Hatutan.com, (06 Dezembru 2024), Díli- Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta lansa livru husi Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão ho títulu “The Sky is Ours”, ne’ebé deskreve diskursu sira kona-ba unidade, prosperidade no dezenvolvimentu iha Timor-Leste foun.
Kapa livru “The Sky is Ours”,. Foto/Repro. Espesiál
Diskursu sira iha livru ne’e kompila hosi Prezidénsia Konsellu Ministrus Hermenigildo Pereira, no iha livru “The Sky is Ours” hanesan obra ida ne’ebé halibur diskursu no reflesaun prinsipál sira hosi Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, ne’ebé hato’o entre tinan 2017 no 2024.
Prezidente Repúblika, José Ramos Horta ba jornalista sira hafoin lansamentu livru “The Sky is Ours” iha Salaun Nobre MNEK, Sesta (06/12/2024) hateten, Livru “The Sky is Ours” ne’e iha versaun língua inglés iha mós versaun língua portugés hanesan diskursu entrevista testu oi-oin ne’ebé maun Xanana halo tinan lubuk ida nia laran.
Advertisement
Ema ne’ebé halo livru preparadu di’ak tebe-tebes ho totál profisionalizmu kualidade. Klaru maun boot Xanana hakerek di’ak tebe-tebes 100% entremu nia ideia konseitu no elegánsia hakerek.
Ramos-Horta afirma iha Timor-Leste ne’e laiha ema ida ne’ebé hakerek di’ak tebe-tebes, furak hanesan Xanana, no nia kompara ho hakerek na’in boboot sira língua portugés nian.
“Ha’u ladún domina língua, língua portugé ha’u koñese 100%, maibé ha’u laiha maun bo’ot Xanana nia abilidade, kualidade hanoin língua portugés, hakerek ho elegánsia, literáriu polítiku. Maibé, ohin, ha’u nia liafuan liu-liu ko’alia kona-bá buat ne’ebé ha’u observa, ha’u haree la’ós haree observa de’it ho estudu ne’e nia kualidade lideransa ne’e mak importante tebe-tebes Xanana nian. Hanesan ha’u hatete buat balun, barak nia halo di’ak hotu ne’e só ema ida ho vizaun, aten brani tebes-tebesm,” Prezidente Repúblika José Ramos-Horta hateten.
“La’ós ami iha liur, ka see mak iha liur mak halo, maibé nia mak halo, se nia la halo ida ne’e iha 2002 laiha restaurasaun independénsia,” Ramos-Horta haktuir.
Advertisement
Mas depois aktu ne’ebé nia halo durante krize 1988-1999 ne’e mós Ramos-Horta dehan hakfodak, tanba só ema ida ne’ebé matenek duni, kapasidade lideransa mak hatene, hanesan ba simu akordu 5 Maiu ne’e fraku loos, la tuir padraun ne’ebé baibain ONU halo, dezarmamentu totál, seguransa totál ONU mak kontrola seguransa buat sira ne’e, maibé Xanana simu, seguransa TNI nia liman, la konta milisia sira ne’e nunka akontese akordu pás ruma. Maibé, Xanana hatene, se la aseita ida ne’e, Indonézia mós la aseita entaun referendum laiha, akordu la asina.
“Depois nia fó orden ba FALINTIL akantonamentu, FALINTIL de’it mak akantonamentu, milisia sira la halo, TNI kontrola seguransa, ha’u hakfodak, ha’u ladún konkorda akordu 5 Maiu tanba la tuir rekizitu, mas liu-liu ha’u kumpre de’it diretiva ne’ebé mai husi Xanana, defende iha nasaun unidas kongresu Amerikanu buat sira ne’e,” tenik Ramos-Horta.
Ramos-Horta subliña depois bainhira presaun maka’as Taur Matan Ruak hakarak sai husi akantonamentu atu luta tanba ema barak mate, povu ezije kritika tan, tolok FALINTIL ami fó han ba imi, agora ami mate imi iha akantonamentu, Xanana hatete la sai, la book an. Tanba momentu ne’e, se Xanana lider ne’ebé nervozu la hanoin ulun malirin nia mós raan nakali tanba violénsia, ita ba luta ne’e guerra sivil totál, ne’e lideransa.
Depois liu tiha, Xanana defende rekonsiliasaun entre Timoroan sira hotu-hotu, laiha inimigu, laiha milisia, laiha pro-otonomia iha de’it Timor ukun an ne’e mós Indonézia respeita haree Indonézia kontente hatudu lideransa Timor nia maturidade boot, tanba ne’e mak relasaun di’ak loos ho Indonézia.