Hatutan.com, (09 Jullu 225), Díli- Primeiru-Ministru (PM) Malázia no Prezidente Association of Southeast Asian Nation (ASEAN) 2025, Datuk Seri Anwar Ibrahim, husu ba Estadu membru ASEAN apoiu adezaun Timor-Leste iha fulan-Outubru mai.
PM Malázia, Anwar Ibrahim, halo diskursu iha abertura Reuniaun Ministru Negósiu Estranjeiru (AMM) ASEAN nian ba dala-58, iha Sentru Konvensaun Kuala Lumpur (KLCC), Malázia, Kuarta (9/7/2025). Foto/ANTARA
Primeiru-Ministru Malázia, Anwar Ibrahim hato’o deklarasaun ne’e iha ambitu enkontru Ministru Negósiu Estranjeiru ASEAN ba dala- LVIII, ne’ebé hala’o iha Sentru Konvensaun Kuala Lumpur.
Timor-Leste nu’udár observador no partisipa direita enkontru ne’e husi Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK), Bendito dos Santos Freitas no Vise-Ministra ba Asuntu ASEAN, Milena Rangel.
Advertisement
Iha diskursu ne’ebé Hatutan.com asesu husi Gabinete Média Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK), Kuarta (09/07/2025), Primeiru-Ministru Malázia, Anwar Ibrahim husu ba nasaun membru ASEAN sira atu fó apoiu másima ba Timor-Leste bele sai membru plenu ba organizasaun rejionál ne’e liu husi simeira ASEAN ba dala-47 ne’ebé sei hala’o iha fulan-Outubru 2025 iha Malázia.
“Ha’u agradese dala ida tan ba Sekretariadu ba fasilidade no ha’u husu ba estadu membru hotu-hotu atu kontinua apoia Timor-Leste ba integrasaun tomak la’ós de’it ba ita-nia instituisaun sira ba rejiaun nia futuru,” Primeiru-Ministru, Anwar Ibrahim hateten.
Xefe Governu Malázia ne’e subliña, inkluzividade no sustentabilidade hanesan tema prinsipál ne’ebé orienta Malázia nia prezidénsia ASEAN 2025 ne’ebé foka ba haburas unidade no dezenvolvimentu sustentável iha rejiaun tomak.
“Liuliu sentralidade ASEAN nian tenke sai ita-nia fitun norte, hanesan reflete hosi fortalesimentu no inovasaun kontínua hosi instituisaun legál sira ASEAN nian. Ita tenke sai nafatin rejiaun nia ânkora prinsipál ba diálogu iha parte ne’ebé ita-nia parseiru diálogu sira tenke kontinua hetan valór hodi envolve ho ita,” PM Ibrahim dehan tan.
Avansa integrasaun ASEAN no harii komunidade, inklui kooperasaun iha área kreximentu emerjente sira hanesan ekonomia dijitál, enerjia verde, no konetividade kadeia fornesimentu.
Malázia nia kompromisu ba polítika esterna ida ne’ebé neutru no la aliña, hodi fó prioridade ba kooperasaun ekonómika no estabilidade rejionál liuhosi kobertura estratéjiku no preparasaun ba admisaun Timor-Leste nian nu’udar membru ASEAN ba dala-11 ne’ebé hein iha Simeira ASEAN ba dala-47 iha tinan 2025 nia rohan, ne’ebé fó sinál ba espansaun no inkluzividade ASEAN nian.
Hametin diálogu no kooperasaun ho Parseiru Diálogu ASEAN nian hodi rezolve dezafiu rejionál no globál sira ho koletivu. Kontinua fó énfaze ba organiza ambiente enkontru ida ne’ebé seguru, moos no preparadu ho di’ak iha Kuala Lumpur hodi fasilita envolvimentu diplomátiku ne’ebé efetivu.