Ministru Asuntu Kombatente no Libertasaun Nasionál, (MACLN, sigla portugés), Gil da Costa Monteiro “Oan Soru” . Foto/Tome da Silva
Situasaun veteranu na’in-11 ne’ebé falsifika dokumentu ne’e hetan ona desizaun final hosi Tribunál no dokumentu sira iha ona Ministru ba Asuntu Kombatente Libertasaun Nasional, Gil da Costa Monteiro “Oan – Soru” nia meza leten.
Dokumentu seluk ne’ebé Ministru Gil Oan Soru kaer hela mak veteranu balu hosi Rejiaun Bobonaro ka atuál Munisípiu Bobonaro envolve mos falsifika dokumentu hodi inventa sira-nia tinan partisipasaun iha rezisténsia atu hetan grau boot.
Advertisement
Ministru ba Asuntu Kombatente no Libertasaun Nasionál, Gil da Costa Monteiro “Oan – Soru” liuhosi konferénsia imprensa iha nia servisu fatin, Díli, Kinta (13/02/2025), hato’o nia apresiasaun ba tribunal Rejiaun Administrativu Espesiál Oe-cusse Ambeno (RAEOA) ne’ebe hasai tiha ona desizaun ba kazu falsifikasaun balu iha loron 13 Janeiru 2025 ba kondenadu na’in-11 ne’ebé provadu tama iha kategoria falsifika dadus atu hetan pensaun hosi osan Estadu.
Ministru Gil da Costa Monteiro “Oan – Soru” hato’o mós spresiasaun bá dadus reklamasaun ka kontestasaun hosi munisípiu sira, liuliu hosi Oé-Cusse ho Bobonaro no husu atu ema hotu kontinua koopera ho Estadu atu solusiona situasaun sira dadus rejistu veteranu nian 2009 ne’ebé foin publika.
“Ba ema na’in 11 ne’ebe mak tribunal deside anunsia ona sira se fó fila fali k osan ne’ebe durante sira simu ba fali kofre Estadu. Hosi ema na’in-11 ne’e, ema ida (1) mak se fó fila fali $31,000.00 no ema na’in (10) ne’e kada ema ida se devolve fali $27,000.00,” Gil Oan Soru hateten
Nia apela ba hotu-hotu di’ak liu labele inventa sasán tanba lei tuituir hela no lei mak ninin, rohan, ikus liu ba justisa ba sidadaun Timoroan hotu.
Iha verifikasaun dadus veteranu rejistu 2009 halo giaun ida hodi kondús responsavel sira hotu-hotu tanba ne’e, Ministru Gil da Costa Monteiro ” Oan-Soru ” apela atu asina dokumentu ruma tenke haree no lee tanba aban-bairua iha problema ruma ninia konsekuénsia se kait ba to’o sira ne’ebe mak verifikador ba dadus no asina dadus.
Advertisement
Nia hateten, karik ema ne’e hamutuk iha partidu ka família ho nia mak nia harakat falsifika hodi inventa detensaun sira nia kastigu sira mak rezultadu ikus se hasoru lei, tribunal no desizaun ikus mak saida ida de’it nia simu hosi Estadu se devolve hotu ba Estadu depois ba kadeia Ida ne’e lei mak haruka.