Komisaun F-PN halo fiskalizasaun ba HNGV, Kinta (23/01/2025). Foto/HNGV
Liuhosi fiskalizasaun Komisaun F Parlamentu Nasionál ne’ebé trata asuntu saúde, seguransa sosiál no igualdade jéneru, Kinta (23/01/2025), iha dapur HNGV deteta hahán ne’ebé fornese hosi dapur HNGV ba pasiente sira ijiene tanba modo-tahan ho na’an ka ikan sira tau butuk malu de’it.
Fiskalizasaun Komisaun F-PN nian ba HNGV ne’e atu haree kondisaun loloos HNGV nian, liuliu liga ho preokupasaun públiku nian durante ne’e. Nune’e, Komisaun F-PN halo fiskalizasaun direta ba Dapur HNGV, CTScan, Konstrusaun Foun Pediatria no ICCU, Konstrusaun Foun Nefrologia, Konstrusaun Foun Maternidade, Konstrusaun Foun OPD, Unidade Onkologia no mós Laboratóriu Nasional Saúde.
Presidente Komisaun F-PN, Maria Gorumali hateten fiskalizasaun ne’e la’ós halo ba departamentu hotu-hotu maibé foku liubá iha diresaun ne’ebé mak durante ne’e sai preokupasaun públiku hanesan fornesimentu hahán iha HNGV.
“Iha ne’ebá ami deteta, liu-liu ba fatin sira-ne’e mak rai hahán, liu-liu ba modo-tahan no mós ba na’an sira ne’ebé mak kompañia prepara ne’e la iha separasaun entre ikan ho na’an karau no mós ayam pontong ho fali na’an karau ne’ebé mak rai butuk malu, entaun ida ne’e ami deteta katak se la iha separasaun hanesan ne’e bele akontese kontaminasaun entre na’an ida ho na’an seluk, satan na’an karau rai hamutuk ho ikan, entaun nia kontaminasaun ne’e akontese,” Presidente Komisaun F, Maria Gorumali informa iha resintu HNGV.
Advertisement
Maria Gorumali haktuir katak bainhira sira te’in mak hahán sira ne’e la rai hamutuk bele mós fó impaktu ba pasiente sira no iha dapur deteta mós hanesan sira sei uza matéria plástiku ne’ebé hodi tau modo-been.
Komisaun F-PN rekomenda kedas ba oin la bele uza plástiku hodi rai modo-been sira ne’e, se bele uza box ne’ebé mak la iha nian kímika, tanba bainhira modo-been manas tau iha plástiku sei akontese plunturan, tanba plástiku bele iha kímika ne’ebé afeta ba mós ema nia saúde,” nia haktuir,.
Iha fatin hanesan Membru Komisaun F husi bankada FRETILIN, Nurima Ribeiro Alkatiri informa atividade fisklizasaun ne’e baze ba informasaun ne’ebe Komisaun F-PN simu liga ho ekipamentu, rekursu umanu kondisoins ijine ih HNGV, dapur no hahán ba pasiente sira.
Komisaun F-PN halo fiskalizasaun ba dapur HNGV. Foto/HNGV
“Iha buat balun ne’ebé sei presiza hadi’a. Ami haree hanesan parte dapur nia ne’ebé prepara hahán ba pasiente sira seidauk klaru, iha sira-nia sistema fó hahán ba ema tuir ema nia moras ne’e, sira dehan iha, maibé ita ba observa pasiente sira haree ladún implementa kondisoins ba armazenajen ba produtu sira-ne’ebé atu te’in,” Deputada Nurima Alkatiri hateten.
Deputada hosi Bankda FRETILIN ne’e husu atu hadi’a kondisaun sira ne’e atu garante katak hahán sira ne’ebé mak fornese ba pasiente sira-ne’e ho kualidade no livre hosi kontaminasaun.
Iha laboratóriu nasionál HNGV, Komisaun F-PN haree katak presiza tan reajente, ekipamentu no mós rekursus umanu balun hodi bele reforsa. Maske, sira konsege harii ona sentru orkologia ne’ebé bele hatete katak ne’e departamentu foun iha HNGV ne’ebé bankada opozisaun mos levanta iha tinan kotuk tanba númeru transferénsia pasiente ba rai-li’ur makas.
Advertisement
Komisaun F-PN haree Sentru Orkologia ne’ebé foin harii iha tinan 2023, no dau-daun ne’e konsege halo ona servisu balun no iha pasiente sira komesa halo ona kemoterapia maibé presiza apoiu tan ekipamentu nune’e bele efisiente liu.
Haree ba laboratóriu nasionál komisaun F deteta katak presiza ekipamentu, reajente, liu-liu kria kondisaun no governu tenke investe orsamentu no tenke fó rekursus umanu ho nune’e bele garante servisu ne’e la’o ho di’ak.
Liga ho divida ospitál rai-li’ur Bankada Opozisaun FRETILIN iha Parlamentu Nasionál (PN) duvida ho razaun husi Ministériu Saúde relasiona ho divida iha Nasaun Maláziu, Singapura no Indonézia tanba iha audiénsia Ministra Saúde, Elia dos Reis Amaral justifika katak sei haree invoice hafoin halo pagamentu.
“Ami mós kestiona beibeik dezde tinan kotuk, mézmu orsamentu 2025, ne’ebé fó hodi halo transferénsia ba rai-li’ur, ami haree la to’o, tan atu selu devida ne’ebé iha ona, la hatene agora sira rezolve halo nusa ba problema ida ne’e no resposta ne’ebé mak hodibainhira ne’e, ami halo durante audiénsia ho Ministériu Saúde tanba Ministra sei chek hela invoice husi ospitál rai-li’ur,” Deputada Nurima Alkatiri haktuir.
Advertisement
Iha fatin Presidente Komisaun F Maria Gorumali mós informa katak kona-ba dívida iha rai-li’ur ne’e komisaun F seidauk hetan konfirmasaun husi Ministra Saúde, no mós kona-ba pasiente pendente na’in-78 ne’ebé mak daudaun ne’e sei di’ak iha desizaun.
Deputyada Gorumali hateten katak nia parte lakohi uza argumentu polítika hodi prejudika pasiente sira, maibé presiza halo konfirmasaun ho Ministra Saúde Élia Amaral.
Iha debate Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2025 Parlamentu Nasionál mós preokupa ho divida ne’ebé mak estadu Timor-Leste asina MoU ho Ospitál internasionál sira no ezije atu selu lalais nune’e bele hahú transferénsia pasiente sira ba rai-li’ur.
Tuir verifikasaun dadus ba iha dívida ne’e tuir audiénsia ne’ebé mak Komisaun F halo ho Ministériu Saúde katak la’ós Timor-Leste mak prosesu kleur, maibé ema nia ospitál mak kleur hodi fornese dadus ho nune’e prejudika MS hatene loloos montante dívida tanba ne’e MS sei halo konfirmasaun ho ospitál sira ne’e atu fó resposta loloos.
Ministériu Saúde sei halo pagamentu ba dívida sira ne’e tanba iha audiénsia iha debate OJE 2025, Primeiru Ministru Xanana Gusmão mós informa katak sei rezolve dívida sira ne’e, nia problema mak konfirmasaun dadus ne’ebé mak laloos ne’e hetan ona konfirmasaun mai husi ospitál internasionál nee ka lae.