Autoridade PCIC halo hela investigasuan ba Kalumban Mali ne’ebé deskunfia falsifika dokumentu hodi troka nia identidade bá Timor ho naran Leonardo Benigno Tilman. Kuarta (05/07/2023). Foto/Dok.PCIC.
Tuir família balun Kalumban Mali nian ne’ebé Hatutan.com hasoru (tanba kestaun seguransa la bele publika fontes ne’e nia identidade) iha Díli, informa katak nia koñese Kalumban Mali tanba sira-nain rua nian inan bin-alin. Maibé nia lahatene paradeiru fujitivu Kalumban Mali nian iha Timor-Leste.
Bá Hatutan.com iha fatin balu iha Díli, Kuarta (26/06/2025), família husi Kalumban Mali haktuir iha tinan kotuk, Kalumban Mali sei vizita nia, maibé to’o agora lakon ona kontaktu no nunka vizita nia.
Advertisement
“Uluk mak mai vizita, ikus ne’e kontak laiha, mai dala hira ne’e hau haluha ona, maibe pernah mai,” fontes ne’e hateten.
“Kalumban Mali ne’e nia iha Indonézia. Ami nia relasaun, inan bin-alin. Ha’u nia inan mak boot, Avo ketak-ketak tanba nia apa ne’e nia postura atu hanesan Xinés ne’ebé sira mós iha família balun iha Timor, liuliu iha Palaka-Bobonaro ho Lolotoe,” fontes ne’e haktuir tan.
Fontes ne’ebé konseidera nia família ho Kalumban Mali ne’e agora hetan ona nasionalidade Timor tanba nia kaben ho Timoroan ida iha oan-na’in tolu (3); feto rua no mane ida. Fontes ne’e iha maun-alin na’in-ualu (8); na’in-rua mate no moris hela na’in-neen (6) agora hala’o vida iha Indonézia.
Autóridade Judisiáriu Tenke Foti Medida Hasoru Fujitivu Kalumban Mali
Ministru Justisa, Sérgio de Jesus Fernandes da Costa Hornai. Foto/Dok
Ministru Justisa (MJ), Sergio Hornai husu bá autoridade judisiáriu sira Timor-Leste tenke foti medida legál hasoru fujitivu Kalumban Mali ne’ebé envolve iha krime korupsaun iha Nusa Tenggara Timur (NTT) no deskonfia oras ne’e subar hela iha Timor-Leste.
Kalumban Mali, fujitivu Prokuradoria NTT nian ne’ebé envolve iha kazu korrupsaun kona-bá projetu fornesimentu adubu ka pupuk ho ai-moruk bá Servisu Agrikultura no Plantasaun (Dinas Pertanian dan Perkebunan) iha NTT.
Advertisement
“Ha’u seidauk iha informasaun bá kazu ne’e. Sé iha prosesu juidiáriu, entaun, nia iha ne’ebá hela. Ita hein prosesu judisiáriu sira. Nia iha Timor, tanba nia laiha problema ruma, sé nia iha justisa, tenke autoridade judisiáriu sira hasoru nia,” Ministru Sergio Horai, hatán bá Hatutan.com hafoin partisipa iha Palásiu Govenu, Díli, Kuarta (26/06/2024).
Foin lalais ne’e, Embaixada Repúblika Indonézia nian iha Dili liuhosi Adidu Seguransa Komisariu Polísia (Polri) Don Gaspar M. da Costa, husu bá Governu Timor-Leste atu entrega Kalumban Mali bá autoridade Judisiáriu Indonézia nian, hodi submete bá prosesu justisa, nune’e bele hatán bá nia hahalok krime sira.
Sidadaun Orijin Timor
Molok ne’e, liuhusi konferénsia imprensa ne’ebé hala’o Pantai Kelapa, Díli, Advogadu Octavio Cardozo ne’ebé fó asisténsia legal bá Leonardo Benigno Tilman ne’ebé deskonfia Kalimban Mali deklara katak nia kliente ho identidade Leonardo Benigno Tilman, orijin sidadaun Timor Leste, tanba ne’e laiha razaun ne’ebé forti atu entrega nia ba nasaun Indonezia.
Liuhusi publikasaun media nasionál balun Advogadu Octavio Cardozo deklara lia-hirak ne’e hodi hatan preokupasaun sira husi Embaixada Republika Indonezia iha Timor Leste, Prezidente Republika no Sosiedade Sivil ne’ebé ejize atu entrega ninia kliente ba Indonezia.
Advertisement
“Sira hotu bele fo sira-nia observasaun, politikamente la taka dalan sira bele espresa sira-nia opiniaun ka sira nia hanoin. Maibe, kestaun prosesual, ha’u hanoin sira mós tenke respeita soberania rai ida-ne’e nian, liu-liu ba independente orgaun tribunál no tribunál iha ninia independente rasik. Tanba ne’e lalika kahur sasán sira ne’e,” Advogadu Octavio Cardozo afirma.
Nia dehan ninia klien submete ona ba prosesu iha tribunál no tribunal hala’o ona primeiru interrogatóriu. Tantu kazu ida tama ona iha tribunál, responsabilidade másimu iha Ministériu Públiku.
“Ha’u konsidera katak sira bele ko’alia konforme sira no sira mós iha kapasidade, maibé iha situasaun balun ne’ebé sira tenke hanoin atu bele loke mós ba publiku katak tribunal iha ninia independente rasik. Ha’u nia kliente nia kazu ne’e kazu simples ida no kazu individu, la’òs kestauan ne’ebé sai preokupasaun boot,” Octavio tenik haesan publik iha Diáriu STL.
“Hau nia kliente ne’e moris iha Bobonaro no nia hatene lian materna hanesan, Bunaq, Kemak no Tetun. Iha sertidaun sira hatudu nia Timoroan. Saida mak ita atu prova tan. Ha’u hanoin ida-ne’e mak ita presiza esklarese, atu nune’e la bele hamosu duvida,” Octavio esklarese tan.
Nia hatutan tan katak ninia klien nee iha istoria pasadu hanesan mos ema seluk, inklui lider politika balu iha Timor, durante okupasaun Indonézia nunka iha Timor. Mais to’o Timor ukun an, sira mai Timor no dehan ema Timor.