Manufahi

Simulasaun Hasa’e Koordenasaun no Preparasaun Atu Responde Dezastre Naturál iha TL

Published

on

Hatutan.com (03 Janeiru 2025), MANUFAHI— Iha fulan Dezembru 2024, Governu Timor-Leste (TL) foti pasu importante ida atu haforsa kapasidade resposta emerjénsia nian, no iha tempu krusiál, bainhira tempu udan hahú tanba nasaun ida-ne’e esperiénsia inundasaun no rai halai durante períodu ida ne’e iha tinan hirak liu bá.

Partisipante na’in-50 hosi instituisaun no organizasaun oioin halibur malu iha Same, Manufahi hodi partisipa Ezersísiu Simulasaun Umanitária (SimEx), ne’ebé organiza hosi Autoridade Protesaun Sivil (APC), iha parseria ho Programa Ai-han Mundiál (PAM) no hetan apoiu hosi Servisu ba Asisténsia Umanitária hosi Ajénsia Estadus Unidus nian bá Dezenvolvimentu Internasionál (USAID) hahu hosi loron 9 to’o 12 fulan Dezembru 2024. Foto PAM.

Hosi loron 9 to’o 12 Dezembru, kuaze partisipante na’in 50 hosi instituisaun no organizasaun oioin halibur iha Same, Munisípiu Manufahi, hodi partisipa iha Ezersísiu Simulasaun Umanitária (SimEx), ne’ebé organiza hosi Autoridade Protesaun Sivil (APC), iha parseria ho Programa Ai-han Mundiál (PAM) no hetan apoiu hosi Servisu ba Asisténsia Umanitária hosi Ajénsia Estadus Unidus nian bá Dezenvolvimentu Internasionál (USAID).

Lee Mós: 09-16 Dezembru, Akontese Dezastre Naturál Oin Tolu iha Timor-Leste

“Ezersísiu ida-ne’e ajuda mantein koordenasaun foti desizaun ne’ebé lalais no efetivu no hametin ami nia Sistema Alerta Antesipada. Apoiu hosi USAID importante tebes hodi asegura katak ita-nia nasaun nia kapasidade preparasaun no resposta aumenta,” Prezidente Autoridade Protesaun Sivil, Jesuino dos Reis Matos Carvalho hateten.   

Advertisement

Durante loron tolu nia laran, partisipante sira iha nível nasionál no hosi munisípiu Baucau, Lautem, Manufahi, Oecusse, no Viqueque, hetan formasaun no abilidade iha resposta lojístika emerjénsia no jestaun kadeia de valor durante krize no dezastre naturál sira.

Aleinde ne’e, partisipante sira envolve iha ezersísiu prátiku sira ne’ebé simula senáriu reál no derepenti, hodi familiariza partisipante sira ho instrumentu, prosesu no prosedimentu nasionál sira ne’ebé eziste.

“Ha’u kontente tebes haree partisipante no fasilitadór na’in 80 liu hosi organizasaun oioin halibur hamutuk hodi treinu no pratika lojístika emerjénsia nian, promove koordenasaun multi-atór kolaborativu no hadi’a papél no responsabilidade sira hosi parte interesada oioin durante resposta emerjénsia sira,” Reprezentante WFP iha Timor-Leste, Jacqueline de Groot, hateten iha diskursu.

Nia sita katak, ezersísiu operasionál ida ho eskala boot ne’ebé dezeña atu simula resposta lojístika emerjénsia nian, ne’ebé hala’o iha nasaun oioin iha mundu tomak, inklui Sri Lanka, Malawi, no Colombia.

Iha Timor-Leste, partisipante sira elojia eventu ne’e tanba haburas koordenasaun ne’ebé forte, hadi’a prátika fahe informasaun, no hasa’e sira-nia abilidade atu responde ho efetivu liután ba nesesidade umanitária sira.

Advertisement

Programa Ai-han Mundiál Nasoins Unidas nian maka organizasaun umanitária boot liu iha mundu ne’ebé salva ema nia moris iha emerjénsia sira no uza asisténsia ai-han nian hodi harii dalan ida bá dame, estabilidade no prosperidade bá ema sira ne’ebé rekupera hosi konflitu, dezastre sira no impaktu hosi mudansa klimátika.

Jornalista: Vito Salvadór

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Trending

Exit mobile version