Justisa & Krime
Fujitivu Kalumban Mali Orijen Lamaknen-Atambua
Published
2 years agoon

Hatutan.com, (26 Juñu 2024), Díli-Fujitivu Kalumban Mali nia orijen husi Lamaknen, Postu Administrativu Atambua, Provínsia Kupang, Timor Osidentál ka NTT (Nusa Tengara Timur).
Lee Mós: Presiden Ramos Horta Minta Aparat Penegak Hukum Serahkan Kalumban Mali ke KBRI

Autoridade PCIC halo hela investigasuan ba Kalumban Mali ne’ebé deskunfia falsifika dokumentu hodi troka nia identidade bá Timor ho naran Leonardo Benigno Tilman. Kuarta (05/07/2023). Foto/Dok.PCIC.
Tuir família balun Kalumban Mali nian ne’ebé Hatutan.com hasoru (tanba kestaun seguransa la bele publika fontes ne’e nia identidade) iha Díli, informa katak nia koñese Kalumban Mali tanba sira-nain rua nian inan bin-alin. Maibé nia lahatene paradeiru fujitivu Kalumban Mali nian iha Timor-Leste.
Bá Hatutan.com iha fatin balu iha Díli, Kuarta (26/06/2025), família husi Kalumban Mali haktuir iha tinan kotuk, Kalumban Mali sei vizita nia, maibé to’o agora lakon ona kontaktu no nunka vizita nia.
“Uluk mak mai vizita, ikus ne’e kontak laiha, mai dala hira ne’e hau haluha ona, maibe pernah mai,” fontes ne’e hateten.
“Kalumban Mali ne’e nia iha Indonézia. Ami nia relasaun, inan bin-alin. Ha’u nia inan mak boot, Avo ketak-ketak tanba nia apa ne’e nia postura atu hanesan Xinés ne’ebé sira mós iha família balun iha Timor, liuliu iha Palaka-Bobonaro ho Lolotoe,” fontes ne’e haktuir tan.
Fontes ne’ebé konseidera nia família ho Kalumban Mali ne’e agora hetan ona nasionalidade Timor tanba nia kaben ho Timoroan ida iha oan-na’in tolu (3); feto rua no mane ida. Fontes ne’e iha maun-alin na’in-ualu (8); na’in-rua mate no moris hela na’in-neen (6) agora hala’o vida iha Indonézia.
Autóridade Judisiáriu Tenke Foti Medida Hasoru Fujitivu Kalumban Mali

Ministru Justisa, Sérgio de Jesus Fernandes da Costa Hornai. Foto/Dok
Ministru Justisa (MJ), Sergio Hornai husu bá autoridade judisiáriu sira Timor-Leste tenke foti medida legál hasoru fujitivu Kalumban Mali ne’ebé envolve iha krime korupsaun iha Nusa Tenggara Timur (NTT) no deskonfia oras ne’e subar hela iha Timor-Leste.
Kalumban Mali, fujitivu Prokuradoria NTT nian ne’ebé envolve iha kazu korrupsaun kona-bá projetu fornesimentu adubu ka pupuk ho ai-moruk bá Servisu Agrikultura no Plantasaun (Dinas Pertanian dan Perkebunan) iha NTT.
“Ha’u seidauk iha informasaun bá kazu ne’e. Sé iha prosesu juidiáriu, entaun, nia iha ne’ebá hela. Ita hein prosesu judisiáriu sira. Nia iha Timor, tanba nia laiha problema ruma, sé nia iha justisa, tenke autoridade judisiáriu sira hasoru nia,” Ministru Sergio Horai, hatán bá Hatutan.com hafoin partisipa iha Palásiu Govenu, Díli, Kuarta (26/06/2024).
Foin lalais ne’e, Embaixada Repúblika Indonézia nian iha Dili liuhosi Adidu Seguransa Komisariu Polísia (Polri) Don Gaspar M. da Costa, husu bá Governu Timor-Leste atu entrega Kalumban Mali bá autoridade Judisiáriu Indonézia nian, hodi submete bá prosesu justisa, nune’e bele hatán bá nia hahalok krime sira.
Sidadaun Orijin Timor
Molok ne’e, liuhusi konferénsia imprensa ne’ebé hala’o Pantai Kelapa, Díli, Advogadu Octavio Cardozo ne’ebé fó asisténsia legal bá Leonardo Benigno Tilman ne’ebé deskonfia Kalimban Mali deklara katak nia kliente ho identidade Leonardo Benigno Tilman, orijin sidadaun Timor Leste, tanba ne’e laiha razaun ne’ebé forti atu entrega nia ba nasaun Indonezia.
Liuhusi publikasaun media nasionál balun Advogadu Octavio Cardozo deklara lia-hirak ne’e hodi hatan preokupasaun sira husi Embaixada Republika Indonezia iha Timor Leste, Prezidente Republika no Sosiedade Sivil ne’ebé ejize atu entrega ninia kliente ba Indonezia.
“Sira hotu bele fo sira-nia observasaun, politikamente la taka dalan sira bele espresa sira-nia opiniaun ka sira nia hanoin. Maibe, kestaun prosesual, ha’u hanoin sira mós tenke respeita soberania rai ida-ne’e nian, liu-liu ba independente orgaun tribunál no tribunál iha ninia independente rasik. Tanba ne’e lalika kahur sasán sira ne’e,” Advogadu Octavio Cardozo afirma.
Nia dehan ninia klien submete ona ba prosesu iha tribunál no tribunal hala’o ona primeiru interrogatóriu. Tantu kazu ida tama ona iha tribunál, responsabilidade másimu iha Ministériu Públiku.
“Ha’u konsidera katak sira bele ko’alia konforme sira no sira mós iha kapasidade, maibé iha situasaun balun ne’ebé sira tenke hanoin atu bele loke mós ba publiku katak tribunal iha ninia independente rasik. Ha’u nia kliente nia kazu ne’e kazu simples ida no kazu individu, la’òs kestauan ne’ebé sai preokupasaun boot,” Octavio tenik haesan publik iha Diáriu STL.
Tuir nia, depois tribunal hala’o primeiru interrogatóriu, Ministériu Públiku seidauk bolu nia kliente atu halo deklarasaun ruma, bainhira Ministériu Públiku bolu ninia kliente atu halo deklarasaun ruma, nia iha obrigasaun atu akompaña.
Advogadu ne’e konfirma katak nia kliente Leonardo Benigno Tilman iha dokumentu ne’ebé komprovativu nu’udár sidadaun Timor. Moris fatin no familia tomak iha Timor. Maske nia iha istória pasadu, maibé bainhira nia fila ona Timor, iha obrigasaun atu asegura nia.
“Hau nia kliente ne’e moris iha Bobonaro no nia hatene lian materna hanesan, Bunaq, Kemak no Tetun. Iha sertidaun sira hatudu nia Timoroan. Saida mak ita atu prova tan. Ha’u hanoin ida-ne’e mak ita presiza esklarese, atu nune’e la bele hamosu duvida,” Octavio esklarese tan.
Nia hatutan tan katak ninia klien nee iha istoria pasadu hanesan mos ema seluk, inklui lider politika balu iha Timor, durante okupasaun Indonézia nunka iha Timor. Mais to’o Timor ukun an, sira mai Timor no dehan ema Timor.
Iha Kuarta, 26 fulan-Juñu ne’e, jornalista Hatutan.com halo ona komunikasaun direta Leonardo Benigno Tilman atu halo entrevista. Ho nune’e, Leonardo Benigno Tilman husu atu halo entrevista iha tuku 14.00 Otl iha sira-nia loja ida iha Aitarak-Laran.
Bainhira jornalista to’o iha loja refere staff loja nian husu atu hasoru se? nune’e, jornalista sira esplika tiha objetivu atu hasoru Leonardo Benigno Tilman, maibé la konsege hasoru tanba tuir informasaun katak Leonardo Benigno Tilman okupadu. Nune’e, dehan adia fali bá tempu seluk.
Jornalista: Rogério Pereira Cárceres
You may like
Justisa & Krime
Diretór Nasionál PCIC Dezmente Membru PCIC Utiliza Pistola Komete Violénsia Doméstika
Published
6 hours agoon
21/02/2026
Hatutan.com, (20 Fevereiru 2026),Díli—Diretór Nasionál Polísia Siéntifiku Iinvestigasaun Kriminál (PCIC-sigla portugés), Vicente Fernandes e Brito, dezemente no konsidera bosok kona-bá kazu membru PCIC inisiál OdCA ho diviza investigadór utiliza pistola halo violénsia doméstika hasoru nia ferik-oan ho inisiál DX.
Justisa & Krime
PCIC Finaliza Ona Ezame Ba Objetu Sira iha Kazu Dirijente Timor GAP, E.P Nian
Published
17 hours agoon
20/02/2026
Hatutan.com, (20 Fevereiru 2026) Díli– Polísia Sientífiku Ivestigasaun Kriminál (PCIC-sigla portugés) finaliza ona ezame bá objetu sira husi Komisaun Anti-Korrupsaun (CAC) ne’ebé rekolla iha buska no apreensaun ba dirijente Timor GAP,E.P ho inisiál AC nia rezidénsia.
Justisa & Krime
CAC Hahú Averiguasaun Bá Kazu Rekrutamentu Kadete PNTL
Published
18 hours agoon
20/02/2026
Hatutan.com, (20 Fevereiru 2026), Díli– Komisaun Anti-Korrusaun (CAC-sigla Portugés) hahú halo averiguasaun bá kazu rekrutamentu kadete foun Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) .

Diretór Nasionál PCIC Dezmente Membru PCIC Utiliza Pistola Komete Violénsia Doméstika

PCIC Finaliza Ona Ezame Ba Objetu Sira iha Kazu Dirijente Timor GAP, E.P Nian

PNTL Halo Buska no Apreensaun Ba Xinés Na’in-18 iha Fomento I

CAC Hahú Averiguasaun Bá Kazu Rekrutamentu Kadete PNTL

Ema ho Podér Polítiku Proteze no Fó Kondisaun Ba Fujitivu Kalumban Mali iha Timor-Leste

DIT Hahú Introdús ba Estudante Sira Kona bá Seguransa ba Dadus Importante

IGJ Legaliza Corais Timor bá Atividade Futu-Manu

STOP PRESS: Ministru Nino Pereira Konsumu Dose Kontamina ho Frasku Halo Nanál Kanek no Ran

Indonesia dan Timor-Leste Perkuat Kerjasama Ekonomi, Sosial Budaya, dan Pariwisata

Governu Indika BTK Hadi’a Trotoár Naksobu iha Área Bebora

Asesu Gratuita HATUTAN.com

Hafoin Ferias Judisiáriu PGR Sei Ko’alia Kazu Set-top Box RTTL,E.P

Xefe Estadu TL Kondekora Militár Korea Súl Ne’ebé Mate iha Oé-Cusse

PCIC Detein MG Lori Osan Falsu Hosi Inglaterra

PR Simu Karta Kredensial Husi Embaixadór Brunei Darussalam ho Reinu España
Trending
Nasionál1 week agoGovernu Rekoñese Irregularidade iha Rekrutamentu Kadete PNTL
Dili1 week agoPolísia Sei Regula Motór Sira Estasiona iha Trotoár Área Palásiu Governu
Polítika1 week agoPrezidente Komisaun B Konsidera Média Mak Inventa Iregularidade iha Rekrutamentu PNTL
Saúde1 week agoMinistra Élia Amaral Dezmente Komisaun Rekrutamentu PNTL Ne’ebé Dehan Reajente Laiha
Nasionál2 days agoPM Xanana Husu Tribunál ho MP Arkiva Keixa Kazu Junta Militár Myanmar
Opiniaun2 days agoTimor-Leste Sai Uma Na’in Simeira ASEAN 2029 no Lisaun balun hosi Malázia
Nasionál1 week agoÍndise Persesaun Korrupsaun 2025, Timor-Leste iha Klasifikasaun 73 Husi Nasaun 180
Justisa & Krime1 week agoEstradisaun Fujitvu Kalumban Mali Depende Desizaun PGR








