Nasionál

Iha Plenária PN, SEATOU Simu Kritika Hotu Inklui Dehan Vandalizmu

Published

on

Hatutan.com, (15 Novembru 2024), Díli-Sekretáriu Estadu bá Asuntu Toponímia no Organizasaun Urbana (SEATOU), Germano Santa Brites, simu krtika hotu hosi membru Parlamentu Nasionál hosi Bankada FRETILIN, PLP ho KHUNTO to’o dehan nia atitude hasai  vendedór  ambulante sira hosi espasu públiku durante ne’e atu hanesan bandidu no sobu-dor.

Lee Mós: Horta-Xanana Mós La Kontente ho Atuasaun SEATOU

Sekretáriu Estadu Asuntu Toponímia no Organizasaun Urbana (SEATOU), Germano Santa Brites Dias. Foto/dok. Elio dos Santos da Costa.

“Ha’u kontente tebes, la problema, buat hotu ne’e tenke-ser hanesan ne’e, tenke ko’alia bá, mais, bá ha’u, importante mak servisu iha terrenu bele la’o, para depois ita bele uza sidade ne’e halo didi’ak. Tanba liafuan sira ne’ebé mak ohin ko’alia sai ne’e nia autór prinsipál ne’e mai Dekretu-Lei sira ne’ebé maka PN rasik prodús no aprova iha PN,” SEATOU Germano Santa Brites Dias haktuir hodi responde kritika husi deputadu sira iha plenária PN, Kinta (14/11/2024).

Germano Santa Brites Dias, afirma bá públiku no deputadu sira katak, SEATOU eziste atu kumpre no atu bele ezekuta de’it Dekretu-Lei sira, no nia laiha liafuan barak atu hatán bá deputadu sira. Maibé, fó hanoin de’it bá PN katak, oinsá mak sira bele ajuda malu, atu bele hadi’a de’it sidade, liu-liu sidade kapitál Díli, nune’e mós munisipiu sira hotu.

Advertisement

“Tanba ne’e mak ha’u fó hanoin de’it katak, ha’u laiha komentáriu ida. Importante ita atu ajuda malu atu hadi’a servisu iha terrenu,  atu nune’e, ita bele haree ita-nia sidade ne’e pelu-menus di’ak, tanba Dekretu-Lei mak fó dalan duni, para bele halo servisu. Ha’u hanoin hanesan ne’e de’it, obrigadu barak,” nia hateten.

Iha Dekretu-Lei númeru 33/2008, Loron 27 Agostu, kona-bá Ijiene no Orden Públiku, iha ne’ebé natureza hosi Dekretu-Lei ne’e bandu negosiante fa’an sasán  iha espasu públiku sira iha kapitál nasaun no mós kapitál munisípiu sira iha territóriu nasionál.

Bankada Fretilin, PLP no KHUNTO ne’ebé sai opozisaun iha Parlamentu Nasionál (PN), kondena maka’as hahalok Sekretáriu Estadu bá Asuntu Toponímia no Organizasaun Urbana (SEATOU), Germano Santa Brites ho Guarda Munisípiu Díli nian ne’ebé halo operasaun hodi sobu no estraga hotu negosiante sira dalan ninin nia sasán.

Membru Bankada KHUNTO, Luís Roberto Amaral,  hateten KHUNTO la julga SEATOU, maibé tanba KHUNTO mós mai hotu hosi povu nia oan, hodi reprezenta povu tomak iha uma-fukun PN ezije liu maka maneira intervensaun dala-ruma halo povu ida-ne’e mós tanis.

“Ordenamentu territorial  ita hotu aseita no ita hotu simu, hakarak halo sidade ne’e furak, ema hotu hakarak, maibé ita presiza mós kondisaun bá ita nia komunidade, populasaun sira  molok ita atu halo intervensaun,”  Deputadu Luís Roberto, hateten.  

Advertisement

Deputadu KHUNTO ne’e mós husu bá SEATOU atu esklarese kona-bá Dekretu-Lei ida ne’ebé loos SEATOU ezekuta tanba asaun hotu bele halo, maibé bainhira la fó sustentabilidade bá povu, lei mós la vale.

“Baku ita nia joven sira, ida ne’e krime. Maibé ami la julga ita-boot, ida-ne’e fila-fali bá parte justisa maka hodi haree bá ida-ne’e, karik ida-ne’e viola ka la viola justisa maka sei  deside,”  Deputadu Luis Roberto, fiar katak, ho orsamentu hirak ne’ebé alokadu bá iha Toponímia no Organizasaun Urbana nian, bele haforsa liután servisu sira, maibé ezije nafatin atu iha maneira intervensaun ninian.

“Favór ida para ona ho violénsia, tanba povu hakribi violénsia. Primeiru-Ministru ha‘u hakarak mós hato’o bá ita-boot katak, povu sei la hakmatek bainhira sira sei hamlaha no hamrook hela, lei ne’ebé bele hakerek funan-funan mós sei la vale, bainhira povu ne’e sei enfrenta hamlaha  no hamrook,” nia argumenta.

Iha fatin hanesan membru Bankada FRETILIN, Dário Madeira, hatutan, povu barak ne’ebé fila-liman iha estrada ninin sira ne’e, ida-ne’e Timor  nia povu, Sekretáriu Estadu, membru governu sira tomak tenke trata sira  povu sira ne’e ho dignu.

“Sira fila-liman, para bele hetan osan hodi sustenta sira nian família uma-laran.  Governu la fahe osan loroloron bá sira, para sira moris. Tanba ne’e mak ami kestiona kona-bá ida-ne’e. Ne’ebé, sé karik proposta ne’e atu redús osan, ha’u bele konkorda ida-ne’e, sé, lae motiva liután ita, para bele halo asaun brutalizmu no vandalizmu  ne’e boot liután fali iha terrenu,” Dário Madeira kestiona.

Advertisement

Nia husu SEATOU atu esplika loloos kona-bá lei ida ne’ebé no artigu hira mak autoriza sira para bá atua ema sira fila-liman iha estrada ninin sira ne’e tenke ho baku, tenke ho tuku-tebe, estraga ema nia modo sira ne’e arbiru de’it iha lurón sira ne’e.

“Ita-boot bá sobu beibeik iha rotunda Nicolau Lobato ne’ebá ne’e, to’o agora ita bá fali took, tama la-di’ak. Tanba ita laiha planu ida  integradu. Ita muda ne’e, bá tau iha fatin ida, para labele mai. La’ós bá tau iha ne’ebá, para nia mai fali, ita bá sobu beibeik, bá baku beibeik de’it, tanba sira ne’e la’ós karau. Karau de’it mós na’in sei la baku,” Dário Madeira afirma.

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

Advertisement

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Trending

Exit mobile version