“Medikamentu estoke ai-moruk nia sei tama hela estandar tanba porsentu 6,2, kuandu mais porsentu 10 maka dalaruma iha problema. Mais durante tinan ida-ne’e nia laran iha fulan-Jullu ne’e estoke tama hela estandar normal signifika ai-moruk sira ne’e bele lori atende hela pasiente sira,” -Diretór Ezekutivu Ospitál Referral Maubisse, Virgílio Mendonça Pereira informa bá jornalista sira iha Ospitál Referral Maubisse, Segunda (11/08/2025).
Iha fatin hanesan Diretora Servisu Apoiu Diagnóstiku Terapéutiku, Epifania José Moniz da Silva hateten, durante ne’e Unidade Farmásia sempre halo pedidu estoke-out, maibé depende husi parte Farmásia Nasionál nian.
“Ami daudaun ne’e rejistu estoke-out hamutuk porsentu 6,2 ka 24 item, maka hanesan vitál esensiál no mós nesesáriu, ami sempre halo barter troka kona-bá ai-moruk sira ne’ebé maka laiha ami sempre esforsu no depende hotu bá farmásia nasionál no ami halo pedidu iha oin tolu maka regular, extra no mós emerjénsia,” Diretora Servisu Apoiu Diagnóstiku Terapéutiku, Epifania José Moniz da Silva, informa.
Nia hatutan kona-bá estoke ne’ebé maka Ospitál Referral Maubisse enfrenta durante tempu naruk maka hanesan diazepam injesaun ho tán konsumaveis, plástiku bá iha esterilinjeksi nian maka durante 2024 to’o agora seidauk iha atu esteril bá ekipamentu sira halo operasaun sira ne’e maka plástiku laiha. Maibé, ida ne’e la sai bareira ida no sira iha alternativu seluk maka uza fali APD no vistidu hodi kontinua halo operasaun bá pasiente sira.
Xefe Departamentu Ginecologia no Obstétriku iha Ospitál Referral Maubesse, Luizinha da Costa hateten, inan isin-rua ne’ebé mai halo tratamentu no partu ne’e lá’os Postu Maubisse de’it, maibé husi Munisípiu tolu, inklui mós Suai.
Advertisement
Nia tenik husi númeru ne’e la iha inan maka lakon vida, maibé iha inan ida mak ho idade ne’ebé mak menoridade.
“Ida obitu fetál ne’e katak bebé ida ne’ebé mak inan sira mai bebé mate tiha ona iha kabun laran, ne’e maka ohin 22 ne’e, ne’e mós la’ós Postu Maubesse de’it mai husi Munisípiu tolu, husi númeru ne’e iha inan ida mak ho ida-ne’e menoridade ho idade tinan 15,” Luizinha da Costa ba Jornalista sira.
Nia informa inan sira ne’ebé mak partu la bele ka laiha forsa, médiku sira iha alternativu sira seluk mak uza mákina atu ajuda inan sira atu partu.
“Inan sira ne’ebé mai bee-manas fakar liu tiha ona oras rua, entaun kolega no sira bele halo ventonsa para dada sai bebé, agora kona-bá bebé sira ne’ebé mak prematura ne’e la barak ida kuaze na’in 20 ida hanesan de’it, maioria bebé moris normál,” nia hateten.