Hatutan.com, (19 Fevereiru 2026), Díli– Primeiru Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, husu bá tribunál no Ministériu Públiku (MP) arkiva tiha keixa kazu junta militár Myanmar.
PM Xanana Gusmão. Foto/Marcelino Tomae
Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, bá jornalista sira hafoin enkontru semanál ho Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, iha palásiu Prezidensiál, Kinta (19/02/2026), haktuir katak tribunál hasai desizaun hotu-hotu respeita katak, justisa ne’e justisa nian, katak, Justisa Timor-Leste laiha kbiit atu ba halo julgamentu ba buat sira ne’ebé akontese iha rai seluk.
“Ne’e duni, ita espera katak, iha Tribunál, Prokuradoria mak arkiva tiha, tanba ita rasik mós bainhira ha’u lori dokumentu krime funu nian, ne’ebé komisaun rekonsialiasaun verdade justisa hasai hamutuk ho Indonézia, asina hamutuk estadu rua kona-bá krime hotu-hotu ne’ebé Indonézia komete iha Timor hotu. Balun la tau karik tanba ema laiha ona, haluha tiha ona mais, ita hotu asasinatu masakre tau hotu, no Timor rasik mós oho malu tau hotu ba entrega Sekretáriu Jerál ONU Kofi Anan, ha’u dehan verdade labele bosok,” Xanana hateten.
Xefe Governu ne’e hatutan, kona-bá situasaun atuál iha Myanmar, Timor-Leste laiha kompeténsia atu intervene direitamente tanba nia mós lembra katak uluk mós nia dehan se Timor-Leste la tama ASEAN bele sai problema. Maibé, to’o agora, katak kapasidade no kompeténsia Timor-Leste limitadu bá kazu ida-ne’e.
Advertisement
“Impaktu mak iha, maibé se ita hatete klaru katak ita laiha kbiit atu halo julgamentu sira ne’e, entaun ema sira mós rona no hatene,” Xanana dehan.
Nia subliña, verdade istóriku ne’e presiza hatene ho loos. Tinan 24 liubá, buat sira ne’ebé akontese mak sai pasadu. Governu hatene no respeita sentidu vitíma sira, maibé iha momentu ida-ne’e, Governu la buka justisa liuhusi Tribunál Internasionál tanba konsidera kazu sira ne’e taka ona.
“Bá ami, pasadu mak pasadu. Saida mak importante mak ita aprende husi pasadu ne’e, no labele husik buat hanesan repete iha futuru,” Xanana argumenta.
Nia hatete katak nia lori ona asuntu ne’e ba Komisaun Direitus Umanus iha Zenebra, no mós diskute ona ho ONG sira kona-bá kolor no kontestu kazu sira ne’e, iha konflitu sira ne’ebé liubá kotuk, la bele fó kulpa bá ema ne’ebé oho ema diretamente, tanba kulpa loos la’o liu bá sira ne’ebé fó kbiit, fó apoiu no fó orden.
“Ne’ebé oho ita rasik, tanba ita la fó kulpa ba ema sira ne’ebé mai oho de’it. Kulpa ne’e la’o liubá sira seluk,” nia hateten.
Advertisement
PM Xanana lembra kazu ida iha tinan 2009, bainhira Timor-Leste selebra tinan 10 husi 1999. Iha momentu ne’eba, milísia ida husi área Suai ho naran Maternos Bere tama iha família ida no halo krime. Polísia kaer tiha nia no lori mai Díli iha Agostu 2009. Iha tempu ne’eba, Timor-Leste konvida mós Ministru Negósiu Estranjeiru Indonézia nian atu mai partisipa selebrasaun.
“Momentu ne’ebá iha hanoin barak. Sira hanoin sé ita hatama nia iha kadeia, problema bele sai boot liu,” nia dehan.
Nia hatete katak nia halo kontaktu ho Longuinhos Monteiro, ne’ebé iha Kupang iha momentu ne’ebá, maibé nia la mai kedas, no situasaun demora uitoan.
Xefe Governu dehan katak nia aviza ona Prezidente Repúblika iha tempu ne’eba, José Ramos-Horta, no ikus liu Governu deside atu hasai ema ne’ebá no entrega ba Embaixada Indonézia. Embaixada lori nia fila, no Ministru Negósiu Estranjeiru Indonézia mós mai Díli, no selebrasaun kontinua ho dame.
Nia mós konta katak aban fali nia hasoru kongresista Amerikana rua ne’ebé foti asuntu krime kontra umanidade. Iha diskusaun ne’ebá, nia hatete klaru katak nia la konkorda ho abordajen ida-ne’e.
Advertisement
“Uluk iha funu laran, Indonézia tiru ami ho aviãun mutin, aviãun ki’ik, tiru tun mai,” nia dehan.
Nia subliña, Amérika fó fali aviaun sira ne’ebé uluk uza iha Vietname, no ho ekipamentu militár ne’ebé uza iha konflitu, ne’ebé iha impaktu boot bá ba ema sivíl sira.
“Se imi la fó kilat ka kbiit bá sira, bele mós sira la oho ami. Ami duni tiha ona sira, ita la kulpa, loos presiza haree iha nivel jenerál no iha sira ne’ebé fó apoiu politiku no militár, Jenerál sira ne’ebé oho ami, ka imi ne’ebé fó kbiit bá sira atu halo ne’e? Ida ne’e mak ita presiza ko’alia loos,” Xanana hateten.