Nasionál

Intervensaun SEKOMS Ba RTTL ho Tatoli Kontribui Hamonu Índise Liberdade Imprensa Timor-Leste

Published

on

Hatutan.com, (03 Maiu 2025), Díli—Intervensaun podér polítiku sira ba independénsia editorial mídia estatál nian, liuliu intervensaun direta ne’ebé hala’o husi Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS), Expedito Dias Ximenes ba Rádiu Televizaun Timor-Leste, Empreza Públiku (RTTL,E.P) ho ajénsia notisioza TATOLI, Institutu Públiku (I.P)  kontribui mós  ba hamonu índise liberdade imprensa Timor-Leste nian.

Lee Mós: Relatóriu RSF 2025, Índise Liberdade Imprensa Timor-Leste Monu Husi 20 Ba 39

AJTL aprezenta sira-nia pozisaun ba levantamentu RSF kona-bá índise liberdade imprensa 2025 liu hosi konférensia imprensa iha salaun Asosiasaun HAK, Farol, Díli, Sábadu, 03 fulan-Maiu 2025. Foto/Elio dos Santos da Costa

Relatóriu ne’ebé publika husi  Reporters Without Borders (RSF) iha ámbitu komemorasaun loron mundiál liberdade imprensa,  03 fulan-Maiu 2025, hatudu Timor-Leste nia índise liberdade imprensa monu husi klasifikasaun 20 (2024) mai 39 entre nasaun 180.  

Liuhosi konferénsia imprensa ne’ebé hala’o iha salaun Asosiasaun HAK, Farol, Díli, Asosiasaun Jornalista Timor Lorosa’e (AJTL) aprezenta sira-nia pozisaun ba indise liberdade imprensa ne’ebé kontinua monu husi kedas tinan 2023 iha top 10 manu iha 2024 ba 20 no iha tinan 2025 monu tan ba 39.

Advertisement

Prezidenti AJTL, Zevonia Viera, hateten dala ida tan índise  liberdade imprensa Timor-Leste nian monu iha tinan 2025, hanesan ida-ne’ebė akontese iha tinan 2024. Aktu impedimentu, detensaun hasoru jornalista iha terreñu, politizasaun ba mídia Estatal sira no intervensaun politika ba iha sala redasaun sira mídia Estatal nian husi aparellu Estadu la’ós ona segredu públiku iha tinan sira nia laran.

AJTL haree katak  aktu hirak, hanesan  impedimentu, detensaun hasoru jornalista iha terreñu, politizasaun ba mídia Estatál sira no intervensaun politika ba iha sala redasaun sira mídia Estatal husi SEKOMS nu’udár kauza prinsipál ba indikadór sira ne’ebé RSF iha sira-nia levantamentu hodi rezulta índise liberdade imprensa monu iha tinan rua tuituir malu (2024-2025) iha Governu da-sia ne’e nia mandatu.

“Faktu konkretu husik aktu sira neʼebé temi iha leten mak, politizasaun ba estrutura Mídia Estatál, hanesan RTTL,E.P no Ajénsia Notisioza Tatoli nu’udár indikadór ba ranking-index liberdade imprensa monu dala ida tan husi pozisaun 20 iha tinan 2024 ba iha pozisaun 39 iha tinan 2025. Intervensaun politika husi Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS) Expedito Dias Ximenes ba iha sala Redasaun RTTL,E.P nian iha 23 Abríl tinan 2024 no mós indikadór seluk hodi halo Timor-Leste ninia ranking-index liberdade imprensa monu iha tinan ida-ne’e,” AJTL haktuir iha sira-nia pozisaun.

Detensaun hasoru Jornalista Diligente Online, Antonia Kartono Martins no apaga vídiu Jornalista Media One Timor, Suzana Cardoso durante prosesu atuasaun ba vendedór  ambultante sira iha Merkadu Kampu Baru ho Fatuhada,  iha Setembru 2024 liubá husi ekipa SEATOU nu’udár mós kauza prinsipál seluk hodi halo país ne’e nia ranking-index Liberdade  Imprensa monu.

AJTL haree katak aktu inskonstitusionál sira leten, sirkulár diretór-jerál Hospital Nasional Guido Valadares (HNGV) iha 2024 hodi bandu jornalista ka mídia halo kobertura ba atividade tratamentu saúde no asuntu falta ai-moruk nu’udár mós indikadór seluk hodi halo Timor-Leste ninia ranking-index liberdade imprensa monu tanba aktu ne’e konsidera nu’udár impedimentu ba jornalista ka mídia nia liberdade hodi halo kobertura ba asuntu servisu públiku nian hanesan problema tratamentu saúde no problema falta aimoruk.

Advertisement

Prezidenti AJTL, Zevonia Viera  firma liuhosi dependénsia kanál mídia sira nian ba subsidiu ne’ebé Governu fó liuhusi SEKOMS sai mós kauza ba ranking-index liberdade liberdade imprensa monu tanba ho subsidiu refere kanál mídia balu halo auto-sensura ka self-cenchorship hodi la halo kobertura no publikasaun ba asuntu sosiál sira hanesan eviksaun, saúde, edukasaun no asuntu sosial sira seluk.

Tuir loloos, AJTL afirma aparellu Estadu sira mak sai defensór no protetór ba liberdade imprensa no liberdade espresaun iha país ne’e tanba Konstituisaun RDTL, Artigu 40 no 41 garante ida-ne’e, maibé sira mak sai fali ameasa ba liberdade imprensa no liberdade espresaun iha Timor-Leste. Ho faktu kona-ba Timor-Leste ninia index liberdade imprensa monu ba da-ruak tanba kauza justifikadu sira iha leten.

Asosiasaun un Jornalista Timor Lorosa’e (AJTL) nu’udár organizasaun mahon ba jornalista Timoroan hotu-hotu hakarak hatoo nia pozisaun hanesan temi-tuir mai:

 Timor-Leste ninia ranking-index liberdade imprensa monu ba da-ruak ne’e nu’udár detoriorasaun ka kemunduran ida ba país ne’e nia demokrasia ne’ebé dalabarak lider no politiku sira gava dehan Timor-Leste nia demokrasia no liberdade imprensa di’ak liu. Ho pozisaun ne’e, AJTL husu ba:

  1. Husu ba Governu no aparellu Estadu sira seluk hanesan PNTL atu respeita jornalista ka mídia sira bainhira hala’o kna’ar iha terreñu no fó espasu ba sira hodi halo kobertura ba asuntu sira ne’ebé liga servisu públiku nian.
  2. Husu ba Governu atu para ona halo politizasaun ba estrutura mídia Estatal sira, hanesan RTTL,E.P no Ajénsia Notísioza Tatoli tanba mídia la’ós instituisaun politika nune’e kada tinan lima tenke politiza, selae mak index liberdade imprensa sei monu tinan sira tuir mai.
  3. Husu ba Governante sira, liuliu SEKOMS atu para ona halo intervensaun politika ba iha sala redasaun midia Estatál sira no para ona halo impedimentu ba jornalista sira iha terreñu no husik sira livre no independentemente hala’o sira nia kna’ar tuir Konstituisaun RDTL no Lei Komunikasaun Sosial.
  4. Husu ba jornalista no redasaun kanál mídia hotu-hotu atu obdese nafatin Kódigu Étika Jornalizmu nian bainhira halo kobertura no halo publikasaun notisia no programa sira ne’ebé iha ligasaun ho servisu públiku nian.
  5. Husu ba Conselho Imprensa (CI) atu pro-ativu hodi halo advokasia no ativamente responde ba situasaun hotu-hotu ne’ebė liga independénsia jornalizmu no liberdade imprensa, liuliu aktu impedimentu ba jornalista iha kampu no intervensaun politika ba iha sala reda saun midia sira nian.

Hosi sorin seluk, SEKOMS Expedito Dias Ximenes  responde katak, avaliasaun Liberdade imprensa ne’e la’ós foin dadaun mak RSF, maibé, avaliasaun ne’e halo tinan ida nia laran. Indise Liberdade Imprensa ne’e bazeia bá indikadór (5), politiká, lejislasaun sosiu-kulturál, ekonomía no seguransa.

“Hanoin katák tanba ha’u foti liman labele halo pergunta ne’e mak influénsia ne’e tama iha ne’ebé, agora ha’u husu took ne’e tama iha ne’ebé tama iha politiká, ka lejislasaun ka sosiu-kulturál ne’e laiha. Índise liberdade imprensa ita nian  tuun ne’e imfluénsia husi kestaun indikadór lima ne’e,” Expedito Dias Ximenes bá Jornalista hafoin partisipa iha komemorasaun loron Liberdade imprensa iha Largo Lecidere, Díli.

Advertisement

Nia afirma  rezultadu ne’e hanesan fó reflexaun para bele halo reflexaun saida mak halo ona, liuliu kolega jornalista sira organiza ho diresaun jornalista sira no mós mídia na’in sira saida mak durante ne’e sira halo ona bá dezemvolvimentu mídia nian.

Governu nian responsabilidade mak ne’e Governu evita para labele iha influénsia podér no iha intervensaun politiká no intervensaun ekonomiá, tantu ida-ne’e mak Governu halo hela.

Expedito Dias Ximenes dezmente halo intervensaun ba media sira tanba tuir nia mezmu Governu apoiu mídia oin-oin liuhosi kontratu, maibé Governu la interven bá iha politká editoriál mídia sira nian.

“Ida-ne’e IX Governu deside sempre fó iha komprimisiu katák nia sei la interven maské nia apoia mídia fó informasaun oin-oin servisu hamutuk ho Konsellu Impresa maibé la interven,” Expedito Dias Ximenes tenik.

SEKOMS haktuir index ne’e tuun nu’udár reflexaun atu hadi’a iha tinan 2025 to’o 2026 mai, ne’ebé Governu agora ne’e servisu hamutuk ho Konsellu Imprensa atu bele hadi’a, tanba la’ós mídia nia servisu mak influénsia maibé mós orgaun estadu. Tanba orgaun estadu balu ne’ebé seidauk komprende kona-bá lei komunikasaun sosiál no kodigú etiká jornalizmu nian entaun kadavés sira atua fora hiso lejislasaun sira ne’e.

Advertisement

 Levantamentu CI: SEKOMS Expedito Dias Ximenes Halo Duni Interferénsia bá Redasaun RTTL,E.P

Conselho de Imprensa  de Timor-Leste iha sira-nia levantamentu bá polémika interferénsia Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS) nian iha  independénsia redasaun Rádiu Televizaun Timor-Leste, Empreza Públika (RTTL,E.P),  hatudu duni prova, katak iha loron 23 fulan-Abríl 2024, SEKOMS Expedito Dias Ximenes halo duni interferénsia ka intervensaun bá independénsia sala redasaun RTTL,E.P nian.

Liuhusi konferénsia imprensa iha edifísiu CI, Konta-Boot, Díli, Segunda,  05 Agostu 2024, órgaun reguladór meiu komunikasaun sosiál iha Timor-Leste ne’e aprezenta sira-nia rezultadu levantamentu ne’ebé halo hosi Diresaun Dezenvolvimentu no  Análize Média (DDAM) husi fulan-Juñu to’o fulan-Jullu 2024, hodi konklui katak, SEKOMS Expedito Dias Ximenes nu’udár antigu jornalista husi jornál Novas no aprezentador programa Grande Entrevista iha GMNTV ne’e halo duni intervensaun ka interferénsia bá iha sala redasaun RTTL,E.P.

Iha loron   23 fulan-Abríl 2024, Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS), Expedito  Dias Ximenes, akompaña husi Prezidente Konsellu Administrativu RTTL,E.P, José António Belo ‘Taraleu”  tempu ne’ebá halo intervensaun direta bá independénsia editoriál RTTL,E.P  hodi viola  tiha Konstituisaun RDTL artigu 41  kona-bá Liberdade Imprensa iha númeru haat  (4) ne’ebé hateten momoos no loloos katak  Estadu Tenke Asegura Órgaun Publika Komunikasaun Sosiál Sira-Nia Liberdade  no Independénsia hosi Podér Polítiku no Podér Ekonómiku.

Tuir kronolojia ne’ebé Hatutan.com rekolla hosi fonte sira iha RTTL,E.P katak iha momentu Primeiru-Ministru (PM), Xanana Gusmão, fila hosi nia vizita bá estranjeiru iha loron 23 fulan-Abríl liubá, jornalista RTTL,E.P bá halo kobertura iha Aeroportu Comoro.

Advertisement

Bainhira Primeiru-Ministru (PM), Xanana Gusmão tuun hosi aviaun komersiál Citilink, membru Governu sira hein tiha ona hanesan baibain simu Primeiru-Ministru. Maibé, iha tempu ne’ebá Primeiru-Ministru Xanana Gusmão tuun mai hosi aviaun la’o la kaer liman ho membru Governu sira ne’ebé forma hein hela.

Primeiru-Ministru mós la konsege halo konferénsia imprensa hodi hato’o nia atividade viajen bá jornalista sira, hanesan baibain. Ho nune’e, jornalista RTTL,E.P halo tiha notísia ne’e ho nia ángulu Primeiru-Ministru To’o Hikas Fali Timor-Leste Hafoin Halo Vizita bá Estranjeiru.

Iha narrativa notísia ne’e, jornalista RTTL,E.P hakerek mós observasaun (faktu) katak bainhira Primeiru-Ministru tuun hosi aviaun mai la kaer liman ho membru Governu sira no akompaña ho video PM Xanana la kaer-liman ho membru Governu sira.

Notísia ne’e prodús 100% ona. Testu kompletu ona no manda hotu ona bá editór halo revizaun ka edisaun  to’o dubbing hotu ona no editór video rasik halo ona produsaun no edita  hotu soe ona bá play out hodi hein oras para publika de’it.

Derrepente de’it iha tuku 15:00 Otl, Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS), Expedito “Loro” Dias Ximenes mosu iha resintu RTTL,E.P nian hodi bá hasoru diretamente Prezidente Konsellu Administrasaun RTTL,E.P,   José António Belo “Taraleu” no iha minutu balun nia laran, SEKOMS Expedito akompaña hosi prezidente José Belo hakat tama bá  sala produsaun video  RTTL,E.P hodi husu video notísia PM Xanana lakohi kaer liman ho membru Governu sira ne’e iha ne’ebé no se mak halo notísia ne’e.

Advertisement

Editór video hasai fali notísia ne’e hodi SEKOMS haree no diretamente SEKOMS hadi’a lia-fuan iha notísia laran hodi hasai tiha narrativa kona-bá Primeiru-Ministru La Kohi Kaer Liman ho Membru Governu sira.

La’ós ne’e de’it, SEKOMS Expedito “Loro” Dias Ximenes mós orienta direta bá editór video hodi cut ha ko’a sai tiha vide da Primeiru-Ministru Lakohi Kaer Liman ho Membru Governu sira, inklui SEKOMS rasik.

Rona lia-hirak ne’e, editór video hatán dehan, notísia ne’e nia edit hotu ona  iha nia komputadór no soe ona bá play out.  Iha tempu ne’ebá kedas prezidente  konsellu administrasaun RTTL,E.P. José António Belo “Taraleu” ne’ebé mós hamrik akompaña SECOMS Expedito haruka editór vídeo dada-sai fali vídeo ida edita hotu ona ne’e mai, haruka edita foun no lia-fuan dehan  iha dubbing, “PM Xanana Lakohi Kaer Liman ho Membru Governu hasai tiha (cut).

Informasaun hosi fonte sira iha RTTL,E.P haktuir bá Hatutan.com katak bainhira hasa tiha video ne’e SEKOMS no prezidente konsellu administrasaun  RTTL akompaña kedas prosesu  edita foun notísia ne’e  hotu no manda kedas bá play out mak sira-na’in rua sai husi editór vídeo nia fatin.

Prezensa SEKOMS Expedito “Loro” Dias Ximenes ho Prezidente Konsellu Administrasaun RTTL,E.P, José António Belo “Taraleu” nian iha redasaun, tuir informasaun hosi fontes sira  iha RTTL,E.P bá Hatutan.com katak sira na’in-rua la fó koñesimentu bá Xefe Redasaun,  Almeiro Afonso, inklui  Koordenadór editor vídeo Crispim Alves.

Advertisement

Liga ho intervensaun SEKOMS ho Prezidente Konsellu Administrasaun RTTL,E.P nian ne’e konsidera hanesan violasaun grave bá Konstituisaun RDTL artigu 41 kona-bá Liberdade Imprensa iha númeru 4 hateten Estadu Tenke Asegura Órgaun Publika Komunikasaun Sosiál Sira-Nia Liberdade  no Independénsia hosi Podér Polítiku no Podér Ekonómiku.

Intervensaun sira ne’e mós bele konsidera Viola Lei Komunikasaun Sosiál Artigu 41 kona-bá Atentadu Bá Liberdade Imprensa iha númeru 2 hateten Funsionáriu Públiku ka Ajente Estadu  Nian Ne’ebé Mak Halo Krime Hasoru Liberdade Imprensa Sei Hetan Kastigu Hodi Tama iha Kadeia To’o Tinan Tolu ka Selu Multa.

Iha Artigu 10 Lei Komunikasaun Sosiál kona-bá Bandu Halo Sensura garante Komunikasaun Sosiál Ejerse Liberdade Espresaun Maibé La Sujeita bá Kualkér Sensura, Autorizasaun, Kausaun ka Abilitasaun Ida.

Iha Lei Komunikasaun Sosiál  Artigu 8 kona-bá Liberdade Imprensa haktuir Direitu Jornalista nian Atu Informa Sei Hala’o ho Baze bá Prerrogativa sira Ne’ebé Hakerek iha Konstituisaun, hodi Labele Hetan Interferénsia ne’ebé Konsidera Kontra Ninia Independénsia no Objetividade, Liberdade Kriasaun, Liberdade Konsiénsia, Ninia Direitu Atu  Buka no Hetan  Sijilu Profisionál, no Direitu Atu Partisipa iha Orientasaun Editoriál  Meiu Komunikasaun Sosiál Nian Ne’ebé Nia Servisu bá, no Labele Limita Nia Atu Kumpre nia Devér sira De-ontolójiku  husi Nia Profisaun.

Liga ho Kódigu Etika  Jornalístika iha númeru 3 mós hateten Kombate Forma Sensura Hothotu no Defende Liberdade Imprensa no Liberdade Espresaun

Advertisement

Jornalista Estajiária : Zita Menezes

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Trending

Exit mobile version