Hatutan.com, (16 Janeiru 2025), Díli- Primeiru Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão hateten Timor-Leste sei halo esforsu atu aselera negosiasaun fronteira marítima ho Indonézia tamba bainhira iha ona fronteira sei fó retornu ekonómiku boot mai Timor-Leste.
Postu Fronteira Batugade, Munisípiu Bobonaro. Foto/Dok
Primeiru-Ministru Kay Raya Xanana Gusmão hato’o lia hirak ne’e ba jornalista sira iha Palásiu Prezidensiál, Kinta (16/01/2025) hodi hatán kona-ba prioridade Timor-Leste nian iha negosiasaun fronteira marítima ho Indonézia.
Xanana Gusmão esplika bainhira temi fronteira marítima, ba dala uluk tenke komprende katak governu foun iha de’it ne’e rai ki’ik oan ida ho populasaun millaun 1.2 abitante mós atu primeiru anu kualkér governu sei haree, iha Indonézia ho populasaun millaun 280 abitante ho arkipélagu Sumatra, Jawa, Sulawesi no selu-seluk tan, tenke komprende ida ne’e.
Advertisement
Agora komu problema ne’ebé sei permanese hela husi governu anteriór mak fronteira terrestre no marítima, ho ida ne’e mak ba iha Indonézia ho Prezidente Indonézia Prabowo Subianto dehan relasaun Timor-Leste no Indonézia la’o di’ak, kapás tebe-tebes maibé hakarak fó lembra de’it katak iha kazu fronteira nian mós seidauk rezolve mak terrestre no marítima no bolu atensaun ba marítima nian liu-liu, tanba ho Austrália ita iha tiha ona ho Indonézia seidauk iha.
“Ita atu temi ka kompara uitoan ho Naktuka, bainhira fronteira marítima iha tiha ita kontrola ita nia tasi, peska ilegál laiha ona, ró ilegál sira la mai hasai ita nia ikan no estraga tan ita nia ikan sira, no iha mós posu ruma ne’ebé ami hatene katak iha ne’ebá definidu ona ita nian hodi ita haree greater sunrise hotu ida ne’ebá mós nafatin sustenta no fó osan barak liu,” Xanana hateten.
Xefe Governu esplika uluk kedas ho Indonézia sira sempre dehan tuir direitu internasionál rai mak komanda tasi. Rai mak marka fronteira marítima no ami dehan ba sira imi labele haluha Oe-Cusse ninia fronteira terrestre husi Motain ba to’o Salele loos tiha ona no momentu agora ita atu kompara fronteira Naktuka sira la’o ba mai sikat hela no ida importante liu fronteira marítima.
“Indonézia agora la’ós hanesan uluk ne’ebé dehan fronteira Naktuka uluk tiha lai mas agora depende hahú daudauk ona la’ós Oé-Cusse nian tanba ketak, maibé hahú daudauk ona iha rai boot ne’e.” Nia subliña.
Xanana Gusmão argumenta liután katak ho pozisaun Indonézia nian ne’ebé hakarak diskute fronteira marítima ne’e hanesan ba Timor-Leste tamba Indonézia muda tiha ona sira nia hanoin, pozisaun kona-ba tenke hein Naktuka muda no sira nakloke atu hahu negosiasaun fronteira marítima iha tinan ne’e.