Polítika

PLP Konsidera Projetu Emerjénsia Diskriminativu

Published

on

Hatutan.com, (16 Jullu 2025), Díli-Membru Parlamentu Nasionál hosi  Bankada PLP Ermenegilda da Costa Laurentina, kestiona implementasaun projetu emejénsia bá infraestrutura baziká diskriminarivu tanba maioria Governu implementa iha Díli de’it, maibé munisípiu sira seluk kuaze laiha.

Lee Mós: Komisaun E Identifika Projetu Emerjénsia Balun Atrazu

Projetu konstrusaun Laboratóriu TBC iha Klinika Bairru-Pité, Díli. Foto/Marcelino Tomae

Deputada Bankada PLP Ermenegilda da Costa Laurentina, Kuarta (16/07/2025),  halo intervensaun iha plenária Parlamentu Nasionál kona-ba asuntu infraestrutur bázika ne’ebé sai prioridade bá  Governu atuál.

Nia hateten informasaun no observasaun iha tereñu katak, prioridade bá dezemvolvimentu iha seitór infraestrutura iha kada munisípiu Governu trata la hanesan, kria deskriminasaun entre munisípiu ida ho munisípiu seluk, pior liu tán Governu ignora total desentralizasaun administrativa no podér lokal ne’ebé to’o ohin loron la funsiona ho di’ak.

Advertisement

“Sé  ita haree didi’ak, só Díli de’it maka hetan intervensaun urjente hosi Governu sentrál, hodi kria projetu emerjénsia bara-barak, no halo ajudikasaun direita la ho  dezeñu, la ho planu ne’ebé di’ak no no la iha  orsamentu fiksa,” Deputada Ermenegilda da Costa Laurentina iha nian intervensaun.

Deputada PLP ne’e konsidera  Governu laiha planu ida ne’ebé integradu-integrál, politika ida-ne’e hamosu no haburas de’it pratika sira la tuir lei no regra ne’ebé vinkula, hanesan violasaun Lei orsamentu no Lei aprovisionamentu.

Iha Relatóriu Camrá de Contas sira rekomenda fila fila katak ajudikasaun dirieta tenke priense rekezitu emerjénsia no urjésia, la’ós  fahe de’it bá kompañia ka kliénte sira bazeia bá orden traballu  tanba de’it sira mak nu’udár ATM bá politiku sira nian ka hanesan fahe supermi ka hola modo iha estrada.

Tamba ne’e nu’udár reprezentaten povu hakarak koloka pergunta  bá Governu, tanbasá intervensaun urgente la aplika ihamMunisípiu sira seluk hanesan  Ermera, Baucau, Bobonaro, Lautém no Viqueque,  saida mak justifika ajudikasaun direta bá empreza ne’ebé naran diferente maibé nia estrutura kapital kuaze mai husi ema ida deit no  husu bá Ministeriu Publiku no CAC haree asuntu ne’e ho kl’ean. Iha ka lae dokumentu ofisiál kona-bá  justifikasaun urjénsia, verifikasaun ADN, no kabimentu orzamentál bá projetu sira? Favor IGE no CAC tau atensaun bá aktu sira ne’e. Estadu labele funsiona hanesan Estado do coboy.

Bankada PLP husu  bá Governante ne’ebé kaer ukun la bele mehi de’it katak Timor-Leste sai nasaun ida ne’eb prosperu, maibé komportamentu pelo kontrariu no la koereénsia ho realiadede. Projeitu infraestrutura labele sai meiu bá distribuisaun favór polítiku.

Advertisement

Iha fatin hanesan Deputada CNRT Cedelizia Faria dos Santos hateten, foin lalais, komisaun C trata asuntu Finansa Públika bá halo fiskalizasaun iha Munisipíu Ermera katak informasaun husi Autoridade lokál Munisipíu sira katak dezenvolvimentu iha areá rural sira ne’e barak maka la’o hela.

Vise-Ministru Asuntu Parlamentár Adérito Hugo da Costa hateten,  nia parte rejista pontu situasaun ida-ne’e, maibé hakarak hateten katak desde IX Governu iha tinan 2023 halo levantamentu konkreta bá obra infraestrutura.

“Ita hotu hatene katak prioridade tebe-tebes bá IX Governu katak infrestrutura ne’e maka save bá dezenvolvimentu iha setór sira seluk, no Governu ida-ne’e komprimitidu iha katak infraestrutura mais importante,” Adérito Hugo hateten.

Jornalista : Zita Menezes

Advertisement

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Trending

Exit mobile version