Telkomcel foti Inisiativa husu ekipa CAC sosializa lei MPCC ne’e atu bele loke liu tan sira nia orizonte no mellora sira nia pensamentu no koñesimentu di’ak ba enkuadramentu jurídku foun ida ne’e atu sira mós bele kontribui ba luta koletiva hasoru inimigu komum krime korrupsaun iha Timor-Leste.
“Ida ne’e onra boot ba CAC hodi bele foti opportunidade partilla saida mak CAC halo durante ne’e ba prevene no kombate krime korrupsaun iha Timor-Leste. Ami apresia tebes! Inisiativa ida ne’e foin mak halo hosi Telkomcel. Iha instituisaun barak, ami mak tenke konvida sira hodi halo sosializasaun ba lei ida ne’e nian,” Hatutan.com sita apresiasaun Adjuntu Sampaio, iha komunikadu.
Komisáriu Adjuntu iha nia introdusaun Lei MPCC ba responsavel operador Telkomcell iha Timor-Leste ho nia tékniku sira katak, Lei Nú. 7/2020 fó importánsia boot liu ba elementu boot rua hodi prevene no kombate krime korrupsaun. Elementu ida mak “Deklarasaun Rendimentu, Bens no Interese (DRBI)” ne’ebé aplika ba ajénte públiku sira Estadu nian nu’udar rejime estratéjiku hodi prevene krime korrupsaun iha setór públiku.
Ida seluk maka “Estratejia Nasionál Anti-Korrupsaun (ENAK)”, iha ne’ebé elementu ida ne’e sei involve mós setór privadu sira iha loron ruma hodi fó sira nia hanoin no tau idea hodi formula dokumentu ofisiál Estadu nian ida integradu kona-ba estratéjia Estadu nian ba prevene no kombate krime korrupsaun jeralmente iha Timor-Leste.
Komisáriu Adjuntu Sampaio esplika espesifikamente kona-bá elementu Estratéjia Nasionál Anti-Korrupsaun ne’e elabora rekere mós partisipasaun hosi setór privadu sira. Maibé ida ne’e sei depende mós ba rekursu CAC ninian. Aban bainrua atu hetan dokumentus ofisiál Estadu nian ida, parte hotu-hotu sei involve iha laran hodi halo diskusaun.
Responsavel Másimu Empreza Telekomcel nian iha nia lia ikus hato’o apresiasaun boot ba Comissão Anti-Corrupção nia disponibilidade, tanba bele responde pedidu empreza Telekomcel nian ba partilla ona lei MPCC.
Ho koñesimentu ne’ebé hetan iha sesaun kompartilla ne’e, sei sai buka’e ida hodi partisipa hamutuk mós ho Estadu Timor-Leste ba prevene no kombate korrupsaun.