Hatutan.com, ( 10 Maiu 2025 ), Díli– Timor-Leste presiza komunikasaun sosiál ida ne’ebé forte no independente atu bele promove diálogu, ke’e sai no hatudu korrupsaun, apoia kultura polítika aberta no fó lian ba vulnerável sira, nunka mais bele taka metin timoroan sira-nia lian.
PM Xanana abertura Forum Diálogu Dili (DDF, sigla inglés), Sábadu (10/05/2025). Foto/Elio dos Santos da Costa
Primeiru Ministru, Kayrala Xanana Gusmão, hateten, Timor oan hotu-hotu haka’as-an atu halo Timor-Leste sai hanesan país ida ne’ebé haklaken lia-loos. Ohin-loron, iha sosiedade ida ne’ebé nakloke ho imprensa livre, tanba desizaun ne’ebé foti kona-bá tipu sosiedade ne’ebé moris bá no mós tanba jornalista Timoroan sira ne’ebé hala’o sira-nia knaar ho onestidade no dedikasaun, no ba governu sira ne’ebé hatene katak tenke respeita espasu ba livre espressaun.
“Maibé progresu ne’e seidauk garantidu, tanba ne’e mak papel husi ita-nia Conselho de Imprensa importante lahalimar atu asegura média sira bele opera livremente maibé ho responsabilidade,” Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão hateten lia hirak ne’e liu husi nia deskursu iha abertura atividade annual Conselho de Imprensa nian ho naran the Díli Dialogue Forum 2025 ho tema ” the impact of artificial intelligence on press freedom and the media” ne’ebé hala’o iha Salaun Multioso GMN, Bebora, Díli, Sábadu (10/05/2025).
Advertisement
Tuir Xanana, papel média nian importante liután ohin-loron, enkuantu Timor-Leste enfrenta desafius foun no emergentes, mundu muda hela de’it no muda lailais loos.
“Ita labele konfia iha serteza sira husi passadu. Ita agora moris iha mundi nakonu ho desordem, ne’ebé respeitu ba direitu internasional tama dadaun iha kolapsu no instituisaun s internasionál lakon sira-nia autoridade ho efikásia,” Xanana hateten
Nia dehan, Fórum Dili Diálogu ne’e sai ona hanesan plataforma nasionál no rejionál importante ida ba reforsa papel média nian iha sosiedade no ba diskussaun kona-bá kestaun krítika husi tempu, halibur hamutuk lian sira husi setór média hotu-hotu, husi governu, husi sosiedade sivíl, husi edukasaun no husi diplomasia atu análize forma oinsá bele proteje liberdade espressaun no insentiva sosiedade ida ne’ebé informada no ativa.
Conselho de Imprensa, Xanana tenik, merese elogios ba realizasaun Dili Diálogu Forum hodi insentiva diálogu no debate, no mós ba kontributu ba liberdade de expressaun ho apoiu ba konstrusaun Estado demokrátiku iha Timor-Leste.
Tema tinan ne’e nian Inteligênsia Artifisial, Média no Demokrasia Digital – ne’e urgente no komplexu tebes, moris iha períodu ida ho mudansa. Intelijensia artifisiál mak aselera mudansa ne’e, maski IA promisora tebetebes, maibé presiza ko’alia kona-bá nia risku.
Advertisement
“Maluk sira, iha nasaun frágeis no iha pós-konflitu, meius Komunikasaun sosial desempenha papel vital tebes la’ós de’it iha fornesimentu informasaun ba ema, maibé mós iha konstrusaun aliserses paz, konfiansa ho identidade nasional. Depois da violênsia no represaun, mak kriasaun sosiedade ida ne’ebé aberta ho komunikasaun sosial independente hanesan sinál ida ne’ebé hatudu klaro tebetebes katak País ne’e sees daudaun ona husi laran-ta’uk no kontrolu hodi hako’ak metin transparênsia, inklusaun ho governasaun demokrátika,” Xanana Gusmão hateten.
PM Xanana foto hamutuk ho membru Conselho de Imprensa sira ho parseiru sira iha ámbitu DDF 2025. Foto/Elio dos Santos da Costa
Xefe Governu ne’e haktuir, iha Timor-Leste, ema hotu hatene liuhusi experiênsia saida mak akontese wainhira haruka imprensa nonook. Timoroan sira sei lembra kona-ba sensura ho propaganda ne’ebé povo hasoru durante okupasaun, halakon tiha lia-loos no haruka ema hotu nonook, lian sira ne’ebé independente mós bandu hotu. Timor oan nia luta subar-metin ba mundo no povo nia susar no terus parte barak husi komunidade internasional mós nega.
“Tanba ne’e mak, durante ita-nia prosessu ba konstrusaun paz ba Estadu, ita fó importânsia barak tebes ba liberdade imprensa, nia hanesan pilar sentral ida husi ita-nia demokrasia. Maibé ita-nia luta ba demokrasia seidauk hotu ho restaurasaun ita-nia independênsia, la hotu ho eleisoes, kontinua loroloron iha ita-nia leis, ita-nia meios komunikasaun, iha ita-nia salas de aula no iha ita-nia diskusdoess, demokrasia labele buras iha nakukun-laran,” Xanana subliña.
Nia afirma tensaun globál aumenta no entendimentu geopolítiku ne’ebé kleur tebes ona, agora ema komesa kestiona buat hirak-ne’e hotu akontese enkuantu axiste avansu boot iha teknolojia
avansu ne’ebé sei molda (ka forma) iha futuru.
“Oinsá ita moris, oinsá ita servisu no oinsá ita interage ho malu, avansu tecnológiku boot ida hotu iha ita-nia tempo mak Inteligênsia Artificial ou IA, IA sei iha impaktu boot iha países desenvolvimentu sira-nia futuro, hanesan mós ba Timor-Leste, ho formas ne’ebé ita foin mak hahú no kompreende. Nia bele sai hanesan forsa ida ba buat ne’ebé di’ak, bele tulun halo servisu iha área remotas, inklui saúde ho edukasaun, ne’e oferese ba alunos sira ferramentas atu aprende iha sira-nia lian lokais rasik no sei tulun médikus sira halo lailais diagnóstiku ba moras,” Nia hateten.
Advertisement
Xanana haforsa iha Timor-Leste, ko’alia lian barak, IA sei tulun traduz idiomas lailais no fásil tebetebes, Ne’e sei halo edukasaun ho meios komunikasaun sai asessíveis liután, liuliu iha zonas rurais, ho kabo submarino internet foun ba Timor-Leste, sei iha mós oportunidade ba povo atu partisipa iha ekonomia digital global. Ne’e sei permite timoroan sira komunika ho mundo tomak no partilha Timor nia história, kultura ho nia progressu iha desenvolvimentu.
Maibé, enkuantu mundo enfrenta transformasaun iha IA, tenke koa’lia nakloke kona-bá signifikadu saída ba futuru husi média ho demokrasia. IA bele sai hanesan forsa ida ba buat ne’ebé di’ak, maibé bele lori risku boot, IA bele utiliza hodi dissemina desinformasaun, haree ona poder destrutivu husi rumores (ka lia-anin) iha redes sosiais iha país.
Problema bele multiplica sekarik IA ne’e ita utiliza la’ós de’it hodi dissemina desinformasaun, maibé mós atu kria tan.Katak, existe risku real ida ne’ebé IA bele kria konteúdu ho história ne’ebé bele haree hanesan fidedignas (katak ita bele fiar), maibé falsas.
“IA bele dissemina desinformasaun, teoria konspirasaun ou konteúdu divisivu entre ita-nia sidadaun sira, ne’e inclui produsaun imagens falsas ho vídeo “deepfake”, no mós halo campanha desinformasaun automatizada. Ita hatene mós katak sistemas IA bele “alucina (ka bosok)”. Katak, bele inventa informasoes no apresenta hanesan factos, ne’e sei halo ita bele questiona fali kona-ba verasidade (ka verdade) husi buat hotu-hotu ne’ebé ita lee no haree iha internet. Jornalismu baseia iha verdade no demokrasia depende ba faktus, bainhira faktus ne’e sai ona insertu, demokrasia bele enfraquese. Se ita la hatene saída mak real, ita la bele foti desisoes di’ak ba ita ou ba ita-nia país.” Nia hatuir.
IA sei iha mós impaktu boot tebes iha negósiu média nian iha Timor-Leste no iha mundo tomak, IA ne’e, bele ona utiliza hodi hakerek notísia, maibé ne’e tau iha risku jornalista sira-nia profissaun no bele prejudika sustentabilidade finanseira husi ita-nia agênsia no organizasoes komunikasaun social. Poder (ka kbiit) iha informasaun bele passa husi ilpovo ba fali número ki’ikoan ida husi empresas estrangeiras ne’ebé kontrola internet ohin-loron.
Advertisement
Ne’e sei enfraquese liután Timor-Leste nia demokrasia, nia koesaun sosial to’o nia soberania tanba ne’e mak importante atu regula forma oinsá utiliza no desenvolve IA iha país, atu nune’e bele protege demokrasia ho liberdade ne’ebé luta maka’as atu hetan.
Utilizasaun IA, ne’e realidade ida ne’ebé sei muda sosiedade maibé tenke orienta no kontrola mudansa ne’e, tenke halo buat ruma hodi protégé liberdade de expressaun ho sosiedade aberta ne’e, tenke garante katak teknologia serve interesse públiku no respeita dignidade humana. No tenke garante katak IA sempre opera ho supervisaun humana,
ne’e inklui apoio ba jornalismu interesse públiku, baseadu iha étika, iha faktus no iha responsabilidade.
“IA tenke apoia jornalismu, la’ós atu substitui, ita labele konfia demais nia atu konta ita-nia histórias no labele halo sai fali hanesan ferramenta ba manipulasaun polítika, laiha máquina ida mak bele substitui experiênsia humana, julgamentu ou koragem ne’ebé jornalismu real exige. No atu apoia no protege demokrasia, ita presisa hadi’a literasia digital iha Timor-Leste no explika kona-bá perigus husi IA.” Xefi Governu expresa.
Xanana hatutan, bá timoroan sira, demokraklsia digital la’ós de’it tama online no utiliza internet, maibé atu garante katak timoroan hotu hetan informasaun asessu ho konfiansa atu partisipa iha vida públika.
Advertisement
Timoroan hotu tenke servisu hamutuk hodi harii demokrasia digital ida ne’ebé bele reflete prinsipius husi luta hanesan, justisa, igualdade ho dignidade humana.
Xanana hato’o agradesementu dala ida tan ba Conselho de Imprensa tanba bele organiza Fórum importante ida-ne’e. Fórum Diálogo Díli nian ne’e fó hanoin hikas ba ema hotu katak sosiedade ida ne’ebé aberta no demokrátika labele haree de’it ba eleisoes, maibé ba lian, asessu ho konfiansa. Ne’e knaar loroloron nian kona-ba konstrusaun sosiedade ida ne’ebé ema hotu sente livre atu hanoin, ko’alia no partisipa.
“Ita liu ona dalan naruk ida desde hetan ita-nia independênsia ita harii daudaun ona sosiedade ida ne’ebé demokrátika liu iha Sudeste Asiátiku no ita protege liberdade imprensa, maibé ita tenke continua defende Liberdade ne’e. Ita tenke prepara-an ba futuro digital, no ita tenke garante katak teknologias foun tenke la’o tuir étika, responsabilidade no propósitu públicu, ita tenke kompromete ita-nia an ho fiar ida katak teknologia tenke serve ba humanidade, la’ós kontráriu.” Xanana hateten.
Nia bolu atensaun Timoroan hotu uza Fórum ne’e hodi rona, aprende no fortalese aliserse husi demosrasia, mai servisu hamutuk hodi hari’i sosiedade ida ne’ebé la’ós de’it livre no nakloke, maibé mós prepara ba futuru.