Hatutan.com (14 Nobembru 2025),Díli— Bankada CNRT ho PD trava propósta tolu husi Bankada opozisaun FRTILIN ho PLP, ne’ebé husu atu hasai tiha $985.50.000 husi Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2026 ne’ebé atribui bá Ministériu Koordenadór bá Asuntu Ekonómia (MCAE).
PN aprova OJE 2026 ne’ebé aloka ba MCAE ho montante millaun $8-resin. Foto/Marcelino Tomae
Liuhosi diskusaun no aprovasaun OJE 2026 iha espesiálidade iha Parlamentu Nasionál, Sesta (14/11/2025), orsamentu ne’ebé aloka ba MCAE ho montante $8.874.311 aprovadu.
Prezidente Bankada CNRT, Patrocinio Fernades dos Reis iha nia intervensaun hateten, haree fila fali prposta tolu ne’ebé aprezenta husi Bankada FRETILIN no PLP hanoin fali pergunta sira ne’ebé opizisaun preokupa maka’as saída maka presiza Ministériu Koodenadór bá Asuntu Ekonómiku halo ténke buka servisu hamtuk ho setór privadu no setór hotu ne’ebé iha ligasaun atu dudu setór ekonómia ninian.
“Ha’u haree kotra produtivu hotu kedas tanba ita preokupa Ministériu ténke halo servisu maka’as, mais mai fali propósta ho osan milliaun $3 resin ne’e ténke buka hasai tán para makína ne’e la bele funsiona ne’ebé ha’u la hatene kolega opozisaun sira nia intensaun ne’e saída karik mais ha’u bele komprende katak hahú husi propósta sira dezde tama debate espesialidade mai to’o ohin téndensia propósta sira ne’e atu hasai osan tetu orsamentu jerál Estadu,” Patrocinio Fernades dos Reis hateten durante debate espesialidade OJE 2026 iha PN Sesta (14/11/2025).
Advertisement
Deputadu husi Bankada Governu ne’e konsidera proponente sira, atu halo propósta redusaun atu haree manobra uitoan milliaun $5 nian, dala ruma se bele tetu tanba lei pensaun vitalísia ne’ebé revoga iha Parlamentu Nasionál hetan votu unaminidade ho 65 votus.
“Ne’ebé ha’u konsidera katak propósta sira ne’e mai ne’e ladún ho boa-fé tanba intensaun maka atu perturba de’it servisu ne’ebé maka orsamentu Governu tau ona iha ne’ebá tuir programa liuhosi prosesu ida mais ita tenta atu hasai de’it, ne’ebé karik Vise Primeiru-Ministru dehan simu, maibé ha’u dehan propósta sira ne’e ha’u la simu, ha’u fiar ha’u nia maluk sira seluk mós sei la simu,” nia hateten.
Iha fatin hanesan Deputada Cedelizia Faria dos Santos subliña haree bá propósta tolu ne’ebé hato’o bá MCAE, nia la konkorda tanba tanba hasai fila fali osan $50.160.000 husi kategória Béns Servisu oinsá maka bele garantia diversifikasaun Ekonómia.
“Ita ko’alia kona-bá diversifikasaun Ekonómiku, asutnu Ekonómia ne’e importante, maibé ita bá hasai duni osan $50 mill itál ne’e husi programa ida 983 ita hasai tiha de’it, maibé la hatene bá koloka iha ne’ebé bá hasai tha de’it,” nia dehan
Nia hatutan, kona-bá propósta 53, atu hasai husi salarivu vensimentu, maibé nia kompara OJE 2025 no 2026 MCAE ninia orsamentu bá salariu vensimentu halo tiha ona redusaun, milliaun $2.1 hatun tiha millaun $1.7, ho nia pesentajen 18% redusanun bá salariu vensimentu. Tanba ne’e, nia afirma katak, se halo tiha redusaun hanesan ne’e laiha razaun para atu redúz tan, maibé propósta redusaun ne’e laiha fatin, hodi bá tau tan iha ne’ebé, la koloka iha fatin seluk.
Advertisement
“Pior liután maka proposta 69 dehan atu hasai husi catering ne’e tau de’it $100.000, ita boot bele iha fuan ruma bá hasai tan para husik zerro ne’e, ita boot sira haree MCAE ne’e catering ita tau osan ne’e ita boot bá hasai tan halo tan nia montante finál ne’e zero, ne’ebé ha’u hanoin laiha razaun ida maske Vise PM hateten konkorda, maibé ha’u propósta ida hanesan ne’e ha’u hanoin laiha razaun atu ita atu bele konkorda, ne’ebé ha’u husu bá ita kolega sira di’ak liu retira tiha, sé la retira pasensia ha’u nia kartaun mean ne’e firme loos ona ona bá prpoposta tolu ne’e,” nia argumenta.
Iha fatin hanesan Bankada PD Deputadu Mariano Malic haktuir propósta tolu ne’ebé maka dirije ba MCAE, tuir nia katak orsamentu ne’e atu hasa’e mós problema atu hatun mós problema.
“Mais atu fó lembra bá maluk sira Deputadu sira katak bá MCAE ne’e buat foun bá ita nia nasaun ne’e, MCAE ne’e karik mai husi ne’ebá no Ministru agora asumi pasta ne’e atu mamuk ka nakonu, ne’e fó kontínuasaun instituisaun Governu nian ne’ebé maka harii hela,” nia dehan.
Nia dehan, orsametu bá MCAE ne’e atu halo koordenasaun servisu importánte atu bele hadia ekonómia rai laran ninian. Durante debate hotu-hotu ko’alia bá diversifikasaun ekonómiku, investimentu, hasae produtividade.
Nia afirma, Governu tau ona osan iha setór produtivu sira millaun $79, maibé presiza rekursu atu halo servisu hodi fó reposta bá preokupasaun husi Deputadu sira hotu iha uma fukun ida-ne’e. Tanba ne’e, Bankada Governu vota kontra propósta redusaun hotu husi bankada opozisaun FRETILIN no PLP ho nia rezultadu votu a-favór 23, kontra 37 abstensaun 4
Advertisement
Tuir propósta husi redusaun ne’ebé lee husi Sekretária Meza Parlamentu Nasionál Deputada Virginia Ana Belo, iha popósta tolu ho númeiru 43, titulu Ministériu Koordenadór Asuntu Ekonómia programa investimentu diversifikasaun ekonómia ho dotasaun inisiál totál $6.278.954 hasai tiha $50.160.000 dotasaun finál $6.228.794, Proponente mai husi Bankada FRETILIN Deputadu Antoninho Bianco, Juaquim dos Santos “Boraluli” no Deputadu Antoniho Doutel Sarmento.
Proposta númeiru 53 Titulu Ministériu Kondenadór Asuntu Ekonómia (MCAE). Programa funsionamentu no Dezemvolvimentu Institusionál dotasaun insiál $2.595.357, husu hasai tiha $885.576, dotasaun finál miilaun $1.709.781, Deputadu Proponente Antoninho Doutel Sarmento, Juaquim dos Santos “Boraluli” Deputada Cristina Yuri no Maria Angelina Lopes Sarmento Ermenegilda da Costa, Helder Freitas no Adolfo Martins.
Nune’e proposta 69 titulu Ministériu Kondenadór Asuntu Ekonómia iha programa funsionamentu Dezemvolvimentu Institusionál, ho totál inisiál milliaun $2.595.356, husu hasai tiha $100.000, dotasaun finál $2.495.357, Proponente Antoninho Bianco, Joaquim dos Santos “Boraluli” no Deputadu Dario Moderira.
“Iha tinan kotuk Ministru rekruta ona funsionáriu kazuais ne’ebé oras ne’e servisu pur-volta 60 kazuias, no iha orsamentu 2026, Ministériu hakarak rekrutan ema nain 50 bá funsionariu Kuzuais ne’e signifika aumenta osan”
Advertisement
Nia afirma, hotu-hotu haree katak fundu mina-rai ne’e nafatin Governu laiha alternativa seluk atu ,aumenta reseitas sustentavel ida , kaer bá prinsipiu poupansa ninian, tanba ne’e maka husu atu redus tiha $885.576, hodi mantein funsionáriu 60 ne’ebé maka iha tinan 2025 la’o ona ho osan 2025 nian.
Nia afirma, osan ne’e bele re-aloka fila fali bá setór produtivu sira, hanesan insitiusaun relvante sira hanesan AIFAESA no insitusaun relevante sira seluu, tanba Timor-Leste rai risku barak ho importasaun tama mai Timor- liu-liu iha ai-han sira.
“Ita presiza makína ne’ebé di’ak liu atu deteta problema sira iha laran, ita hatene momoos katak iha ita nia rain oras ne’e dadaun ita iha laboratórium rua iha nivél saúde ninian iha nasionál, ho deternaria ninian, maibé makína rua ne’e maka atu halo teste bá mikro biolójiku”
Tuir nia katak, ténke buka oinsá atu fó kbiit AIFAESA sira hodi servisu pre-market, labele post-market. Nune’e mós tuir Proponete Propósta 43, Deputadu Antoninho Bianco hatuir katak nia parte preokupa kona-bá orsamentu iha Béns Servisu liu-liu liga bá programa investimentu no Diversifikasaun Ekonómik.
Nia afirma, maibé iha kategória Béns servisu tau iha rubriga servisu profisionál iha liu gabinete MCAE.
Advertisement
“Ministru Koordenadór asuntu Ekonómiku ne’e hanesan Ministru sein pasta, loloos ne’e Ministru sira ne’ebé maka laiha pasta, nia koordena de’it asuntu sira ne’ebé iha Ministériu sira seluk,” nia dehan.
Tanba ne’e tuir nia katak propósta ne’e, atu edús de’it, $50.160.00, maske bá Governu ne’e konsidera osan ne’e uitoan, maibé tuir nia katak osan ne’e barak
Nia firma orsamentu ida uluk tau osan $135. 750, maibé agora sae fali $185.9oo resin, la hatene atu aumenta bá funsionariu kazuais ka oinsá, sei atu halo poupansa la bele aumenta tan kazuál sira ne’e maibé produtividade laiha.
Iha fatin hanesan proponénte Prpósta 53 Prezidente Bankada PLP Deputada Maria Angelina Lopes Sarmento haktuir katak haree bá osan hamutuk milliaun $6.278.954, maibé husi totál ida-ne’e boot liu maka iha salariu vensimentu no kapitál dezemvolvimentu. Maibé haree fali osan iha programa sira ne’e osan ne’e uitoan tebes $150.000
“Entaun ami haree katak MCAE, ita boot iha papél boot oinsá maka estimulla kresimentu ekonómiku iha rai laran, no tuir loloos ita tau osan boot liu iha oinsá halo kooperasaun iha setór privadu sira atu insentiva sir abele halo investimentu iha setór produtivu sira”
Advertisement
Deputada Lidia Norberta dos Santos katak opozisaun nia preokupasaun ho vise-Pimeiru Ministru no Ministru Koordenadór Asuntu Ekónomia no Ministru Turizmu no Ambiente Francisco Kalbuadi Lay, nia situasaun ida- ne’ebé maka iha Adezaun Timor-Leste bá ASEAN iha kestasun barak ne’ebé maka ténke dezemvolve liu-liu iha pilár ekonómia ninian.
“Pilár ida seluk laiha problema, mezmu ke iha, maibé kompara ho ita boot nia kaer agora hanesan pilár Ekonómiku nian ne’ebé maka ita haree bá estrutrura Governu ne’ebé maka ita boot kaer ida-ne’e maka dezafiu barak.Tanba ne’e ami hakarak husu bá ita boot sá esforsu maka ita boot sira atu halo bá tinan ida-ne’e hodi nune’e bele kor matak situasaun sira ne’ebé maka presiza ita atu priense liu-liu iha ambitu Ekonómiku nian,” Hateten Deputadu Lídia Noberta dos Santos
Deputada opozisaun ne’e kritika Vise-Primeiru-Ministru, durante durante mandatu ne’e viajen bá rai liur barak liu, duké iha rai laran,
“Tanba ne’e ami atu husu bá ita boot maka ne’e, asuntu Ekonómiku sé maka atu responsabiliza, sé vise Primeiru Ministru la’o, serake ita nia orsamentu gasta liu bá serimonia de’it, Serimónia barak liu maka, ne’e maka ekonómia, , tanba ne’e maka ami hakarak husu esklaresimentu bá ita boot, tanba ita boot kaer ida-ne’e, mais kona-bá alokasaun orsamentu ne’e ita haree,” preokupa nia.
Advertisement
Nia afirma, ko’alia kona-bá ekonómia, maibé alokasaun orsamentu dezelvolvimentu nian alokasaun bá iha kapitál dezemvolvimentu laiha, tanba ne’e maka sira hakarak husu esklaresimentu Vise-Primeiru Ministru
Hatán Deputadu Proponente sira husi Bankada opozisaun, Vise-Primeiru-Ministru, Ministiru Koordenadór bá Astuntu Ekonómiku no Ministru Turizmu no Ambiente, Fransisco Kalbuadi Lay haatete funsionáriu kazuais iha gabinete MCAE balun husi Governu anterior maka kontínua servisu.
“La’ós foin daudauk Ministru sein Pasta bá maka lori funsionáriu kazuais barbarak iha ne’ebá, antes ida-ne’e mós iha ona , sim señor sira iha ne’ebá ema na’in 11 maka servisu hanesan funsionáriu Permanente” nia esklarese.
Kona-bá Timor-Leste tama WTO hahú husi Governu sira uluk nian halo servisu ekipa konjunta husi parte hotu to’o duni tinan kotuk liubá ho forsa traballu ne’ebé maka iha Timor leste konsege tama ona membru pleniu WTO.
Nia esklarese, Timoroan sira ne’ebé maka balun servisu hanesan funsionariu kazuais no permanente, mesak tékniku loloos de’it, depois tama tiha WTO MCAE, alende halo koordenasaun servisu inter-Ministeriál ne’ebé makai ha setór produtivu
Nia haktuir ona, tanba ne’e tuir loloos osan ne’ebé maka atu ko’a ne’e laiha fatin atu ko’a, sei bele manten, maibé hanoin sentidu Estadu katak osan ne’e ténke halo ballansu hotu-hotu .
Nia afrima atu simu ka lasimu propósta nia husu proponete sira fila fali bá Ministru Koordenadór Asuntu Ekonómiku sira osan ne’e, osan tinan ida-ne’e hatuun la hasa’e ida, sei tinan 2025 orsamentu ne’ebé MCAE iha totál milliaun 4.503.000 ag0ra iha tinan ida-ne’e 2026, sae bá milliaun $6,
Nia esplika milliaun $3 de’it, tanba milliaun $5 prepara bá Sentru Konvensaun. “Ita boot sira husu husi saláriu millaun $2.595.337 ko’a tiha -$885.576, ne’e para hela de’it $1.709.781, bá ha’u hanesan sein pasta tan hanesan Deputadu Antonio Bianco dehan, Ministru Kordenadór ne’e sein pasta, maibé ho pasta ida-ne’ebé maka ha’u la hatete, dala ruma ita boot sira deputadu sira mós sein pasta, maibé ida titutár ne’e ida-idak nian”, nia konklui
Orsamentu ne’e Fahe de’it bá salariu Vensimentu $1,724,311, Béns Servisu 2,000,000 Kapitál Menor 150,000 no kapitál bá Dezemvolvimentu $5,000,000, ho nia programa prioridade boot rua.
Advertisement
Bá programa Funsionamentu no Desenvolvimentu Institusionál $2,595,357, fahe de’it kategória, saláriu vensimentu $1,724,311, Béns Servisu $871,046 sub-programa ida (1), atividade haat (4) no Programa investimentu Diversifikasaun Ekónomika $ 6,278,954, fahe bá salariu Béns Servisu $1,128,954, kapitál menor $150,000, no kapitál dezemvolvimentu $5,000,000 ho nia sub-programa rua (2) no atividade haat (4).