Prezidente Tribunál Rekursu, Afonso Carmona, hateten bá Jornalista sira iha edifísiu Supermu Tribunál Justisa (STJ), Colmera, Díli, Kinta (21/05/2026), hateten Estadu Timor-Leste bele haruka fila fujitivu Kalumban Mali banhira autoridade judisiál Indonézia hato’o pedidu ofisiál bá Timor-Leste.
“Ita bele haruka fila fujitivu Kalumban Mali bainhira Justisa Indonézia husu ita, tanba liga ho nasionalista, tenke provoka atu foti sira nia ema ne’e, tanba sira nia ema iha Timor sira nia lei tenke tuir, ne’ebé ha’u hanoin iha lei ne’e nasaun rua ne’e kauze atu hanesan, tanba ne’e maka ha’u dehan sei iha ona prosesu judisiál, entaun ne’e sei la’o hela,” PTR Afonso Carmona hateten.
Advertisement
Nia dehan prosesu bá fujitivu ida tenke tuir mekanizmu legál no relasaun entre nasaun rua ne’ebé iha kooperasaun judisiál.
“Ha’u hanoin Ministériu Justisa elabora ona lei Estradisaun ne’e, ne’ebé sei iha prosesu ida, ita bele prosesa kazu fujitivu Kalumban Mali iha ne’e tanba prinsípiu territórial, importante sira nia ema akompaña,” nia dehan.
Nia afirma, tanba prosesu iha Justisa Timor-Leste liu-husi tribunál foti desizaun mós respeita umanidade no igualdade, se fujitivu Kalumban Mali halai husi Justisa Indonézia tanba kriminozu ka korruptor bazeia bá prinsipiu territórial tenke prosesu iha Justisa Timor.
“Maibé Indonézia maka tenke buka tuir sira nia ema tuir prinsípiu nasionalista ne’e, ne’ebé sei kazu ne’e iha tribunál, ita sei haree prosesu justisa la’o ne’e oinsá, ida-ne’e maka importante,” nia dehan.
Nia subliña, tanba ne’e haree bá Estradisaun ne’ebé Konstitusaun RDTL prevé ho prinsípiu sira seluk ne’ebé direitu umanu adopta ne’e.
Advertisement
Molok ne’e, Prezidente Repúblika José Ramos Horta hateten ezije entrega fila fali fujitivu Kalumban Mali ne’ebé halai husi justisa iha Timor Osidental ka Nusa Tenggara Timur (NTT)-Indonézia mai subar iha Timor-Leste to’o deskofnia falsifika dokumentu hodi hetan nasionalidade Timoroan ho naran Leonardo Benigno Tilman hanesan Bobonaro oan.
Prezidente Repúblika José Ramos-Horta hato’o ezijensia ne’e hodi responde bá Hatutan.com kona-bá Timor-Leste Restaura Independensia bá tinan 24 ona maibé fujitivu balu liu-liu Kalumban Mali sei subar iha iha Timor-Leste.
Xefe Estadu Timor-Leste ne’e afirma fujitivu Kalumban Mali alias Leonardo Benigno Tilman ne’e, nia la koñese ka la hatene maka sé, maibé sei iha ema ruma hela iha territóriu ho ilegál, ne’e iha Polísia Sientífiku Ivestigasaun Kriminál (PCIC-sigla Portugés) no Polísia Nasionál Timor-Leste nia liman, katak tenke kaptura Fujitvu husi Indonézia ne’e bá sulan iha prizaun Bekora, ho hodi hein julgamentu.
“Ha’u la hatene sése loloos maka hela iha ne’e, sé fujitivu ne’e halai husi Justisa Indonézia tenke bá kaer hodi deporta fila fali, ha’u la hatene nia krime saída, maibé sé nia komete krime iha Indonézia ita la bele simu entrega fali bá Justisa Indonézia,” PR Horta hateten hafoin remata selebrasaun Restaurasaun Independensia Timor-Leste bá tinan 24 iha Tasi tolu Kinta (20/05/2026)
“Maibé ha’u la hatene nia ne’e sé, dala ruma ema ida ka rua , ha’u la hatene ne’e sé, maibé buat ne’ebé nia oferese ka ajuda ne’e, la bale buat ida buat uitoan de’it, foin bele to’o US$100, depois fó uitoan de’it sira ko’alia kedas, katak ha’u maka fó, ne’ebé ha’u la hatene, sé maka fó,” PR Horta hateten.
Fó hanoin tan fali katak iha Kuarta, 05 fulan-Juñu tinan 2023, hale’u tuku 16:00 Otl, PCIC halo kapturasaun no detensaun ba fujitivu Kalumban Mali iha nia rezidénsia Fomento, Díli.
Autoridade PCIC kaptura no detein fujitivu Kalumban Mali relasiona ho informasaun katak nia kaer ilegalmente dokumentu sidadania Timor nian hodi troka nia naran ba Leonardo Benigno Tilman husi Munisípiu Bobonaro.
Iha detensaun no kapturasaun ne’e, PCIC asegura dokumentu importante sira hosi Kalumban Mali alias Leonardo Benigno Tilman, hanesan sertidaun Nascimento ne’ebé deskonfia atribui husi indivíduu balu iha Ministériu Justisa Timor-Leste, Billete Identidade Timor-Leste no sertidaun kazamentu husi Parókia ida ne’ebé hola parte iha Arkidioseze Metropolitana Díli.
Fujitivu Kalumban Mali nia orijen husi Lamaknen, Postu Administrativu Atambua, Provínsia Kupang, Timor Osidentál ka NTT (Nusa Tengara Timur).