hamutuk ho governu prepara ona kuadrus legál lubuk ida, espera katak, ida ne’e bele responde bá preukupasaun maluk sira iha instituisaun finanseira nian, maibé, importante liu maka, sira kontínua ezíje dehan, títulu rai tenke iha.
“Kréditu rai ne’e importante tebtebes, sé ita hakarak dudu kréditu iha ita ninia rai. Osan lubuk ida ne’ebé toba hela iha banku, pur-volta millaun $1,8 ne’ebé ita-nia ekonómia seidauk bele absorve, tanba risku no banku sira tau osan iha liur,” Governadór ne’e esplika.
“Ida ne’e maka servisu ami nian, ami sei kontínua hamutuk ho indústria finanseira, liu-liu banku sira, nomós ho entidade relavante, iha parte ida ne’e governu, atu rezolve tiha problema sira ne’e, depois, espera, ita bele kontínua suporta ita ninia ekonómia, hodi dudu ita nia ekonómia, ho indústria finanseira iha ita nia rai,” Helder Lopez hateten.
Iha okaziaun ne’e, Governadór BCTL mós lansa kedas sira-nia programa ho naran “Literásia Finanseira Djitál”. Program ida-ne’e atu eduka populasaun sira atu bele muda ninia atitude, hodi nune’e, labele monu bá kauza sira ne’ebé mak kontribui bá kiak.