Hatutan.com, (26 Juñu 2025), Díli–Organizasauninternasionál Heavenly Culture World Peace and Restoration of Light (HWPL) espresa preokupasaun kle’an kona-bá konflitu no violentu entre Izraél ho Iraun ne’ebé akontese iha Juñu 2025.
Atake ho eskala boot Izraél nian hasoru Iraun iha loron 13 no kontra-atake Iraun nian, tuir HWPL kria ona instabilidade iha Médiu Oriente nia li’ur, hodi haruka onda xoke sira iha mundu tomak.
Advertisement
“Konflitu violentu labele sai solusaun no lori de’it ba destruisaun ne’ebé labele hadi’a no lakon vida inosente sira. Sira ne’ebé selu folin boot liu maka feto no joven sira, ne’ebé kaer metin sosiedade ida ne’ebé sustentável hamutuk,” sita komunikadu HWPL nian.
Nasoins Unidas no komunidade internasionál hato’o hela sira-nia preokupasaun no alerta hasoru violénsia ne’ebé naruk, hodi husu rezolusaun pasífika ba situasaun ne’e. Nu’udar lian unifikadu ne’ebé kontinua hamriik hasoru funu no promove dame la haree ba diferensa étnika, nasionál ka relijioza, HWPL hamutuk ho membru responsavel sira seluk hosi komunidade internasionál hodi husu atu hapara lalais violénsia.
“Ema hotu iha jerasaun ida-ne’e hakarak tebes dame no ita tenke haka’as-an atu hetan ida-ne’e. Povu Izraél no Iraun hakarak dame, hanesan mós komunidade globál tomak mós hein katak dame sei restaura. Hahalok funu atuál sira hanesan krime ida hasoru sidadaun sira hosi nasaun rua no hasoru povu hotu-hotu iha mundu, no hahalok sira-ne’e sei husik marka ida ne’ebé labele hadi’a iha istória.”
HWPL dala ida tan husu ba Izraél no Iraun atu hapara uza violénsia no buka solusaun pasífika liuhosi diálogu no negosiasaun, hodi respeita prinsípiu sira lei internasionál nian. Komunidade global sei suporta nasaun rua nia desizaun ba dame.
HWPL hanesan organizasaun internasionál ida ne’ebé dedika ba pás mundiál, ne’ebé dalabarak temi iha atividade no projetu sira ne’ebé relasiona ho promosaun pás no armonia globál.
Advertisement
Daudaun ne’e HWPL lidera hela movimentu internasionál ida ne’ebé iha dalan hotu-hotu iha moris sein limitasaun husi fronteira nasionál, kulturál ka ideolojika atu kontribui ba Objetivu sira Dezenvolvimentu Sustentavel Nasoins Unidas (ONU) nian liuhusi habelar kultura pás nian liuhusi meiu oioin hanesan forum, edukasaun, servisu voluntáriu no kampaña sira.