Hatutan.com, (02 Juñu 2026) Díli– Orsamentu Retifikatívu 2026 ho montante millaun US$271 aprova iha finál globál ho rezultadu votasaun a-favor 42, kontra zero no bankada opozisaun FRETILIN ho PLP fó votu abstensaun hamutuk 23.
Xefe Bankada Opozisaun PLP, FRETILIN ho KHUNTO kaer liman ho PM Xanana no Vise-PM Francisco Kalbuadi Lay hafoin aproviasaun final globál orsamentu retifikativu iha PN, tersa (02/06/2026). Foto/Espesiál
Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Fernanda Lay, hateten iha ámbitu diskusaun votasaun finál Globál bá Orsamentu Retifikativu 2026 iha Parlamentu Nasionál, Tersa (02/06/2026), anúnsia katak hafoin diskusaun no aprovasaun iha faze espesialidade Parlamentu tama bá prosesu votasaun finál globál ba proposta Orsamentu Jerál Estadu (OGE) Retifikativu 2026.
Iha deklarasaun bá votu, Bankada PLP liuhusi Deputada Hermenegilda da Costa Lauretina , PLP fó voto abstensaun bá Proposta Orsamentu Jerál Estadu (OGE) Rektifikativu 2026 tanba konsidera katak orsamentu ne’e la responde bá nesesidade povu ne’ebé diretamente afetadu husi alargamentu estrada, eviksaun no despeju administrativu sira
“PLP haree katak orsamentu ne’e favorese liu interese grupu oligarkia no kompañia sira ne’ebé besik bá Governu, enkuantu povu kontinua enfrenta marjinalizasaun, liuliu iha kapital Dili, maske Governu rekoñese ezisténsia xoke esterna no impaktu konflitu globál sira, laiha medida esepsionál ne’ebé sufisiente atu proteje sidadaun sira. Husi montante adisionál millaun US$214,3, parte boot sei uza ba sosa kombustível no fó subsídiu bá kompañia fornesedor sira, enkuantu komunidade ne’ebé diretamente afetadu la hetan atensaun apropriada,” nia dehan.
Advertisement
Bankada PLP konsidera katak Seguransa Enerjétika no fornesementu kombustível sai justifikasaun prinsipál bá alterasaun orsamentu, katak Governu halo ona akordu ho kompañia internasionál sira molok submete proposta bá Parlamentu Nasionál, situasaun ne’ebé, tuir sira, demonstra influénsia boot husi grupu negósiu sira iha definisaun prioridade orsamentál.
Iha aspetu desenvolvimentu ekonómiku, Bankada PLP lamenta tanba Orsamentu Rektifikativu la fó prioridade bá setór produtivu hanesan agrikultura, ne’ebé konsideradu importante atu aumenta produsaun Nasionál no mellora povu nia moris povu, katak konflitu iha Médiu Oriente la afeta de’it folin mina, maibé mós iha impaktu bá ekonomia no aspetu sosiál ne’ebé presiza resposta abranzente husi Governu.
Bankada Opozisaun ne’e mós akuza Governu kontinua halo gastu la efisiente husi Fundu Petrolíferu liu-husi projetu sira ne’ebé konsidera la nesesáriu, la bazeia bá estudu no planeamentu adekuadu, no iha kazu balun repetitivu ka la sustentável.
Durante tinan rua ikus, Governu la fó prioridade sufisiente ba kapital umanu, enkuantu maioria populasaun kontinua enfrenta pobreza, taxa dezempregu aas no falta oportunidade servisu ba juventude, ekonomia Timor-Leste enfrenta dezafiu estrutural sira, ho dependénsia boot ba agrikultura subsisténsia no ekonomia informal. Partidu ne’e mós kritika manutensaun saláriu mínimu iha US$115 kada fulan, enkuantu nomeasaun polítika balun hetan remuneraun aas ne’ebé, tuir sira, la sempre bazeia ba méritu no padraun legal sira” dehan nia
Nia afirma, PLP manifesta preokupasaun kona-bá mekanizmu fiskalizasaun Estadu nian, katak sistema kontrolu no ekilíbriu podér sira (“checks and balances”) la funsiona ho efikásia, tanba ne’e sira konsidera katak Parlamentu Nasionál no Prezidente Repúblika presiza ezerse Papél fiskalizadór ho responsabilidade boot liu atu garante jestaun públika ne’ebé transparente no responsável.
Advertisement
Iha okaizaun ne’e mós, Xefe Bankada FRETILIN, Aniceto Longuinhos Guterres Lopes, hateten, medida sira ne’ebé Governu propoin iha Orsamentu Rektifikativu nian sei ajuda de’it atu alivia impaktu imediatu husi krize, maibé la sufisiente atu mitiga risku ekonomiku no fiskál sira iha tempu médiu no longo prazu.
“FRETILIN rekoñese katak krize ne’e real no presiza resposta imediata. Maibé medida sira ne’ebé Governu aprezenta seidauk bele garante katak Timor-Leste sei protejidu husi impaktu krize mundiál iha futuru,” dehan nia.
Nia afirma katak, dadaun ne’e sei falta transparénsia iha ezekusaun medida sira ne’ebé Governu implementa ona antes aprovasaun alterasaun orsamentu, liu-liu iha prosesu sosa rezerva kombustível no subsidiu mina.
Deputadu Bankada opozisaun ne’e husu esklaresimentu kona-bá valor orsamentu millaun US$174.3 ne’ebé aloka bá sosa kombustível bá EDTL,E.P no millaun US$42 bá subsidiu kombustível ba komunidade, tanba konsidera katak montante ne’e aas liu kompara ho gastu bá produsaun enerjia durante tinan sira ikus.
Advertisement
Nia alerta katak falta informasaun kona-bá negosiasaun kontratu no determinasaun folin kombustível hamosu dúvidas no deskonfiansa públika kona-bá efisiénsia no transparénsia utilizasaun osan Estadu nian, dispozisaun legál foun ne’ebé permite Governu halo mudansa orsamentál durante situasaun emerjénsia, katak medida ida ne’e bele afeta prinsípiu kontrolu demokrátiku, transparénsia no prestasaun kontas.
Atu responde bá ba krize atual no prepara nasaun ba futuru, nia subliña, FRETILIN propoin atu Governu fó prioridade bá investimentu iha enerjia renovável, inklui projetu solár iha Laleia, enerjia eólika iha Larigutu no Oeleu, no dezenvolvimentu enerjia hídrika iha rai-laran. Tanba ne’e rekomenda atu hari infraestrutura rezerva Nasionál kombustível, fortalese papél Timor GAP,I.P iha merkadu enerjia no promove parseria Governu-ho-Governu bá fornesimentu kombustível.
“Iha setór ekonómika no sosial, FRETILIN husu Governu aumenta investimentu bá agrikultura, seguransa alimentar, edukasaun, saúde no kombate má nutrisaun, hodi hametin reziliénsia nasaun nian hasoru krize internasional sira. Maske ami fó votu abstéin iha votasaun, maibé FRETILIN reafirma nia disponibilidade atu kontinua dialogu ho Governu no forsa polítika sira seluk hodi buka solusaun bá dezafiu estratéjiku sira ne’ebé Timor-Leste enfrenta. Timor-oan presiza hamutuk atu prepara-an ba krize sira ne’ebé dadaun akontese no sira ne’ebé sei mosu iha futuru, hodi hari nasaun ida ne’ebé reziliente no prospera,” dehan nia Aniceto.
Iha biban ne’e mós Xefe Bankada KHUNTO, Deputadu António Verdial de Sousa, hatete, OGE Retifikativu 2026 la’ós de’it dokumentu tékniku, maibé kontratu sosiál entre Estadu no povu husi Enklave Oé-Cusse to’o Lautém no husi Ataúru to’o Jaco.
Nia afirma, Bankada KHUNTO rekoñese medida pozitivu balun iha proposta ne’e, liu-liu aumentu osan bá sosa ai-moruk no reforsu verba ba resposta dezastre naturál. Maibé ihaa situasaun balu sei falta ai-moruk iha fasilidade saúde públiku obriga pasiente barak atu sosa ai-moruk iha klínika privadu sira iha Díli.
Advertisement
Nia subliña, maske nune’e, KHUNTO identifika preokupasaun importante tolu ne’ebé Governu tenke konsidera. Primeiru, ezekusaun programa Uma Dignu sei ki’ik tebes iha nivel nasionál, liuliu iha Bobonaro ne’ebé atinje de’it 18% no Viqueque 22%. Daruak, profesór kontratadu hamutuk 3.812 seidauk simu saláriu durante fulan rua, situasaun ne’ebé afeta diretamente sira nia família no sustenta moris. Datoluk, gastu ba viajen estranjeiru aumenta to’o 40%, maibé livru matemátika seidauk distribui ba eskola barak liuliu iha área rurál.
“Bankada CRNT fó votu a-favor bá orsamentu retifikatívu 2026, ne’e nu’udar responsabilidade no obrigasaun, ami nia reprezenta povu atu sustenta Governu nia inisiativa sira atu hatan bá situasaun krize mundiál ne’ebé Timor-Leste direitamente afetadu, tanba Timor-Leste nu’udar nasaun ne’ebé impotador bá Kombustivel,” nia dehan.
Nia subliña, Estadu Timor-Leste nu’udar nasaun importador kombustível no, tanba ne’e, vulnerável bá mudansa no instabilidade iha merkadu internasioná, tanba ne’e Bankada CNRT apresia medida preventivu sira ne’ebé Governu implementa ona atu garante fornesimentu kombustível no minimiza impaktu krize bá povu.
Advertisement
Depois rona intervensaun husi bankada sira hotu, Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão agradese bá deputadu sira tanba kontribui ho hanoin no sujestaun durante debate iha Parlamentu Nasionál.
“Debate parlamentár reprezenta esénsia demokrasia tanba permite Governu no deputadu sira atu troka hanoin no fó atensaun ba área sira ne’ebé presiza hadi’a,” dehan Xefe Govenru.
Xefe Governu ne’e rekoñese katak Governu seidauk halo buat hotu-hotu no sei iha área barak ne’ebé presiza hadi’a, maibé garante katak Governu sei kontinua servisu ho dedikasaun atu responde bá nesesidade povu nian no melhora governasaun.