Hatutan.com, (26 Outubru 2023), Díli—Empreza lokál sira hosi munisípiu ne’ebé dau-daun ne’e sosa foos hosi importadór sira atu fa’an tutan iha munisípiu ho folin $10 kada saka 20kg sente “lakon boot” tanba sira hola iha armazen distribuidór ho kada saka 20kg folin $9 no kada saka 25kg ho folin $12,50 centavos.
“Ami mai sosa iha ne’e halo deklarasaun tenki ba fa’an ho folin $10. Ami atu manán saida tanba mina mós folin karun,” nia lamenta.
Iha fatin hanesan empreza lokal Valente Pires Ximenes hosi munisípiu Baucau mós lamenta tebes ho desizaun ne’e tanba distánsia dook presiza mobiliza ho transporte rasik, tenke enxe mina, iha momentu ne’ebé folin sa’e entaun sente lakon boot.
“Ami Baucau, bá tán Baguia, Quelicai, ne’e presiza enxe mina makaas. Ita selu tan ema. Se fa’an de’it ho $10 ne’e ami lakon boot. Ami prontu koopera ho Governu maibé Governu mós tenki hanoin mina ne’ebé folin sa’e. Ami lakon boot,” Valente Pires Ximenes hateten.
Governu Husu Kolabora
Hatán bá preokupasaun hosi empreza lokál sira ne’e, Vise Ministro Komérsiu no Indústria, Agusto Junior Trindade hateten, iha situasaun ida-ne’e persiza ema hotu-hotu nia kolaborasaun atu servisu hamutuk, tanba importadór sira mós prontu ona atu hatun folin foos.
Advertisement
Vise Ministro Komérsiu no Indústria, Agusto Junior Trindade, hala’o vizita bá kompañia importadór Perisos, Hudilaran, Díli, Kinta (26/10/2023). Foto: Leopoldina de Carvalho.
“Ami sei halo evaluasaun nune’e bainhira ekipa regulasaun komérsiu hosi munisípiu halo levantamentu dadus, depois ami tuur hamutuk hodi ko’alia buat ruma. Ami mós halo evaluasaun haree presu ne’e razoável ka la’e. Ema hola iha ne’e $9 ba to’o iha Iliomar, Fatumea fa’an ho presu $10,” Agusto Junior Trindade, hateten hafoin hala’o vizita bá kompañia importadór sira, Kinta (26/10/2023).
Maski Dekretu Lei kona-bá subsídiu ne’e aprova ona iha Konsellu Ministru, maibé dau-daun ne’e Governu seidauk iha desizaun serteza kona-bá montante osan subsídiu ne’ebé atu fó bá empreza importadór sira.
Kada importadór depende ba kuota ne’ebé Governu fó, iha kuota katak konsumu nasionál bá fulan ida iha tonelada 12.500 ne’ebé fahe bá kompañia lima, kada kompañia hetan 2.500.
Depois haree mós bá kapasidade kompañia ida-idak nian kona-bá fornesimentu foos bá komunidade, hosi ne’e mak Governu sei deside montante osan ne’ebé mak atu fó bá kada komapañia.
“kada kg ita fó subsidiu 20 Centavos. Signifika 20kg kona $4. Katak, retallu sira labele fa’an kg 1 liu fali 50 centavus tanba Governu kobre ona 20 centavus. Maibé ho objetivu hakmán povu kbiit laek nia sofrimentu,” nia hateten.
Prossesu pagamentu bazeia bá rejimentu, bazeia ba Dekretu Lei, sei iha regulamentasaun ida-ne’e parte kompetente hanesn MKAE, Ministériu Finansas diskute hela, importante liu maka ekipa hosi MKI kontinua hala’o kontrolu iha prossesu fa’an foos ne’e atu labebe iha manipulasaun.
Implementasaun ida-ne’e la’ós bá de’it foos ho marka oin Amor da Familia maibé mós bá foos marka seluk ne’ebe ho kilograma 20.
Iha Creative Furak foos marka tolu mak hanesan Mangkok Merah, Beruang Merah no Tali Merah, maibé ida iha dau-daun ne’e maka Beruang Merah ho kilograma 20.
Enkuantu Perisos foos ne’ebé ho kilograma 20 maka foos Amor da Familia, entaun sira la’o ho ida ne’e.
Iha mós kompañia seluk hanesan Lixun no Alfa Dili maibé sira seidauk halo lansamentu, tanba Governu sei halo akompañamentu tanba sira mós presiza prienxe kriteria balun hafoin halo lansamentu.
Advertisement
Dau-daun ne’e kompañia hirak ne’ebé mak seidauk lansa ne’e sei halo adjustamentu bá sira nia stock foos, no Governu mós halo ona observasaun bá armazen hirak ne’e.
Governante ne’e mós garantia katak sei laiha problema ho stock fós importadu, maibé iha problema de’it mak ho folin.
Kona-bá foos kilograma 25 sei iha diskusaun nia laran, tenki iha adjustamentu ida, hafoin bele deside nia subsidiu ne’e, tanba pressu atúal bá foos kilograma 25 $17, 50 sentavus.
Nia dehan, subsidiu ne’e la’ós atu fó bá empreza sira maibé atu hakman de’it kompradór sira bainhira sira atu ba sosa fós kg20 se sira iha osan $10 sira bele sosa ona tanba restu ne’e Governu kobre ona.
Atu kontrola daudaun governu ne’e kria ona ekipa konjunta kompostu hosi Autoridade Inspesaun Fiskalizasaun Atividade Ekonómika Sanitaria no Aliméntar (AIFAESA) Ministériu Koordenadór Assuntu Ekonomia (MKAE ) rasik, lidera hosi regulasaun komersiu, inklui parte seguransa, intelijen la’o hamutuk, hodi halo evaluasaun ba realidade pressu foos iha munisipiu.
Advertisement
Kona-bá kritika hosi bankada opozisaun iha Parlamentu Nasionál dehan katak politíka fó subsídiu ba kompañia importadór fós ne’e hariku de’it kompañia sira, Governante ne’e hateten Governu la’ós tuur tuur naran halo de’it, maibé halo uluk diagnostiku ida todan, diagnostiku ida kleur ba efeitu ida hosi subsidiu ne’e, ema barak hateten inklui emprezario sira mós hateten subsidiu ne’e la ajuda ida.