Ekonomia

Opozisaun Kestiona Previzaun Orsamentu Konstrusaun Sentru Konvensaun Internasionál

Published

on

Hatutan.com, (01 Juñu 2026), Díli–  Opozisaun iha Parlamentu Nasionál (PLP) kestiona previzaun orsamentu ba projetu konstrusaun Sentru Konvensaun Internasionál (ICC, sigla inglés) ne’ebé Governu lansa tiha ona nia fatuk dahuluk.

Vise-PM Francisco Kalbuadi Lay akompaña PM Xanana Gusmão iha diskusaun Orsamentu Retifikativu 2026 faze espesiálidade iha PN, Segunda 01 Juñu 2026. Foto/Espesiál

Iha ámbitu  kontinuasaun  debate Osamentu Retifikativu 2026 iha Parlamentu Nasionál iha faze espesialidade,  Segunda  (01/06/2026), Prezidente Bankada PLP,  Maria Angelina Sarmento Lopes, husu Governu atu klarifika previzaun orsamentu bá konstrusaun ICC ne’ebé Governu lansa ona fatuk dahuluk hodi prepara Timor-Leste simu Prezidénsia ASEAN  no sai uma-na’in bá Simeira ASEAN iha 2029.

“Governu lansa ona fatuk dahuluk ba ICC hodi prepara Prezidensiál ASEAN iha 2029, maibé konstrusaun ICC ne’ebé Governu halo ona lansamentu ne’e, iha ka lae orsamentu 2026 , atu halo konstrusaun tanba halo ona lansamentu bá konstrusaun, maibé laiha previzaun osan bá ida-ne’e,” Deputada Maria Anglina kestiona.

Maria Anglina hatutan, Governu halo ona lansamentu bá projetu ICC maibé iha proposta Orsamentu Jerál Estadu (OGE) 2026 la hatudu previzaun orsamentál ida klaru bá konstrusaun ne’e.

Advertisement

Nia mós lembra katak iha Orsamentu Retifikativu ne’ebé foin diskute daudaun, setór infraestrutura hetan redusaun orsamentu besik   millaun US$60  liuliu husi Ministériu Obras Públikas (MOP) no Fundu Infraestrutura. Tanba ne’e, Deputada Maria Angelina husu Governu atu esplika projetu infraestrutura saída de’it mak sei implementa iha Munisípiu Díli no oinsá maka finansiamentu bá ICC sei asegura atu bele realiza tuir planu Governu nian.

Nia hateten katak transparénsia no klaridade bá alokasaun orsamentu importante atu asegura preparasaun Timor-Leste ba eventu internasionál boot hanesan Prezidénsia ASEAN la’o ho di’ak no tuir planeamentu ne’ebé iha.

Hatan  preokupasaun opozisaun nian ne’e, Vise-Primeiru Ministru, Ministru Koordenadór ba Asuntu Ekonómiku no Ministru Turizmu no Ambiente, Francisco Kalbuadi Lay, hateten katak projetu ne’e iha importánsia estratéjika bá Timor-Leste no rejiaun tomak.

“Ha’u atu responde bá distinta Deputadu Maria Anglina Sarmento  kona-bá Projetu ICC, primeiru ha’u agradese katak  iha ambitu lansamentu ne’e iha Deputadu sira lubuk ida maka bá partisipa. Agora projetu ICC  ne’e ohin ita mai atu ko’alia asuntu retifikatívu ne’ebé ha’u sei la  esplika bá  oi-oin,  maibé komu ita boot husu, obrigatoriu ha’u  hanesan membru Governu no hanesan ezekutivu esplika bá ita boot sira katak  projetu ida-ne’e, maka projetu ida-ne’ebé iha interese nasionál, rejionál ho internasionál, tantu  ne’e mós konfiansa rejionál,” Vise-PM Francisco Kalbuadi Lay hateten.

Vise-PM Francisco Kalbuadi Lay  afirma projetu ICC nia impaktu la’ós de’it bá prezente, maibé mós iha dimensaun importante bá pasadu no futuru, liu-liu iha área sosiokulturál no sosioekonómiku.

Advertisement

Atu responde no klarifika liután preokupasaun sira ne’ebé levanta husi Deputadu sira, Vise PM ne’e afirma katak nia nu’udar Ministru Koordenadór bá Asuntu Ekonómiku no Turizmu no Ambiente prontu atu partisipa iha reuniaun ida ho Prezidente Parlamentu Nasionál no membru Deputadu sira hotu.

“Projetu ICC  ne’e, nia mensaun pasadu, prezente  no mós futuru  iha sósíu kulturál no mós sosíu ekonómiku, atu responde ka atu esklarse di’ak liután ha’u nu’udar Ministru Kordenadór bá Asuntu Ekonómiku, no Turizmu Ambiente nian  prontu atu haree tempu propriu  bá Prezidente Parlamentu Nasionál, ho membru Deputadu sira hotu,  ha’u prontu ho Prezidente KAFI ka Ministru Planeamentu no Investimemu Estratéjiku ho ekipa tomak atu mai esplika iha uma magna ida-ne’e bá ita boot sira  ho detalladu iha futuru mai”  hateten Vise-PM Francisco Kalbuadi Lay.

Jornalista: Marcelino Tomae

Advertisement

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Trending

Exit mobile version