Opiniaun

Submisaun husi La’o Hamutuk Ba Parlamentu Nasionál Kona-ba Proposta OJE 2025

Published

on

Introdusaun

Iha biban ida ne’e, La’o Hamutuk hakarak agradese ba Parlamentu Nasionál ne’ebé kontinua fó oportunidade ba ami nudár sosiedade sivíl atu hato’o ami nia hanoin, analiza no rekomendasaun konstrutivu iha Panorama Orsamentál nudár referénsia baze hodi reforsa Distintu Deputadu/a sira atu diskute ho kle’an durante prosesu debate proposta OJE 2025.

Ami apresia ba inisiativa di’ak husi Governu Da-IX ne’ebé konsege públika livru proposta OJE 2025 hafoin loron rua submete ba PN. Maske livru sira kuaze maioria ho lian Portugés no Inglés, livru sira ne’e fornese informasaun barak no enkoraja nafatin Governu liu husi Ministériu Finansa atu fornese informasaun detallu liu iha futuru.

Advertisement

Mezmu nune’e, dokumentu no informasaun esensiál sira ne’ebé bele diskute iha oportunidade orsamentál kuaze tarde, hanesan informasaun reseita Bayu Undan no transferénsia reseita ba FP no relatóriu anuál ANP nian ne’ebé la públika dezde fulan Agostu tinan 2023, nune’e mós Relatóriu Anuál TimorGAP ba 2023 seidauk públika. Informasaun hirak ne’e bele sai nudár baze atu haforsa iha analiza no diskusaun iha proposta OJE 2025. Ami enkoraja instituisaun Governu sira hotu, Parlamentu Nasional atu tuir lei no hadi’ak liután sistema transparénsia no akontabilidade públiku.

Liu husi submisaun ida ne’e, ami hein katak bele ajuda Ita-boot sira hodi halo desizaun ne’ebé prudente, justu no reprezenta duni interese povu no nasaun Timor-Leste.

Investimentu Alternativu Hafoin Mina

Dala barak La’o Hamutuk nota iha diskursu sira Governu sempre ko’alia kona ba investimentu alternativu atu prevene rai-naruk fiskál ba Timor-Leste no iha tempu hanesan referénsia husi analiza Banco Central Timor-Leste mós aprezenta iha panorama orsamentál kona ba urjénsia atu haree fila fali polítika no estrutura fiskál ida restrita, liu-liu ajusta ho kondisaun makro-ekonómiku kona ba kondisaun investimentu alternativu ba setór produtivu hanesan agrikultura, turismo, rekursu umanu no promove setór privadu lokál sira. Infelizmente, la hatudu iha senáriu proposta OJE 2025, Governu propoin montante biliaun $2.2 ka sa’e 12% kompara ho tinan 2024 no kontinua aumenta tan iha despeza sira iha futuru. Ami duvida boot ba kometimentu Governu nian atu asegura sustentabilidade fiskál nasaun ne’e nian, hodi la sakrifika povu no nasaun iha futuru.

Haktuir ba gráfiku Governu nian hatudu oinsá Fundu Petrolíferu (FP) sei zero iha dékada ida tan ka sei lalais liu bainhira Governu kontinua la hatudu iha planu realistíku no promesa sira, tanba iha projesaun finansiamentu[1] nia analiza ba despeza futuru kontinua sa’e maibé saldu FP no RSE kontinua tun. Governu mós konsiente hela katak bainhira FP mamuk nasaun ne’e tenke ko’a despeza no ema barak sei lakon sira nia saláriu, asisténsia sosiál sira mós sei hetan redusaun inklui asuntu esensiál sira ne’ebé korresponde ba povu nia moris sei la konsege atu kobre iha futuru.

Advertisement

Iha gráfiku ne’e hatudu reseita ba finansiamentu Proposta OJE 2025 ho montante kuaze 83% husi FP ne’ebé hatudu défise boot tebes husi fonte sira seluk liu-liu reseita rai-laran nian. Maske laiha konsisténsia ba projesaun sira, kontinua hatudu dominasaun FP iha despeza estadu nian ba futuru.

Ami apresia ho polítika tributária iha Governu anteriór hodi aumenta 4.5% iha taxa importasaun ba produtu seletivu no kontribui to’o 27% husi total reseita doméstika iha 2023. Maibé, haree ba estratéjia seluk husi Governu ba hasa’e reseita doméstika liu husi aplika impostu ba saláriu inklui mós impostu retensaun sira, la’ós solusaun di’ak tanba kontinua depende ba despeza estadu kada tinan. Ami hanoin katak polítika atu hakbiit reseita doméstika labele kontinua ho maneira konsumtivu no nafatin ho dependénsia boot ba FP, ida ne’e sei la konsege atu resolve problema ekonomia rai-laran no problema estruturál sira seluk ba tempu naruk. Nune’e ami hanoin presiza rasionaliza fila fali ba gastu iha kada setór, no hakbiit efisiénsia iha apropriasaun alokasaun OJE ba duni iha investimentu setór ekonomia alternativu no diversifikadu.

Harii Infrastrutura ne’ebé Fó Benefísiu ba Povu

Ami preokupa ba inisiativa Governu nian ne’ebé kontinua foti osan boot husi FP, maioria aloka ba infrastrutura, liu-liu ba projetu boot sira ne’ebé nia retornu sosiál no ekonomia kontinua laiha serteza. Ami nota katak alokasaun iha 2025 ba konstrusaun no reabilitasaun auto-estrada, baze fornesimentu Suai kuaze tokon $40 no kontinua sa’e maka’as iha projesaun sira ba tinan tuir mai, iha 2026 tokon $145 no tokon $223 iha 2027. Inklui mós alokasaun ba reabilitasaun aeroportu Suai ho tokon $1.6 no projetu Aeroportu Dili ho tokon $28 iha 2025 no kontinua aumenta ba tinan rua tuir mai ne’ebé nia utilidade no funsaun la’ós urjénsia no la kondíz ho nesesidade povu nian. Governu gasta ona enerjia no osan barak ba mega projetu, maibé uzu sira la hatudu ba longu prazu, projetu boot hirak ne’e too ohin loron la konsege ajuda hakbiit ekonomia povu Timor-Leste nian. Tanba sá Governu nafatin fó prioridade?

Preokupasaun seluk mak gastu ba eletrisidade, ami rekoñese katak eletrisidade mós nudár elementu importante ba povu, maibé iha ona urjénsia atu hanoin oinsá setór ida ne’e labele kontinua depende ba OJE kada tinan liu husi Ministériu Obras Públika hodi fó subsídiu ba EDTL, selu EDTL nia tusan, selu ba kombustivel fosil, inklui aloka liu husi Fundu Infraestrutura ba eletrisidade no RAEOA nian. Ami nota alokasaun husi 2019-2023 nian ho médiu tokon $146, iha 2024 ho tokon $174 no proposta tinan 2025 nian kontinua aumenta ba tokon $202. Kondisaun hirak ne’e hatudu laiha sustentabilidade ba uzu eletrisidade nian, signifika setór ida ne’e seidauk iha kapasidade nato’on atu jere no hamosu reseita.

Advertisement

Ida ne’e hatudu katak ita presiza uza esperiénsia pasadu nudár referénsia liu husi tetu mós asuntu klimátiku, konsidera estudu longu-prazu ne’ebé sustentável no reziliente, liu husi promove di’ak liu tan enerjia renovavel hodi asegura gastu sira ho efisiénsia liu, atu setór sira seluk hanesan saúde, edukasaun no bee no saneamentu labele lakon oportunidade ba iha prioridade Governu nian.

Presiza Halo Redusaun Iha Gastu Administrativu no Fó Prioridade ba Setór Sosiál

Despeza ba kada setór ne’ebé deskreve iha gráfiku sorin, la prioritiza setór esensiál, maioria husi despeza ne’e ba kustu administrasaun, subsídiu, pensaun sira inklui finansiamentu ba instituisaun no empreza públiku sira hanesan TimorGAP kontinua hetan alokasaun tokon $16 ne’ebé realidade nia balansu iha 2023 sei hela tokon $106, laiha valór atu kontinua aloka osan tan ba instituisaun ne’ebé la fó reseita ba estadu no kontinua promove planu ne’ebé la realistíku ba povu no nasaun TL.

Seluk ne’ebé nota mós nudár prioridade ba tinan ne’e mak subsídiu ba veteranu (sa’e husi t$113 iha 2024 ba t$207 iha 2025) no ex-titulares. Iha proposta OJE 2025 nian, setór saúde hetan de’it tokon $136 ka persentajen 6.2%, edukasaun kontinua la sai prioridade ne’ebé hetan alokasaun tokon $184 ka persentajen 9.2%, no bee no saneamentu tokon $26 ka 1.2% husi total OJE 2025. Setór esensiál sira ne’e mak sei hakbiit kapasidade Timor-Leste nian atu diversifika ekonomia no redús impaktu sira bainhira Timor-Leste laiha ona FP iha futuru.

Despeza Estadu kontinua sai boot ba iha kategoria gastu rekorrente, liu-liu gastu la nesesáriu sira no subsídiu ba instituisaun públiku, hanesan iha bens no servisu aumenta husi tokon $384 iha OJE 2024 ba tokon $414 no transferénsia públiku aumenta ba tokon $758 ka 29% iha OJE 2025. Ami enkoraja Distintu Deputadu/a sira atu uza kompeténsia Konstituisionál hodi diskute ho Governu kona-ba realidade no faktus ne’ebé hetan durante fiskalizasaun. Ami fiar katak diskusaun sira bazeia ba evidénsia sei ajuda define planeamentu ne’ebé apropriadu atu sustenta Timor-Leste ba futuru ne’ebé seguru.

Advertisement

Empréstimu Sei Fó Risku ba Jerasaun Tuir mai

Maske Governu hahú ho intensaun di’ak sira hodi halo redusaun ba empréstimu sira iha setór saúde no edukasaun, realidade iha proposta lei OJE 2025, artigu 5 nafatin kontinua promove empréstimu atu dezenvolve setór indústria mina no gás. Iha tinan ida ne’e Governu propoin bareira ba empréstimu iha kontratu foun ho tokon $850.

Haktuir ba informasaun proposta OJE 2025 nian, hatudu total empréstimu tokon $1,024 ne’ebé kontratu ona no foin dezembolsu tokon $259 iha 2023 nia rohan. Iha tinan 2025 Governu sei selu tusan hamutuk tokon $26, atu sa’e ba t$40 iha tinan 2028-2029. Maske empréstimu hirak ne’e define periodu grasa no tempu ba selu fali até tinan 2062[2]. Ami sujere atu PN ezije Governu fornese informasaun realistíku kona ba motivu husi planu empréstimu boot ne’e, atu la lori impaktu boot ba jerasaun sira tuir mai, oinsá mak nasaun ne’e bele selu fali bainhira ita laiha ona osan husi FP?

Investimentu Setór Sosiál no Produtivu Kontinua ho Eskrita Furak Maibé Seidauk Tau Pratika

Ami nota dala barak, Governu fó hanoin katak kooperasaun bilateral, organizasaun mundiál ka investor internasionál bele eleva ekonomia rai laran. Realidade inisiativa hirak ne’e mai ho nia polítika rasik ne’ebé kuaze domina ba prienxe demanda komérsiu internasionál no taka dalan ba ekonomia lokál sira. Ami hanoin katak atu resolve situasaun rai laran, dalan ideal liu mak eleva produsaun hodi responde ba demanda konsumu rai laran hanesan investe ba iha setór agrikultura atu hametin ita nia soberania ai-han.

Advertisement

Infelizmente, setór agrikultura kontinua la sai prioridade iha nia alokasaun, tanba hetan de’it tokon $50 ka 2.2% husi total OJE 2025. Ami hanoin setór ida ne’e mak loloos tenke sai baze fundamentál ba investimentu estratéjiku ne’ebé sei oferese solusaun loloos ba problema estruturál ne’ebé ita nia nasaun enfrenta daudaun. Ami apresia ba estratéjia Governu nian atu harii no haboot tan merkadu iha munisípiu sira, maibé hanesan esperiénsia sira liu ba, hafoin harii merkadu hirak ne’e la konsege funsiona ho di’ak hodi apoia atividade komérsiu ekonomia povu sira nian. Tanba ne’e ami husu Governu molok realiza programa ida ne’e halo estudu kona-ba populasaun hira mak sei utiliza fatin ne’e, produtu saida de’it mak komunidade sei lori mai fa’an iha merkadu refere, kondisaun mínimu ida oinsá mak tenke prepara ou kompleta iha planu merkadu ne’e, oinsá atu jere inklui taxa partisipasaun komunidade iha área refere.

Ami konsidera inisiativa di’ak husi Governu Da-IX hodi hatuur markadór nutrisaun iha OJE 2025 hirak ne’e bele sai mata dalan atu hasa’e kreximentu ba produsaun lokál hodi responde ba demanda konsumu doméstiku. Tanba, bazeia ba relatóriu Integrated Food Security Phase Classification (IPC) relata katak komesa Novembru 2023 to Setembru 2024, populasaun Timor-Leste 27% (Hamutuk 364,000) enfrenta menus ai-han (in-seguransa ai-han) tanba impaktu maka’as husi El Niño no ninia implikasaun mak bailoro-naruk afeta ba presu hahán sa’e, rai halai no inundasaun kauza husi udan boot. Ami hanoin katak, Governu tenke sériu duni atu investe ba setór produtivu sira atu nune’e bele resolve asuntu barak hanesan redús taxa malnutrisaun, inseguransa ai-han, dezempregu no dependénsia boot ba ai-han importadu sira kontinua aumenta 16% dezde tinan 2019[3]. Situasaun ne’e karik estadu bele kobre iha agora, maibé sei sai susar liu bainhira estadu no komunidade laiha ona osan atu selu importasaun. Governu Timor-Leste mós presiza haree ho estratéjiku ba situasaun importasaun ai-han ne’ebé kompetitivu tebes ho produtu lokál sira, no adezaun ba ASEAN no WTO sei aumenta liu tan difikuldade ba Timor-Leste

Konkluzaun no Rekomendasaun

Ami nota katak proposta OJE 2025 nian, Governu aumenta nivel despeza ida ne’ebé la sustentável no la realistíku liu hodi kondisiona no realiza oinsá mak bele prevene nasaun Timor-Leste ba rai naruk fiskál. Parlamentu Nasionál presiza kestiona ba Governu kona ba sira nia analiza ne’ebé konsiente katak FP sei la dura ba tempu naruk, maibé iha tempu hanesan sira nia projesaun hatudu katak sira nia kreximentu despeza aumenta 53% iha tinan 6 durante 2023-2029 ka 7% iha kada tinan.

Empréstimu ohin loron karik seidauk sai preokupasaun ba Governu, maibé haree ba bareira empréstimu foun ho montante boot ne’ebé propoin husi Governu, presiza sai kestaun boot ba Distintu Deputadu/a sira atu kestiona nia motivu husi tusan hirak ne’e.

Advertisement

Kondisaun sosiál no ekonomia rai laran kontinua sai preokupasaun povu iha tinan barak nia laran, maibé governu too agora nafatin hatudu ignoránsia iha sira nia polítika estrutura fiskál ne’ebé realidade setór sira hanesan saúde, edukasaun, bee no saneamentu no setór produtivu hanesan agrikultura hetan de’it 19% despeza, no kbiit reseita doméstika mak 12% husi total OJE 2025. Seluk mak promesa husi Governu nian atu foka ba diversifikasaun ekonomia, ami la nota seriedade husi planu programa sira iha proposta refere, tanba ami haree katak alokasaun ba investimentu iha setór produtivu hanesan agrikultura ki’ik tebes husi total OJE 2025.

Haktuir ba ami nia analiza no hanoin sira ne’ebé deskreve ona antes, ami mós sumariza rekomendasaun sira hanesan tuir mai ne’e:

  1. Ami sujere Governu redús gastu sira ba projetu boot no gastu la nesesáriu sira iha despeza administrativa, hanesan despeza ba projetu boot sira hanesan auto-estrada, aeroportu Suai, Suai Supply base no mega projetu inklui gastu hirak la efisiente no efikás. Nune’e ami rekomenda atu Governu harii infrastrutura ida ne’ebé fó duni benefísiu ba povu tomak hanesan estrada rural kualidade no uzu ba tempu naruk, instalamentu sistema bee ne’ebé adekuadu hodi korresponde ba nesesidade báziku, harii infrastrutura no fasilidade ne’ebé kualidade no ekitável ba edukasaun no saúde iha munisípiu hotu, liu-liu área remota.
  2. Ami sujere ba Parlamentu Nasionál ho sira nia kbiit tomak haree fali gastu administrativu ba instituisaun públiku sira ne’ebé kontinua hetan subsídiu boot husi OJE kada tinan, ne’ebé realidade sira rasik seidauk fó reseita signifikativu ba estadu. Seluk, ami mós sujere atu Governu haree didi’ak fali ba subsídiu pesoál hanesan ba veteranus no ex-titulares sira ne’ebé hatudu tendénsia aumenta kada tinan.
  3. Ami sujere ba PN atu husu klarifikasaun ba Governu kona ba motivu husi tetu empréstimu nian ne’ebé boot tebes, maske iha redusaun ba empréstimu setór esensiál, tendénsia empréstimu boot sei finansia ba setór estrativa, no presiza klarifikasaun kle’an husi Governu ba kapasidade estadu nian atu reembolsu fali tusan sira ne’e bainhira ita laiha ona FP.
  4. Setór esensiál sira ne’ebé liga ba ema nia moris, hanesan saúde, edukasaun no bee/saneamentu, kontinua la sai prioridade, no hetan de’it menus 19% husi despeza hotu iha proposta OJE 2025. Maske Governu iha deskrisaun sira temi dala barak kona ba investe iha ema no kondisaun sosiál sira, realidade hatudu setór hirak ne’e lakon oportunidade. Ami hanoin katak Governu presiza hanoin sériu no ba longu prazu iha sira nia planu programa, no tenke duni fiar katak investe iha ita nia ema mak solusaun justu liu hodi prepara ita nia jerasaun ida ne’ebé reziliente, matenek no produtivu liu.

Ami nafatin prontu atu fó apoiu liu husi ami nia analiza ba proposta iha OJE 2025 ba Distintu Deputadu/a sira iha Parlamentu Nasionál bainhira Ita-boot sira hakarak halo diskusaun kle’an liu tan ho ami.

Obrigadu barak ba Ita-boot sira hotu nia atensaun no konsiderasaun tomak.

Ami be saran lia:
                                
Marta da Silva       Celestino Gusmão    Eliziaria Febe Gomes   Charles Scheiner

                    
Mariano Ferreira         Jonathan Gonsalves

Advertisement

[1] Livru Relatóriu, tabela 43, p.97 iha versaun Portugés

[2]Tabela 30, pájina 85, Relatóriu, versaun portugés

[3] Relatóriu Trade Estatístika pájina 9, liga ba: https://inetl-ip.gov.tl/2024/10/10/annual-trade-statistics-2023/

Advertisement

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Trending

Exit mobile version