Hatutan.com, (01 Outubru 2024), Díli– Parlamentu Nasionál (PN), Tersa loraik ne’e (01/10/2024), hale’u tuku 16:00 Otl, simu ona proposta OJE-2025 Billaun $2,6 husi Governu liuhosi Ministériu Finansa nune’e sei halo diskusaun iha tempu badak.
Timoroan barak iha área remota sei moris iha kondisaun ki’ak no mukit tebes. Imajen ne’e inan feto ida nia kondisaun uma iha Oé-Cusse. Foto/Dok. Pajina Asesoria Asuntu Sosiál RAEOA.
Ministra Finansa Santina Viegas Cardoso ne’ebé lori dokumentu proposta lei OJE 2025 ne’e bá submete bá PN informa tuir lei enkuadramentu orsamentál no mós jestaun finanseira públika katák 01 Outubru, Governu tenke hato’o nia proposta OJE 2025 mai PN.
“Entaun ohin Governu hatama orsamentu jeral estadu OJE 2025 mai iha Parlamentu Nasionál, ha’u hanoin ha’u presiza esplika uituan bá totál OJE 2025 bá, sé ita haree tuir ita-nia lei, ita-nia orsamentu fahe bá sub-setór tolu,” Ministra Finansa Santina Viegas Cardoso esplika bá jornalista sira.
Sub-setór primeiru mak administrasaun sentrál ne’ebé sé konta administrasaun sentrál, la inklui transferénsia bá atu reforsa orsamentu bá seguransa sosiál no mós transferénsia para atu haforsa orsamentu RAEOA ne’e billaun $1,938,731 .
Advertisement
Tuir fila-fali Governu sentrál sei transfere ka sei aumenta trasferénsia purvolta millaun $124,250 bá instituitu nasionál seguransa sosiál, tuir fila-fali bá trasferénsia RAEOA aumenta bá millaun $10 husi Governu sentrál bá reforsa orsamentu ne’ebé mak RAEOA nian iha.
Haree bá sub-setór administrasaun sentrál sei haree mós bá seguransa sosiál nian, haree katák seguransa sosiál husi reseita propria ne’ebé mak mai husi seguransa sosiál nian rasik ne’e millaun $52,65.680.
Nia mós esplika katák bá sub-setór rejiaun administrativu espesial Oe-Cusee (RAEOA), Governu sentrál sei transfere millaun $10 katák RAEOA iha orsamentu ne’ebé mak mai husi saldo jerénsia husi tinan sira anteriór ne’e iha millaun $52,181. Tán ne’e, Governu sei aumenta mais millaun $10 ne’ebé Governu sentrál sei reforsa bá RAEOA nian orsamentu ho autorizasaun Parlamentu Nasionál mak RAEOA sei bele uza saldo jerente anteriór nian. nune’e, RAEOA nian orsamentu bá tinan 2025 millaun $62,181.
Advertisement
Avó feto ida nia kondisaun uma no kondisaun moris iha Oé-Cusse. Foto/Dok. Pajina Asesoria Asuntu Sosiál RAEOA
Nia mós akresenta katák fundu rezervadu seguransa ne’e Governu tenke rejistu, maibé nia latama ka la hola parte iha ezekusaun ka totál orsamentu nian, maibé tán lei ita tenke rejistu.
“Sé ita hasai tiha fundu reservadu seguransa sosiál millaun $305,792,45 mais tán ho millaun $124 ne’ebé mak Governu sentrál sei tau bá iha seguransa sosiál para evita tiha double counting ne’e entaun totál orsamentu ne’ebé mak husi Governu nian bá tinan 2025 mak billaun $2,6 ne’e mak totál orsamentu ne’ebé mak Governu mai aprezenta iha Parlamentu Nasionál,” Ministra Finansa ne’e tenik.
Molok ne’e, Segunda (30/09/2024), IX Governu Konstitusionál liuhosi sorumutuk estraordináriu Konsellu Ministru sira-nian, aprova proposta lei kona-bá Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan 2025 nian ho montante Billaun $2,6.
“Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, Díli no, aprova Projetu Proposta Lei Orsamentu Jerál Estadu (OGE) nian bá tinan 2025, ne’ebé aprezenta husi Ministra Finansas, Santina José Rodrigues F. Viegas Cardoso, ho valór totál billaun 2,6,” sita komunikadu imprensa husi rezultadu sorumutuk estraordináriu Konsellu Ministru sira-nian.
Hosi montante Billaun $2,6 ne’e sei aloka bá Administrasaun Sentrál, bá Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA) no bá Seguransa Sosiál, inklui Fundu Rezerva Seguransa Sosiál nian. Montante ida-ne’e inklui alokasaun ida ho billaun $2,07 bá Administrasaun Sentrál no millaun $62 bá RAEOA.
Proposta Lei OJE bá tinan 2025 ne’e tuir estratéjia implementasaun bá prioridade sira ne’ebé prevee iha Programa Governu, ho lema “Investimentu iha infraestrutura estratéjika, hametin ekonomia no hadi’a moris-di’ak sidadaun sira nian”.
Advertisement
Proposta ne’e elabora bazeia bá Objetivu Estratéjiku Governu Konstitusionál da-9 nian, ho objetivu atu promove dezenvolvimentu sósiu-ekonómiku bá nasaun ne’e liuhosi investimentu alvu sira iha infraestrutura estratéjika, reforsu ekonómiku no inisiativa sira ne’ebé ho objetivu atu hadi’a moris-di’ak sidadaun sira-nian.
Objetivu hosi OJE tinan 2025 ne’e mak atu promove dezenvolvimentu ekonómiku no hadi’a kondisaun moris populasaun timoroan nian, liuhosi estratéjia klaru ida ne’ebé foka bá kreximentu ekonómiku sustentável, hadi’a servisu públiku no garante katak benefísiu dezenvolvimentu nian to’o bá sidadaun hotu-hotu.
Kona-bá infraestrutura estratéjika, aloka millaun $227,3 bá konstrusaun, expansaun, reabilitasaun no manutensaun estrada no ponte sira, no mós bá implementasaun medida protesaun hasoru dezastres naturais, ho objetivu atu hadi’a konektividade no proteje komunidade sira hosi efeitu mudansa klimátika nian.
Prevee mós dotasaun sira bá reabilitasaun Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato no bá konkluzaun kabu submarinu fibra ótika ne’ebé liga Timor-Leste bá Austrália. Expansaun hosi rede interna fibra ótika nian ne’e sei permite, hahú hosi tinan 2025, fornesimentu hosi internet ho velosidade aas iha Timor-Leste laran tomak.
Iha setór eletrisidade nian, orsamentu prevee aumentu signifikativu ida iha subvensaun ba empreza públika EDTL, E.P., ho objetivu atu hadi’a no habelar fornesimentu kontínuu eletrisidade nian, liuliu iha área rurál no remota sira, hodi garante servisu ida ne’ebé estável no abranjente liu.
Iha setór rekursu naturál nian, proposta millaun $40 bá melloria zona industriál sira no extrasaun petróleu no minerais iha kosta súl país nian, hodi kontribui bá dezenvolvimentu ekonómiku no bá reforsu seguransa enerjétika.
Advertisement
Iha setór finanseiru, prevee investimentu ida ho millaun $5 iha kapitalizasaun Banku Sentrál Timor-Leste (BCTL), ho objetivu atu reforsa estabilidade no reziliénsia sistema finanseiru nasionál.
Proposta lei ne’e aloka parte boot ida hosi despeza, ho valór dolar amerikanu millaun 406 hodi apoia sosiedade sivíl, saúde no servisu sosiál sira.
Iha dezenvolvimentu kapitál umanu, aloka millaun $17,2 bá programa formasaun profisionál no téknika, nune’e mós ba konsesaun bolsas estudu. Edukasaun sei simu mós millaun $145,8 bá konstrusaun eskola foun, formasaun profesór no fortalesimentu sistema jestaun edukativa nian.
Iha saúde, orsamentu aloka millaun $99,2 ba melloria rede ospitalár no sentru saúde sira iha Timor-Leste laran tomak, aleinde millaun $14,2 ba akizisaun no distribuisaun ai-moruk no ekipamentu médiku sira ne’ebé esensiál.
Kona-bá protesaun sosiál, sei reforsa Programa Bolsa da Mãe ho aumentu boot liu millaun $7, aumenta tan millaun $2,86 ho objetivu atu hadi’a saúde no nutrisaun ba inan isin-rua no labarik sira.
Advertisement
Proposta ne’e inklui mós transferénsia ida ho $124,1 ba Orsamentu Seguransa Sosiál, aumentu ida ho millaun $37,4 kompara ho 2024, ne’ebé reflete expansaun hosi sistema Seguransa Sosiál no valór hosi pensaun sosiál ferik-katuas no invalidés.