Defeza & Seguransa

Austrália Harii Edifísiu Rua ba PNTL ho Fasilidade Moderna

Published

on

Hatutan.com, (11 Agostu 2022), Díli— Governu Austrália, liuhosi nia Embaixada iha Timor-Leste (TL), iha Programa Dezenvolvimentu Polísia Timor (TLPDP-Sigla Inglés), harii tán edifísiu rua ba instituisaun Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), ho fasilidade ne’ebé moderna hodi bele fasilita membru sira hala’o kna’ar ho di’ak liu tán.

Serimónia inaugurasaun sentru integradu jestaun informasaun ba investigasaun kriminál no edifísiu informátika Teknolójia nian, iha Kurtél Jerál PNTL, iha Caicoli, Kinta (11/08/2022).

Edifísiu rua ne’e, ida sai nu’udár sentru integradu ba jestaun informasaun no investigasaun kriminál nian ne’ebé sei utiliza hosi unidade Servisu Investigasaun Kriminál Nasionál (SIKN), no edifísiu ida seluk, sei utiliza hosi tékniku informátika sira PNTL nian, hodi kontrola no monitoriza kámera CCTV sira ne’ebé durante ne’e instaladu iha kapitál Díli, inklui munisipiu Bobonaro ho Baucau.

Lee Mós: PNTL Tenke Servisu Makas Kontra Kríme Tráfiku Umanu

Komandante Jerál PNTL, Komisáriu Polisia, Faustino da Costa haktuir, hahú kedan iha tinan 2019 PNTL halo ona koorperasaun ho parseiru TLPDP, hodi haree kona-bá dezenvolvimentu instituisaun seguransa ne’e nian.

Advertisement

Objetivu harii edifísiu ida-ne’e, tanba kada tinan TL sempre hetan mós vizita hosi ekipa sira avaliasaun adezaun TL nian ba Association Of South East Asian Nation (ASEAN).

Nune’e, ikus-mai mosu rekomendasaun ida katak, TL presiza iha kondisaun ida no hamosu sentru integradu ida nu’udár rekezitu ida ba TL ninia adezaun ba ASEAN.

“Tanba ne’e, komandu aprova edifísiu ida-ne’e, ne’ebé la’os de’it hodi hala’o kna’ar mesak membru PNTL nian, maibé iha futuru edifísiu ida-ne’e bele uza mós ba nesesidade Estadu ninian,” Komisáriu Polisia, Faustino da Costa hateten durante seremónia inaugurasaun sentru integradu jestaun informasaun ba investigasaun kriminál no edifísiu informátika Teknolójia nian, iha Kurtél Jerál PNTL, iha Caicoli, Kinta (11/08/2022).

Objetivu seluk harii tán edifísiu rua ne’e tanba durante akontesimentu dezastre naturál, inundasaun iha (04/04/2021) edifísiu sira PNTL mós kuaze hetan sofre ka afetadu.

Haree ba situasaun dezastre ida-ne’e, Primeiru Ministru hanesan mós Ministru Interiór (MI), Taur Matan Ruak orienta katak, parte estrutura komandu PNTL nian buka atu bele koordena ho parseiru sira ne’ebé prontu atu apoiu instituisaun PNTL, ikus-mai parseiru TLPDP konsege hamosu tán edifísiu rua ne’e.

Advertisement

Profesionalizmu atendimentu polisia nian sei bazeia ba fatór balun mak hanesan, ekipamentu ho rekursu umanu ida ne’ebé merese no treinadu no fasilidade hirak ne’e.

Maske PNTL iha limitasaun balun, maibé sira nafatin ho kompromísiu ida katak sei kontinua esforsu iha situasaun saida de’it, atu bele halo atendimentu seguransa ida ne’ebé mak di’ak no merese ba komunidade no ba povu TL.

“TL nu’udár nasaun soberanu, ninia instituisaun iha responsábilidade no hametin pás, hodi garante katak, dezenvolvimentu nu’udár nasaun post konflitu, presiza la’o ba oin tuir mehi erói sira nian ba libertasaun nasionál,” Faustino hateten.

Iha fatin hanesan, embaixadór Austrália iha TL, Bill Costello hateten, Austrália iha nia kompromísiu atu hamri’ik hamutuk ho TL, hodi servisu, haree lubá iha área seguransa nian liuhosi misaun pás, nomós estábilidade ONU nian, hamri’ik hamutuk iha parte hotu.

Objetivu hari’i sentru sira ne’e, atu fornese ba iha ekipa investigasaun nasionál, inklui sala hodi rai evidénsia nian, fatin atu halo entrevista ba labarik ne’ebé mak vulnerável, fatin sira ne’ebé mak hanesan sala ba detensaun, iha fatin ba laboratóriu ba forénsika nian, no laboratóriu ida ne’e, modernu oitoan, hodi hasa’e kapasidade ita nia membru polisia sira nian.

Advertisement

Sentru sira ne’ebé mak agora daudaun hari’i ne’e hanesan mós ho sentru sira seluk ne’ebé mak estabelese ona iha Austrália, nomós iha rejiaun sira Ázia nian ho objetivu hodi akumula ajénsia ka parseiru sira hotu atu bele servisu hamutuk.

Besik tinan rua ona, Governu Austrália, liuhosi TLPDP iha TL hamosu ona programa kursu ida ba iha membru sira investidagór nian hosi unidade VPU nian, hamutuk na’in 108, hodi troka ba iha área sira kona-bá abuzu seksuál no abuzu ba labarik sira.

Alende ne’e, liuhosi programa Kooperasaun Defeza nian, TLPDP mós fasilita ona ofisial superior PNTL na’in-tolu, ne’ebé mak oras ne’e partisipa hela kursu iha Australia.

Kooperasaun ida ne’e liu ona tinan 5 no governu Austrália nafatin iha kompromísiu apoiu ba iha servisu bilaterál polisiamentu nian, ne’ebé mak sira apoiu ona kuaje millaun $20, hodi haree kona-bá programa servisu polisiamentu nian, hodi fahe interese iha seguransa nian ne’ebé mak hanesan ba futuru.

Reprezentante Primeiru Ministru RDTL, Fidelis Manuel Leite Magalhães, konsidera katak ho apoiu sira ne’e sai hanesan símbolu ida katak, TL nia kooperasaun ho país amigu Austrália, kontinua muda nafatin ba parseiru ida ne’ebé aas liu, ida ne’ebé nakonu tán ho konfiansa entre rai rua.

Advertisement

Iha diskursu, governante ne’e aborda katak, fatór rua sai xáve importante ba dezenvolvimentu institusionál PNTL nian, ida maka profesionalizmu no seluk maka, rekursu umanu.

Bainhira atu profesionaliza PNTL, presija iha rekursus umanu ida di’ak liu, no presija kondisaun sira téknika nian, ho fasilidade sra ne’ebé di’ak liu. Maibé, sé rekursu umanu, ne’ebé maka boot liu, di’ak liu, sein material mós, ninia rezultadu la optimal.

Sentru integradu ka edifísiu rua ne’e, kompostu hosi sala entrevista nian ba labarik sira ne’ebé mak ho kondisaun vulnerável, sala ba detensaun, iha fatin ba laboratóriu ba forensic nian. Laboratóriu ida ne’e, modernu oitoan, hodi hasa’e kapasidade membru polisia sira nian.

Alende ne’e, iha edifiísiu ida informátika teknolójia nian, ekipa sira utiliza hodi kontrola no monitoriza ba kámera CCTV ne’ebé mak instaladu iha kapitál Dili, inkliu Munisipiu Bobonaro ho Baucau.

Orsamentu ba konstrusaun edifísiu foun rua ne’e mai hosi TLPDP ho valór orsamentu millaun $20, hodi haree ba programa dezenvolvimentu PNTL  nian. 

Advertisement

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Trending

Exit mobile version