Nasionál

Deklarante 12,165 Presta Deklarasaun Rikusoin iha CAC

Published

on

Hatutan.com, (13 Dezembru 2024), li-Baze dadus iha sistema Diresaun Jerál ba Prevensaun Komisaun Anti-Korrupsaun (CAC, sigla portugés)  hosi tinan 2022-2024 hatudu katak Deklarasaun Rendimentu Béns no Interesse (DRBI) dadauk ne’e hamutuk ema na’in-12,165 mak bá presta deklarasaun kona-ba sira-nia rikusoin.

Lee Mós: Investigadór PCIC Na’in-13 Presta Deklarasaun iha CAC

Edífisiu CAC iha Faról, Díli. Foto/Tome da Silva

Lei Númeru 7/2020, loron 26 fulan-Agostu, kona-bá Medidas de Prevenção e Combate à Corrupção (MPCC) ka Medida sira Prevensaun nian no bá Kombate Korrupsaun iha Artigu 29 koalia kona-bá “ema ne’ebé iha obrigasaun atu deklara”. Nu’udár obrigatóriu atu deklara rendimentu, béns no interesse, ema sira ne’ebé bolu naran “Deklarante” ne’ebé ezérse funsaun sira hanesan tuir mai;

  • Prezidente Repúblika;
  • Deputadu Parlamentu Nasionál;
  • Membru Governu;
  • Kargu eletivu Podér Lokál;
  • Majistradu Judisial;
  • Majistradu Ministériu Públiku;
  • Provedór Direitu Umanu no Justisa no ninia Adjuntu sira;
  • Membru Komisaun Nasionál Eleisaun nian.
  • Defensór Públiku;
  • Embaixadór, Konsúl no responsável bá finansa reprezentasaun doplomátika nian;
  • Reitór no Dekanu Universidade Públiku sira;
  • Dirijente másimu hosi órgaun administrativa indireta, autónoma no entidade administrativa independente;
  • Xefe Kaza Sívil Prezidente Repúblika nian;
  • Sekretáriu-jerál no Sekretáriu-jerál Adjuntu Parlamentu Nasionál nian
  • Komisáriu hosi Komisaun Anti-Korrupsaun no ninia Adjuntu sira, Xefe gabinéte Membru Governu nian;
  • Administradór munisipál no prezidente autóridade munisipál;
  • Prezidente no Sekretáriu Autóridade Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse-Abeno;
  • Diretór-Jerál, Diretór no Xefe Departamentu hosi Administrasaun Públika direta, indireta no autónoma, inklui ho servisu sira iha Prezidénsia Repúblika, Parlamentu Nasionál no Tribunál sira, nune’e mós entidade administrativa independente;
  • Diretór-Jerál, Diretór no Xefe Departamentu hosi hosi administrasaun autarkia lokál nian
  • Dirijente no funsionáriu sira-ne’ebé ligada ho aprovizionamentu no kontratasaun públika;
  • Dirijente no funsionáriu sira-ne’ebé ligada ho líkidasaun no kobransa impostu;
  • Dirijente no funsionáriu sira-ne’ebé ligada ho líkidasaun no kobransa bá direitu aduaneiru;
  • Dirijente no funsionáriu sira-ne’ebé ligada ho jestaun bá rai, propriedade imobiliária no patrimóniu Estadu nian hirak seluk, nomós autarkia lokál nian;
  • Dirijente no funsionáriu sira-ne’ebé ligada ho inspesaun, supervizaun no auditória;
  • Ofisial justisa iha Tribunál sira, Ministériu Públiku no Defensór Públiku;
  • Membru sira hosi polísia investigasaun kriminál no Servisu Migrasaun;
  • Asesór hosi gabinéte membru Governu nian.           

“Lei MPCC  iha artigu 29, ko’alia kona-bá kargu ka funsaun ne’ebé obrigatóriamente presta sira nia deklarasaun. Tuir dadus, iha 2022, CAC rejísta deklarante na’in 6,219 iha sistema Deklarasaun Rendimentu Béns no Interesse (DRBI). Iha 2023, rejísta deklarante 2,183,” Diretór jerál Prevensaun CAC, António Alves da Cruz, informa hodi responde bá Hatutan.com, iha kna’ar fatin, Díli, Sesta (13/12/2024).

Diretór Jerál CAC bá Asuntu Prevensaun ne’e esplika, dadus ida ne’e tanba sira ne’ebé tri-annual, funsionáriu sira la tama. Maibé, inisial ne’e, funsionáriu sira ne’ebé iha área aprovizionamentu, área sira kobre reseita estadu tama hotu. Tán ne’e maka nia númeru sa’e bá to’o iha rihun 6 resin.

Advertisement

“Iha 2024 rejísta deklarante 3,764 ne’ebé mak presta ona sira nian deklarasaun. Totál hosi sira ne’e hotu, ema pur-volta, hosi tinan ida ne’e mak to’o ona 12,165 maka rejista iha sistema DRBI. Hosi dadus tinan tolu ne’e nian, durante ne’e CAC rejísta Deklarante hamutuk 12,165 iha sistema DRBI,” António Alves relata.

Sei Ko’a Saláriu Baze 25%

Iha Artigu 48, ne’ebé koalia kona-bá “Aprezentasaun Tardia”, katak, Deklarante ne’ebé aprezenta nia deklarasaun liu prazu hetan sansaun ho koima ida korresponde pursentu 25 (25%) hosi valor saláriu baze mensál nia.

“Agora, Deklarante sira ne’ebé mak ita kondena ka aplika ona sansaun koima ne’ebé mak agora dadaun ita aplika hela, hamutuk 445. Koima ne’e 25% hosi saláriu baze mensál. Kuandu sira simu ona notifikasaun, ne’e tenke aplika koima,” nia hateten.

Iha mós Artigu 49, ne’ebé koalia kona-bá “Falta Aprezentasaun Hafoin Notifikasaun”, katak, Deklarante ne’ebé la aprezenta deklarasaun no notifika hosi autoridade kompetente la aprezenta iha prazu fulan-tolu nia laran, sei kastigu ho koima korrespondente pursentu 30 (30%) ninia saláriu baze mensál, kada fulan haktuir iha tempu prazu no aprezentasaun deklarasaun nian.

Advertisement

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Trending

Exit mobile version