Hatutan.com, (14 Juñu 2022), Díli—Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), liuhosi unidade Servisu Investigasaun Kriminál Nasionál (SIKN), iha Segunda 13 Juñu 2022 oras kalan, deteta kompañia importadór ne’ebé durante importa ai-moruk mai Servisu Autónomu Medikamentu no Ekipamentu Saúde (SAMES), la tuir kontratu ka akordu ne’ebé halo ho governu, liuhosi Ministériu Saúde (MS).
Ai-moruk ne’ebé kompañia importadór hatama mai iha SAMES la tuir kontratu, Tersa (14/06/2022).
Kompañia importadór ba ai-moruk ne’e ho naran Importadór Moris Foun no na’in ba kompañia ne’e, sidadaun estranjeiru ida hosi nasaun Indonézia. Maibé, durante ne’e hela iha Timor-Leste, na’in ba kompañia ne’e loke mós klínika priváda ida ho naran “Klínika Moris Foun”.
Bazeia ba faktu sira ne’e hotu maka, Komandu PNTL, liuhosi SIKN tun direta ba iha SAMES hodi hala’o identifikasaun no halo investigasaun kriminál, atu bele foti medida sira polisiál nian tuir lei ne’ebé mak vigóra iha TL.
Tuir informasaun seluk ne’ebé Hatutan.com rekolla iha terrenu katak, ai-moruk sira ne’e transporta hamutuk ho SAMES nian, tanba na’in ba kompañia ne’e iha mós nia klínika priváda rasik iha Dili.
Ofisiál ba Clearance iha Diresaun Nasionál Farmásia no Medikamentu iha Ministériu Saúde, Octávio Fernandes.
Ofisiál ba Clearance iha Diresaun Nasionál Farmásia no Medikamentu iha Ministériu Saúde, Octávio Fernandes hateten, ai-moruk sira ne’e kompañia sosa iha nasaun India mak hatama mai TL.
“Sira atu prosesu clearance ba sira nian ai-moruk sira ne’ebé mak sira hatama hosi India mai. Maibé, to’o iha ne’e ita haree didi’ak item lima ne’ebé mak ministériu saúde, liuhosi diresaun nasionál SAMES halo clearance ne’e ami nota katak, sasán ne’e nia fizikamente iha SAMES laiha. Tanba ne’e mak ami mai ne’e verifika didi’ak, atu oras ida ami sei halo relatóriu ba ami nia superiór sira,” Octávio Fernandes hateten.
Advertisement
Hatán kona-bá, iha informasaun katak ema ka kompañia ne’ebé hatama ai-moruk sira ne’e, falsifika dokumentu, Octávio Fernandes dehan sira sei halo verifikasaun ba dokumentu sira orijinál ne’e ka la’e.
Tuir kontratu ne’ebé MS iha ho kompañia katak, kompañia bele hatama de’it ai-moruk sira ho item hamutuk lima. Maibé, tipu ai-moruk sira ne’e ekipa sei halo identifikasaun, katak kompañia sosa duni ka la’e.
“Kuandu laiha, automatikamente sira falsifika hotu dokumentus ne’ebé mak sira haruka ba ministériu saúde. Ai-moruk sira ne’ebé mak hatama liu mai ne’e la tuir hotu ida ne’ebé mak ami aprova, ami autoriza,” Octavio Fernandes afirma.
Kona-bá asuntu krime nian ba kazu ne’e, MS entrega de’it ba Servisu Investigasaun Kriminál Nasionál mak haree no responsábiliza ba lala’ok sira krime nian.
Ministra Saúde, Odete Maria Freitas Belo observa diretamente ai-moruk ne’ebé kompañia importadór hatama mai iha SAMES la tuir kontratu.
“Mais prontu, buat ida servisu investigasaun ne’e la’o ita la hatene oráriu ka la’e, bainhira de’it ema sira ne’ebé mak kontrola ne’e bele to’o iha ita nia fatin. Agora, hosi asuntu dia ne’e ami laiha problema ho ami nia sasán tanba ami iha kuaze 50 ka 60 itál items ne’ebé mak iha no iha item neen ka hitu ne’ebé mak tama iha kontratu. Maibé, kompañia la halo ninia envoice ka la halo ninia fatura, dokumentu ba ai-moruk ne’e rasik laiha. Entaun, ida-ne’e mak presiza atu trata atu bele hetan ami nia sasán, ida restu ne’e, kuaze ke iha ami nia dokumentu laran ne’e iha, prontu, ami bele foti ami nian,” Odete Belo hateten.
Advertisement
Ba oin, MS sei avalia fali kompañia ne’e ninia servisu, katak atu kontinua fó kontratu hodi sosa no importa ai-moruk sira ne’e mai TL ka laiha ona. Tanba MS iha ninia regra rasik atu regula kompañia importadór sira, ka sansaun saida mak MS sei aplika, bainhira komete erru sira hanesan ne’e.
Ho situasaun ida ne’e, Odete Belo dehan normalmente bainhira sasán sai hosi Portu Dili, parte autoridade aduaneira ka alfandega sira, sempre halo uluk ona identifikasaun, taes uluk, hafoin koloka ba iha fatin sira ne’ebé destinadu.
“Infelizmente sasán ne’ebé mak to’o iha ami nia fatin, la loos. Agora, ita presiza atu ko’alia ho ema sira alfandega, tanba sá mak sasán sira ne’ebé mak hasai mai ne’e, la check uluk, ami nian loos ona ka la’e, kompañia nian loos ona ka la’e. Ne’e ita fila-fali ba alfandega ne’ebé mak release sasán sira hosi kontentór mai,” Odete Belo hateten tán.
Tuir nia, bainhira sasán ka ai-moruk sira ne’ebé mak hatama mai SAMES mak laiha dadus, laiha identidade, ka dokumentu própriu bele konsidera katak iha duni falsifikasaun ba dokumentu.
“Keta halo nia ba sosa ai-moruk iha fatin ne’ebé mak ita lahatene, dokumentus laiha ne’e ita liga kedan ona ho kualidade ai-moruk nian, no ne’e impaktu ba ita,” ministra Odete hateten.
Advertisement
Observasaun Hatutan.com nian iha SAMES, Kampung Alór Díli nota katak, membru no investigadór sira SIKN nian, identifika ona mós autór na’in-tolu ba iha kazu ne’e tanba importa ai-moruk ne’ebé la bazeia ba kontratu ho governu.