Polítika

Demokrasia TL Laiha Problema

Published

on

Hatutan.com, (28 Fevereiru 2023), Díli— Prezidente Repúblika (PR) José Ramos-Horta koñese di’ak lala’ok demokrasia iha mundu, hatene halo avaliasaun no haree ba demokrasia Timor-Leste nian laiha liu problema.

Simpóziu nasionál ne’ebé organiza hosi Comissão Nasionál das Eleições (CNE) ho tema ‘Hametin Demokrasia, Pás no Estabilidade iha Konstrusaun Estadu’ iha salaun Lalini CNE, Tersa (28/02/2023).

Prezidente Repúblika hato’o deklarasaun ne’e iha simpóziu nasionál ne’ebé organiza hosi Comissão Nasionál das Eleições (CNE) ho tema ‘Hametin Demokrasia, Pás no Estabilidade iha Konstrusaun Estadu’  iha salaun Lalini CNE, Tersa (28/02/2023).

Lee Mós: 21 Maiu, Povu Timor Leste Vota

“Ha’u hatene povu kaer metin loos demokrasia, joven sira hatene sira nia direitu no dever. Desde ukun aan to’o ohin loron laiha governante ida ne’ebé halo aktu ida kontra fali demokrasia, hotu-hotu defende demokrasia ida-idak Kritika-malu no ne’e normal iha demokrasia,” Ramos-Horta hateten.

Advertisement

Xefe Estadu observa katak, Timor-Leste enfrenta problema oi-oin no iha difikuldade barak hanesan mós rai seluk no ida-ne’e la fó influénsia ba demokrasia Timor-Leste nian.

Tanba ne’e, Prezidente Repúblika sita katak, Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste (RDTL) garante instituisaun demokrátiku hotu-hotu hola parte iha Estadu no iha papél importante ba garante funsionamentu demokrasia iha Timor-Leste.

Instituisaun demokrátiku la’ós órgaun ida ketak hosi Estadu, maibé hola parte iha Estadu no instituisaun sira ne’ebé tama iha demokrasia mai hosi konseitu definisaun Defeza no Seguransa ne’ebé governu halo, iha Lei atu kria órgaun sira ne’e ho definisaun kompeténsia kada instituisaun no órgaun soberania ne’ebé iha.

Ramos-Horta hatutan, kaer bá Timor-Leste nia istória no istoria rai lubuk ida iha mundu, problema sempre akontese bainhira instituisaun Defeza no Seguransa la halo tuir ida-idak nia knaar ne’ebé definidu no limitadu mai hosi konstituisaun no Lei sira.

Bainhira instituisaun ida-idak la kumpri Konstituisaun no Lei sira iha ida-idak nia mandatu hodi haksoit ba haksoit mai hosi instituisaun seluk nia mandatu, bele hamosu konflitu no tensaun entre instituisaun.

Advertisement

Tanba ne’e, hanesan Xefe Estadu ne’ebé respeita ba Konstituisaun no hadomi pás sei haree buat sira ne’e, se la’e hanesan abandona tiha responsabilidade, no hosi situasaun sira ne’e afeita ba ekonomia nasaun nian.

“Iha Timor-Leste, Timoroan sira bele orgullu ho demokrasia la’ós de’it demokrasia falsu maibé demokrasia duni no demokrasia ida jenuiñu, iha partidu lubuk ida, laiha problema ho diskriminasaun tanba relijiaun, étniku no hotu-hotu iha maturidade ba demokrasia ida di’ak liu ba povu,” Ramos-Horta haktuir.

Nune’e mós Prezidente CNE, José Agustinho Belo hateten atividade simpóziu nasionál ida-ne’e importante ba hotu-hotu tanba demokrasia la mosu derrepente de’it, maibé mai hosi prosesu ida no na’in ka autór ba demokrasia mak partidu polítiku sira.

Hosi partidu polítiku sira mak povu halo desizaun ida demokrátiku hodi rekruta ukun-na’in sira liu hosi eleisaun dureta no la’o iha pás no estabilidade nia laran.

“Iha prosesu demokrasia, Timoroan hotu tenke hamutuk. Hahú ho debate, kritika ne’ebé konstrutivu atu hatudu bá mundu Timor-Leste nia demokrasia,” José Agustinho Belo hateten.

Advertisement

Partisipa iha simpóziu nasionál ne’e lider hosi partidu polítiku sira ne’ebé hetan asentu iha Parlamentu Nasionál hanesan CNRT, FRETELIN, PLP, KHUNTO, Frente Mudansa, UDT, PD no partidu polítiku sira ne’ebé hetan ona akreditasaun hosi Tribunál Rekursu atu kompete iha eleisaun lejislativa 2023.

Jornalista: Vito Salvadór

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Trending

Exit mobile version