Ekonomia

BCTL Submete Ba Prezidente Repúblika PED Setór Finanseiru 2025-2035

Published

on

Hatutan.com, (11 Marsu 2025), Díli– Governadór Banku Sentrál Timor-Leste (BCTL, sigla portugés), Heder Lopes, submete planu estratéjiku dezenvolvimentu  (PED) setór finanseiru iha Timor-Leste dékada 2025 to’o 2035 ba Prezidente Repúblika José Ramos-Horta.

Lee Mós: Relatóriu BCTL: Fundu Petroliferu Billiaun $18,27 no Reseita Millaun $11,82

Governadór BCTL, Heldel Lopes submete planu estratejiku setór finanseiru Timor-Leste 2025-2035 ba PR José Ramos-Horta, Segunda (10/03/2025). Foto/Elio dos Santos da Costa

Governadór BCTL, Heder Lopes ba jornalista sira iha Palásiu Prezidensiál, Segunda foin lalais ne’e, hateten planu estratéjiku dezenvolvimentu iha komponente fundamentál ida mak oinsá indústria finanseira disponibiliza rekursu finanseiru ba ekonomia liu husi kréditu no mós mekanizmu sira seluk.

Nia afirma iha sorumutuk ho Prezidente Repúblika José Ramos-Horta ne’e hodi atualiza ba Prezidente Repúblika planu estratéjiku dezenvolvimentu setór finanseiru iha Timor-Leste ba dékada oin mai husi 2025 to’o 2035 ba Prezidente Repúblika.

Advertisement

Nia esplika, ida fali atu promove sistema pagamentu nasionál liu-liu oinsá prepara sistema pagamentu nasionál iha Timor-Leste orientadu ba dijitalizasaun. Ida fali oinsá atu ajuda ema, empreza hodi asesu ba servisu finanseiru tantu kréditu, depózitu, promove inkluzaun finanseira.

Iha planu estratéjiku dezenvolvimentu ne’e mós ko’alia kona-ba oinsá BCTL servisu hamutuk ho entidade relevante sira, atu moderniza indústria finanseira. Tanba bainhira ko’alia modernizasaun iha indústria finanseira iha elementu fundamentál rua mak infraestrutura, no mós kuadru legál ne’ebé bainhira ida ne’e estabelese.

“Ita hein katak servisu finanseiru hanesan merkadu finanseiru ita hahú prepara ona oinsá atu iha futuru bele estabelese iha ita nia rai, no mós dívida públika hanesan trezori bons sira ne’e bele konsulta halo preparasaun ba iha futuru ita bele aplika ka implementa iha ita nia rai,” Helder Lopes hateten.

Atualiza Fundu Petrolíferu ba Xefe Estadu

Governadór BCTL), Hader Lopes atualiza mós ba Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta kona-ba fundu Petrolíferu ka fundu mina-rai

Advertisement

“Ha’u atualiza ba Prezidente Repúblika kona-ba ita ninia fundu mina-rai, tanba Prezidente Repúblika iha hanoin balun ne’ebé ohin partilla ho ha’u atan,” Helder Lopes tenik.

Nia hatutan iha inisiativa balun ne’ebé ko’alia, hanoin rua ne’ebé fundamentál tebe-tebes ne’ebé halo diskusaun kle’an mak, halo nusa bele hahú hanoin ona halo diversifikasaun ba fundu Petrolíferu ho investimentu sira.

La’ós haree husi klase ka aset ne’ebé atu investe, tanba agora daudaun investe títulu no asaun, maibé  haree mós oinsá atu investe iha merkadu sira ne’ebé diferente ka bolu diversifikasaun merkadu.

Fundu mina-rai to’o iha fim Dezembru 2024 ninia balansu mak billaun $18.27, iha 2024 hetan ninia retornu hamutuk billaun $1.2 maibé enkuantu komulativu husi retornu investimentu fundu mina-rai ne’e hamutuk billaun $10.26..

Nia subliña liután katak dezde estabelese fundu to’o iha fim Dezembru 2024 ninia komulativu retornu investimentu mak billaun $10.26, agora totál levantamentu ne’ebé halo ona hodi finansia despeza estadu dezde 2007 to’o rohan husi 2024 ninian hamutuk billaun $17.4, por enkuantu ida-ne’e mak balansu to’o iha rohan 2024 ninian ho total billaun $18.7.

Advertisement

Espera katak merkadu nafatin favorese mai nafatin hetan retornu ne’ebé di’ak, nune’e fundu ne’e kontinua ezisté atu finansia despeza públika ba longu prazu.

iha enkontru ne’e Prezidente Repúblika, José Ramos Horta interesante tebe-tebes atu hetan atualizasaun husi BCTL kona-ba ita nia lala’ok ekonómika, jestaun fundu petroliferu, no mós dezenvolvimentu indústria finanseira rai laran.

BCTL sei lansa relatóriu dezempeñu ekonómiku TL 2024

Banku Sentrál Timor-Leste (BCTL), prepara ona relatóriu dezempeñu ekonómiku Timor-Leste tinan 2024 ne’ebé tuir planu sei lansa iha semana oin.

“Ha’u ko’alia ho Prezidente Repúblika kona-ba ita nia dezempeñu ekonómiku Timor-Leste ninian, tanba ne’e mak BCTL prepara ona relatóriu dezempeñu ekonómiku Timor-Leste 2024 ne’ebé semana oin sei lansa husi BCTL hamutuk ho governu ne’ebé iha ne’eba sei hatudu ita nia ekonómiku tinan kotuk ninian.” Helder Lopes informa.

Advertisement

Governadór ne’e hatutan iha relatóriu ne’e hatudu katak kreximentu ekonómiku ba 2024 ne’e sa’e husi 3.4% iha 2023 ba 4% iha 2024 ida ne’e hatudu ekonómia kontinua krexe no hahú hametin ninia rezilensia hasoru soké ne’ebé dalas ruma influénsia, kria turbulensia ba kreximentu ekonómiku.

Saida mak kontribui ba kreximentu ekonómiku 2024 ne’ebé atinje 4% mak primeiru despeza públika ka despeza governu nian ne’ebé momentu ne’ebá iha 2024 ne’ebé aumenta, la’ós orsamentu mas ezekusaun atuál ne’ebé sa’e ne’e kontribui ba kreximentu ekonómiku liu husi kanaliza, liu husi mekanizmu tolu.

Jornalista: Elio dos Santos

 

 

Advertisement

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Trending

Exit mobile version