Nasionál

Governu Promete Involve Feto iha Prosesu Dezenvolvimentu TL

Published

on

Hatutan.com, (03 Novembru 2022), Díli—Governu liu hosi Primeiru Ministru (PM) Taur Matan Ruak promete sei involve feto iha prosesu dezenvolvimentu Timor Leste (TL).

Involvimentu Feto Timor Leste (TL) iha liña do fogo. Foto espesiál.

Promesa ne’e Taur matan Ruak hato’o iha mensajen ba komemorasaun loron nasionál feto bad ala 46 ne’ebé monu iha loron 03 Novembru 2022.

Lee Mós: Ramos-Horta Husu Hapara Violénsia Hasoru Feto no Labarik Feto

“Ba inan-feton nasionál hotu ne’ebé ohin, selebra Loron Nasionál Feto nian, loron festivu ba Empoderamentu Femininu. VIII Governu ida ne’e komprometidu tau ema nu’udár sentru ba dezenvolvimentu, nune’e sei halo esforsu hodi involve inan-feton sira iha prosesu ba dezenvolvimentu ita-nia rain nian,” Taur hakerek iha ninia mensajen ba loron espesiál ida ne’e.

Advertisement

Loron ohin, loron espesiál ba inan-feton sira iha Timor-Leste, loron ne’ebé Governu deside nu’udár Loron Nasionál ba Feto-Timor-Leste, koinsidénsia ho loron mate eroína boot, Maria Tapó, nu’udár onra ba feto timoroan hotu-hotu ne’ebé ho dedikasaun tomak no brani hodi hamriik hamutuk ho asuwa’in mane sira iha luta kontra okupasaun estranjeira durante tinan 24 nia laran, ne’ebé ikus mai sai duni nasaun ida livre no independente.

Loron 03 Novembru nu’udár loron reflesaun kona-bá importánsia papel inan-feton sira nian iha prosesu dezenvolvimentu nasionál, ne’ebé inan- feton sira dezempeñada dezde tempu luta.

Iha dezafiu barak, konta ho inan-feton sira hanesan ajente transformasaun no mudansa, iha família, eskola, iha servisu-fatin, empreza no komunidade sira.

Feto hotu-hotu, liuliu feto sira hanesan dirijente ho reprezentatividade iha lideransa, aleinde kontribui ho kapasidade no koñesimentu sientífiku, étiku no morál sira ne’ebé aumenta beibeik ba Igualdade Jéneru nian, sai mós nu’udár protagonista no na’in ba polítika públika kona-bá lejitimidade demokrátika, governasaun di’ak no dezenvolvimentu ne’ebé sustentável liu.

“Lori VIII Governu Konstitusionál nia naran no ha’u-nia naran rasik, hakarak fó saudasaun espesiál ba inan-feton sira iha Timor-Leste laran tomak, ba loron espesiál ida ne’e, no votu saúde di’ak no susesu iha família, akadémiku, profisionál no sosiál!,” Xefe Governu parabeniza.

Advertisement

Istória Kona-bá Loron Nasionál Feto TL, 03 Novembru 1975

(Tinan-tinan, iha loron 03 Novembru sei selebra Loron Nasionál Feto. Artigu ne’e publika hosi SEII 2020)

Loron Nasionál Feto Timor-Leste nu’udár loron ida ne’ebé importante tebes iha istória Timor-Leste nian. Loron ne’e hodi fó rekoñesimentu ba luta feto Timor-Leste sira iha rezisténsia nia laran, liuliu ba saudoza Maria Tapó.

Maria Tapó, eroína ida ne’ebé hosi Organizasaun Populár Feto Timorense (OPMT sigla Portugués) ne’ebé absorve polítika OPMT hodi luta ba dignidade feto no hasoru invazór militár Indonézia.

Maria Tapó moris iha Tapo, Munisípiu Bobonaro, feto iliterada no ema simples ida-ne’ebé sai hanesan figura ezemplár ida ba feto maluk sira no Primeira Eroína ba Luta ba Libertasaun Nasionál.

Advertisement

Molok Indonézia invade ofisialmente iha loron 07 fulan Dezembru tinan 1975, iha tiha ona infiltrasaun inimigu iha área fronteira.

Iha tempu ne’ebá Forsas Armadas Libertasaun Nasionál Timor-Leste (FALINTIL) halo kedan rezisténsia. Maria Tapó hanesan feto ida barani no feen ida ezemplár fó apoiu maka’as tebes ba nia kaben iha liña de fogo.

Iha loron 03 fulan Novembru tinan 1975 bainhira nia kaben han hela, nia mak troka nia kaben hodi halo vijilánsia ho kilat iha liman, derrepente inimigu halo asaltu, haree ba situasaun hanesan ne’e Saudoza Maria Tapó ho aten barani foti asaun reziste hasoru inimigu, hafoin inimigu tiru maka’as tebe-tebes hodi kona ita-nia feto maluk ne’e no nia mate kedan iha liña de fogo.

Hafoin nia mate, tuir sasin na’in tolu hanesan Paulino Viegas Tilman, Domingos Mau no Santina Fernandes hato’o katak Maria Tapó nia feto maluk sira seluk ne’ebé sira la’o hamutuk haruka kedas karta ba Comité Central FRETILIN ho lian Portugués deklara nune’e: “Nos as Mulheres de Tapó não rendemos, nem renderemos, lutaremos até a nossa última gota de sangue.”

Signifika:

Advertisement

“Ami feto Tapó sei la rende, ami sei la rende nafatin, ami sei funu nafatin, ami sei funu to’o ami nia ran turuk ikus liu nian.”

Loron Nasionál Feto

Hafoin simu tiha karta ne’e, Primeiru-Ministru Repúblika Demokrátika Timor-Leste iha tempu ne’ebá, Saudozo Nicolau Lobato halo inisiativa iha ailaran iha tinan 1976 hodi deside loron 03 fulan Novembru sai nu’udár Loron Nasionál ba Feto.

Ho nune’e, iha tinan 1977 hosi Sorumutu Comité Central FRETILIN dekreta Rezolusaun ida ba loron 03 fulan Novembru sai nu’udár Loron Nasionál ba Feto Timor-Leste. Hahú hosi ne’ebá iha ai-laran, tinan-tinan komemora Loron Nasionál ba Feto.

Liu tiha Restaurasaun Independénsia iha tinan 2002, iha Kongresu Nasionál Feto Daruak, iha tinan 2004, ne’ebé hetan partisipasaun hosi organizasaun feto hotu-hotu iha Timor-Leste tomak, maluk feto sira ezije katak Timor-Leste tenke iha loron nasionál ba feto, atu fó valór no rekoñesimentu ba feto sira tanba sira mós fó kontribuisaun maka’as ba Luta ba Libertasaun Nasionál hosi tinan 1975 to’o tinan 1999.

Advertisement

Ezijénsia ne’e sai hanesan plataforma hosi Kongresu Nasionál Feto Daruak no hato’o ba Parlamentu Nasionál hodi foti desizaun. Ikusmai Parlamentu Nasionál aseita no estabelese Lei Númeru 17/1/3/2005, ne’ebé deside loron 03 fulan Novembru sai nu’udár Loron Nasionál ba Feto Timor-Leste.

Jornalista: Elio dos Santos da Costa

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Trending

Exit mobile version