Advogada estajiaria JU’S Juridiku Sosiál, Maria Agnes Bere. Foto/Marcelino Tomae
Advogada estajiaria JU’S Juridiku Sosiál, Maria Agnes Bere bá Hatutan.com iha nia knaar fatin, Farol, Díli, Segunda, 05 fulan-Janeiru ne’e, hateten JU’S lamenta tebes ho prosesu ida-ne’ebé tuir loloos simples rekolla informasaun no bele la’o lalais. Tanba ne’e, JU’S dúvida mós bá iha seriedade no mós kapasidade atu halo prosesu dixiplinár ne’e.
Desizaun ida-ne’e, Maria Agnes Bere, afirma tuir loloos Ministériu Transporte no Komunikasaun maka foti tanba TIC Timor,I.P ne’e tutela bá MTK, entaun desizaun ne’e iha Ministru Transporte no Komunikasaun, Miguel Marques Gonçalves Manetelu maka fó desizaun, tanba ne’e adminitrativa indireita bá TIC Timor I.P.
Advertisement
Nia hatutan desizaun ne’e vítima foin simu besik períodu Natál. Maibé, desizaun ne’ebé hasai de’it xamada atensaun bá ema ne’ebé komete alegasaun asédiu seksuál, nu’udár superiór ida iha TIC Timor, I.P sai kedas dezde fulan-Juñu 2025.
Nia subliña katak, maske prosesu ne’e seidauk iha desizaun ida, governu nafatin halo nomeiasaun fali ema ne’ebé deskonfia halo pratika asédiu seksuál hodi uza nia otoridade no poder.
“Maibé iha prosesu dixiplinár ida -ne’e Minstru Transporte no Komunikasaun rasik konvida CFP atu sai hanesan ekipa instrusaun bá prosesu hodi halo prosesu dixiplinár, maibé bá funsionariu sira baibain normalmente iha CFP maka halo prosesu dixiplinár, mas ba hirak ne’ebé assume kargu ho natureza nomeasaun polítika superior másimu liu iha ministériu ne’ebé tutela ba TIC Timor,I.P mak tenke foti desizaun no loke prosesu dixiplinár,” nia esplika.
Nia afirma, kuandu JU’S Juridiku Sosiál haree ba desizaun ne’ebé sai, la iha eskrita ho klaru hahalok ne’ebé Superiór TIC Timor I.P. komete no desizaun ne’e mós la ko’alia ho klaru kona-bá kestaun asédiu seksuál, tanba la hakerek detallu kona-bá hahalok ne’ebé alegadamente halo husi dirijente institusaun ne’e.
Advertisement
Parte JU’S Juridiku Sosiál konsidera katak maske fó desizaun bá iha superiór TIC Timor bazeia bá pedidu husi Advogadu JU’S bá vítima nian, maibé iha desizaun ne’e la hakerek hahalok saida maka direjente ne’e viola maka hanesan asédiu seksuál ne’ebé maka halo hasoru ninia sub-ordinadu ka nia funsionária.
“Ida-ne’e maka ami lametavel tebes, iha prosesu desizaun ne’e rasik, tuir loloos hahalok asédiu seksuál ida-ne’e, dala ruma ema hanoin katak ida-ne’e nia halo simples de’it, maibé ida-ne’e tuir loloos grave tanba halo ambiente servisu ne’ebé la di’ak ona, estraga ambiente servisu, lakon konfiansa, atu hala’o servisu ne’ebé di’ak, entaun ambiente servisu sai la di’ak no la saudavel ona atu,” Maria Agnes Bere hateten.
JU’S Juridiku Sosiál nia hanoin katak tuir loloos desizaun ne’e tenke tetu bá gravidade ne’ebé maka iha, maske Superiór TIC Timor ne’e ninia hahalok la to’o krime.
Pozisaun JU’S Juridiku Sosiál bá kazu ne’e, bá futuru, sei buka dalan hodi halo rekursu, maibé sira seidauk asesu bá relatoriu.
“Ida-ne’e maka ami sei halo pedidu asesu relatóriu, ne’ebé maka to’o agora mak seidauk hetan asesu bá relatoriu, seikKarik desizaun ne’e, sira garante katak sei fó kastigu, dixiplinár bá superior TIC Timor,I.P, maibé ho fundamentasaun ne’e maka saída, ami presiza atu haree hotu iha relatoriu, maibé relatoriu ne’e ami seidauk simu atu haree oinsá posibilidade atu halo rekursu bá desizaun dixiplinár ne’ebé maka iha,” Maria Agnes Bere afirma.
Advertisement
JU’S sei tetu hela atu halo mós prosesu sivíl bá danu ka estragu no sofrimemtu ne’ebé maka vítima hetan husi hahalok ne’ebé maka arguidu ka kodenadu ne’e halo hasoru vítima. Nune’e,
JU’S sei halo komunikasaun ho vítima, atu halo mós prosesu bá Tribunál no mós prosesu sivíl atu husu indemnizasuan ka kompensasaun bá hahalok ne’ebé superior TIC Timor halo fó ona sofrimemtu no impaktu ona vítima.
Nia dehan bainhira kazu sira ho natureza seksuál, ne’ebé la informa bá vítima kona-bá prosesu, ka prosesu ne’e pendente no dada tempu naruk, tuir loloos fó impaktu bá vítima, tanba vítima rasik la hatene saída maka akontese.
Nia afirma tan katak, kazu ida-ne’e besik tinan ida depois, vítima atraves nia Advogadu hato’o ka denunsia bá prosesu dixiplinár, hasoru nia superior, ami hato’o iha 2024, maibé desizaun ne’e foin tun iha 2025 la devia nia prosesu ne’e naruk.
Nia dehan vítima iha direitu uainhira hato’o ona keisa ka petisaun ruma, vitíma tenke hetan informasaun fila-fali, kona-bá progresu, inklui desizaun, maibé ida-ne’e depois tinan ida halo pedidu husu progresu to’o iha ne’ebé maka vitíma hetan desizaun ne’e iha foin lalais ne’e.
Advertisement
Husi sorin seluk, Ministru Transporte no Komunikasaun, Miguel Marques Gonçalves Manetelu, informa katak desizaun ne’e sai tiha ona iha fula-Jullu 2025, maibé ida-ne’e desizaun husi CFP.
“Ita boot (Jornalista) bá husu iha CFP kona-bá kazu asédiu sekuál ne’e, ema nain hira maka CFP demite husi funsionáriu, imi bá konfrima iha CFP,” Ministru Miguel Manetelu hateten.
Antes ne’e mós Hatutan.com tenta atu halo komfirmasaun bá Komisaun Funsaun Públiku, maibé Komisariu Asuntu Asuntu Disiplina Agapito da Conceição, okupadu hela ho servisu seluk, la lakohi fó komentariu