Hatutan.com, (17 Fevereiru 2025), Baucau– Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, Segunda (17/02/2025), vizita diretamente ba Irrigasaun Galata iha Suku Uatuhako, Postu Administrativu Venilale, Munisípiu Baucau no Suku Uaibobo, Postu Administrativu Ossu, Munisípiu Viqueque.
Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta vizita irrigasaun Galata, Segunda (17/02/2025). Foto/Lazaro Pereira Quefi
Irrigasaun Galata ne’ebé konstrui hosi kompañia China Civil Engineering Constriction Company (CCECC) ho orsamentu millaun $11 no adisionál millaun $2 ne’ebé atualmente atinje ona 94% sei fornese bee ba natar sira ne’ebé durante ne’e la utiliza hamutuk ektare 600.
Obra ne’e nia servisu fizikamente hahú iha loron 01 fulan-Agostu 2024 no daudaun ne’e la’o hela (on going) no tuir kontratu sei entrega ba Governu iha fulan-Juñu 2025.
Prezidente Repúblika José Ramos Horta hateten projetu ne’e boot ba agrikultura tanba maioria povu moris ho agrikultór, maibe agrikultura iha Timor-Leste la’o fraku tebes tanba produtividade ki’ikoan liu tanba buat barak hanesan atu garante povu kuda ne’e la sufisiente hanesan mós irrigasaun la dun di’ak, rai mós la bokur presiza fertilizante natural no fertilizante kímiku depois povu kiak atu halo natar ho toos oinsá uza liman de’it ne’e difisil.
Advertisement
“Ha’u mai haree tanba ne’e obra boot ida, ema barak mai haree ho nia matan nune’e esforsu ne’ebe governu halo prosesu ne’e hahú iha Governu anteriór maibé nia hahú ho ezekusaun ho Governu atuál. Ha’u hakarak mai haree duni ho matan ba esforsu ne’ebe governu halo buat ne’ebe pozitivu iha kontinuidade hosi governu ida kontinua ba governu seluk. Tan ne’e Nonu governu hahú projetu ne’e boot sei hadi’a povu lubuk ida nia moris,” José Ramos Horta hateten ba jornalista sira iha suku Uatuhako, Postu Administrativu Venilale, Munisípiu Baucau.
Ramos-Horta hateten projetu ne’e di’ak iha buat ne’ebe governu estuda tiha ona haree buat hotu-hotu tuir regra no lei kontratu sira ne’e la’o liu hosi tribunal Kontas depois mak obra ne’e la’o ida ne’e importante tebes liuliu ba agrikultór sira.
Ramos-Horta hatutan agrikultura tenke iha irrigasaun, iha rai balun iha bailoron mota mós la maran, nune’e agrikultura bele la’o iha tinan tomak nia laran bele koleta dala rua, tolu ka haat.
Iha rai balun, tuir nia, dalaruma udan mai fulan rua de’it no dalaruma mai forte tebes sobu buat hotu-hotu entaun agrikultura no infraestrutura hanesan Timor-Leste no rai barak iha mundu difisil kompleksu liu. Maibé importante tebes ba governu bele fó tulun ho tékniku halo estudu liuliu ba rai bokur maibé povu mós hatene tanba sira moris iha rai ne’e maibé realidade tinan ba tinan rekolla ektare ida ka rua deit.
Iha fatin hanesan Ministériu Agrikultura, Pekuária, Peska no Floresta (MAPPF), Marcos da Cruz hateten agrikultór ho Prezidente Autoridade Munisípiu Baucau Veneranda Lemos akompaña Prezidente Repúblika Jose Ramos Horta mai vizita haree diretamente projetu irrigasaun ida ne’e.
“Komesa iha fulan-Setembru 2022 Oitavu governu asina kontratu ho montante orsamentu millaun $11 mas dezeñu ne’e uluk halo iha 2009. Ita mai kontinua tanba buat ne’ebe di’ak ba povu ita sempre kontinua entaun iha mudansa barak tun ba iha kraik liuliu ba dezeñu ne’e mak ita mós presiza orsamentu adisionál kuaze millaun $2 mak sei presiza aprova tan hosi Ajensia Dezenvolvimentu Nasionál (ADN),” nia hateten.
Advertisement
Hosi ministériu agrikultura nia parte esforsu hela atu bele hetan aprova lalais ba orsamentu adisionál millaun $2 atu tama iha fulan-Marsu hanesan ne’e sira bele book fali ona.
“Benefisiáriu ne’e kobre iha área ektare 600-resin bele funsiona ona natar sira, nune’e iha parte liman loos ba Uaibobo nian iha kanál ida. Iha Sesta liubá ita loke bee ita hanoin katak bee ne’e tun ona ba iha natar sira ne’ebá ita husu povu atu bele halo daudaun natar ba depois mak ita haree saida mak sira sei presiza tan,” Ministru Marcos da Cruz hateten.
Marcos da Cruz husu agrikultór hotu atu koopera nafatin tanba planu nonu governu nian servisu sira ne’e hotu orientasaun hosi Primeiru-Ministru Xanana Gusmão nia polítika hakarak atu reativa fali área potensiál sira durante ne’e abandona.