Nia mós aprezenta dadus katak, hahú kedan iha tinan 2009, CFP investiga ona funsionáriu Estadu kuaze na’in-rua ka na’in-tolu, tanba involve iha kazu simu subornu no suspeita balun konsege kumpri kadeia hosi tinan ida to’o lima.
“Entaun hotu ona ne’e katak, adeus Funsaun Públika fila ba halo toos ho natar. Maibé, iha Ministériu saúde ne’e, keta bei-beik ona karik foin mak ita haree no rona. Entaun, fatór determinante halo investigasaun, desizaun ne’ebé mak CFP foti ne’e tuir Lei haruka, ezemplu todan liu ka kamán liu no todan liu mak demisaun,” nia hateten tán.
Nia esplika katak, daudaun ne’e CFP hein hela relatóriu investigasaun hosi MS kona-bá kazu kobransa ilegál ka subornu ne’ebé deskonfia involve no komete hosi Pessoál Saúde ida hasoru kandidatu traballadór Timoroan sira bá Korea no Austrália iha HNGV, Bidau-Díli.
Nune’e, loron tuir-mai iha Domingu (05/03/2023), nia kontakta diretamente bá inspetór jerál Rekursu Umanu Ministériu Saúde nian, atu ho urjentemente buka solusaun bá kazu ne’e.
Tuir nia, aktu ida-ne’e kontra tebtebes Lei sira ne’ebé temi iha Estatutu Funsaun Públika nian, kona-bá devér jerál no devér espesiál sira no kontra étika.
Tuir Lei, CFP mós iha podér tomak bele bolu diretamente pessoál saúde ne’e, hodi halo investigasaun. Maibé, parte CFP hanoin katak, fó tempu bá MS atu halo inspesaun hodi bele haree kazu ne’e la’o to’o iha ne’ebé.
“Depois sira sei informa mai CFP nune’e Komisaun sei la para kuandu relatóriu aprezenta mai no sei prosesa tuir Lei ne’ebé vigora tuir fatór determinante ba investigasaun mak sei determina prosesu disiplinár liu-liu Diresaun Nasionál Disiplinár Prosedimentu Administrativu Funsaun Públika investiga kazu ne’e,” Faústo hateten.