Hatutan.com, (26 Janeiru 2026), Díli–Ministru Joventude, Desportu, Arte no Kultura (MJDC-sigla portugés), Nelio Isaac Sarmento, Segunda (26/01/2026), marka prezensa iha Tribunál Judisiál Primeira Instánsia Díli (TJPID) hodi kumpre notifikasaun Tribunál nian ba prosesu alegadamente abandona nia oan biolójiku hosi relasaun ne’ebé antes ne’e nia halo ho DS.
Ministru Joventude, Desportu, Arte no Kultura (MJDC-sigla portugés), Nelio Isaac Sarmento, sai husi primeira konferénsia kona-bá direitu paternal ba oan iha TJPID, Segunda (26/01/2026). Foto/Marcelino Tomae
Ministru Nelio Isaac Sarmeto (NIS) to’o iha resintu TDJPID hale’u tuku 09:50 Otl, hodi partisipa iha primeiru konferénsia ne’ebé marka mós prezensa husi DS ne’ebé antes ne’e iha relasaun ba malu hodi rona desizaun Tribunál nian kona-bá responsabilidade poder paternal ba nia oan biolójiku ne’ebé DS konsidera Nelio Isaac Sarmento abandona tinan barak nia laran.
Informasaun ne’ebé Hatutan.com rekolla husi fonte sira ne’ebé partisipa iha primeiru konferénsia iha TJPID ne’ebé husu atu la bele publika nia identidade hateten, durante prosesu ne’e Nelio Isaac Sarmento la satisfas no la konkorda tanba prosesu ne’e lori to’o tiha iha Tribunál, maibé Tribunál diretamente foti desizaun atu Nelio Isaac Sarmento tenke kumpre responsabilidade paternal ba nia oan biolójika husi relasaun ba malu antes ne’e ho DS.
Hafoin partisipa konferénsia ne’e to’o tuku 12:00 Otl, jornalista sira hakbesik no tenta halo konfirmasaun ho Nelio Isaac Sarmento iha TJPID, maibé nia lakohi fó komentáriu no hakat sai husi Tribunál ne’ebé akompaña husi nia pesoál seguransa polísia husi Korpu Seguransa Pesoál (CSP, sigla portugés) ba sa’e kedas karreta.
Advertisement
Liuhosi messenger DS konfesa ba Hatutan.com katak nia parte ho Nelio Isaac Sarmento ba primeira konferénsia iha TJPID ba responsabilidade poder paternal ne’ebé tuir nia, Nelio Isaac Sarmento hanesan aman biolójiku ba sira na’in-rua oan la hala’o nia obrigasaun durante tinan barak.
“Ha’u aprezenta perante oan hodi husu aman nia responsabilidade tuir konformidade Lei. Ha’u la rekere hasoru Ministru, maibé ha’u rekere hanesan aman ida nia obrigasaun ba nia oan,” DS hateten.
Nia konta tuir katak nia halo aprosimasaun liuhosi família atu Nelio Isaac bele kumpre nia obrigasaun hanesan aman ba labarik ka oan, maibé la preokupa, tanba ne’e, DS lori ba órgaun kompetente hodi buka justisa ba nia oan ne’ebé inosente.
“Ha’u durante ne’e lori ba Ministériu Públiku tinan ida resin ona, maibé ho grasa Maromak Nian (Graça de Deus) ohin halo primeira konferénsia no tanba kazu ba menór, nune’e Tribunál rasik mak deside la presiza husu konkordánsia husi inan-aman no ha’u gradese ba Maromak no ba órgaun kompetente bele iha desizaun ba ha’u nia oan nia direitu. Mézmu hanesan aman ida, tuir loos la presiza ba halo keixa atu hetan direitu paternal, maibé realidade mak obriga atu bele hetan direitu ba labarik nian ne’ebé nia aman abandona kleur ona,” DS tenik.
DS subliña katak nia reklama direitu paternal la’ós tanba tenke hetan osan, maibé importante liu domin, atensaun, protesaun husi aman biolójika ba nia oan.
Advertisement
Nia akresenta mós katak oan ida ne’e la bele hasoru aman tanba iha impedimentu husi parte terseiru, maibé ho aman ne’ebé DS konsidera laran mukit ne’e submete ba parte sira hodi satisfaz malu no sakrifika oan rasik. Tanba ne’e, Tribunál foti inisiativa hodi deside ba oan nia alimentasaun no vizita ba oan.