Hatutan. com, (20 Novembru 2024), Díli- Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2025 ho montante billaun $2,6 aprova ona iha votasaun finál global iha Parlamentu Nasionál (PN) ho votu á-favor 42 , abstensaun zero no kontra 23 husi Deputadu sira Bankada FRETILIN no PLP.
OJE 2025 ho montante Billaun $2,6 aprova iha finál global iha PN, Kuarta (20/11/2024). Foto/Tome da Silva
“Rezultadu votasaun bá final global á-favor 42, kontra 23 no abstensaun zero, hodi nune’e orsamentu jerál estadu 2025 pasa,” Prezidente Parlamentu Nasionál (PPN), Maria Fernanda Lay pronunsia iha plenária PN, Kuarta (20/11/2024).
Iha deklarasaun polítika Bankada FRETILIN iha votasaun fina Ggobal bá (OJE) 2025 liuhosi Deputada Maria Angelica Rangel hateten FRETILIN iha konsiénsia katak, dékada ida agora, tinan 5 to’o tinan 10 oin mai, importante tebes ba vida kontinuidade estadu Timor-Leste nian. Sé de’it mak Governa iha períodu ida-ne’e, iha responsabilidade boot atu oinsá mak bele jere risku ne’ebé Timor-Leste sei hasoru, katak to’o tinan 2035, sei la iha tan orsamentu atu sustenta vida Timor-Leste nu’udár nasaun soberanu no independente.
Advertisement
“Iha diskursu Primeiru-Ministru nian hodi introdús proposta OJE 2025 nia mós rekoñese katak, risku kona-bá osan sei hotu ka rai-naruk fiskál iha oin hela. Maibé, liuhusi OJE 2025 Governu la hatudu esforsu no medida foun ruma atu hetan fonte finanseira foun. Kadoras Mina-rai Greater Sunrise, ne’ebé promete iha kampaña, Primeiru-Ministru konfirma katak la fasil atu dada mai Timor-Leste no ninian dezenvolvimentu rasik la iha serteza,” Deputada Maria Angelica Rangel hateten.
Bankada FRETILIN nia hanoin, dalan di’ak liu agora mak hadi’a vida útil fundu mina-rai nian, envezde aprova osan boot bá nesesidade supérflua no deznesesáriu, hodi halo osan mina-rai nian hotu lalais antes 2035.
Dalan konkretu mak reestrutura proposta orsamentu, hodi halo ki’ik osan bá sustenta mákina estadu, halo bóot osan bá investimentu iha ema, liu-liu Saúde bá ema, Edukasaun bá labarik no joven, nutrisaun ba labarik, uma bá povu kbiit laek, bee-moos no agrikultura rasik. Hirak ne’e hotu sei fó retornu bá estadu no sei dezvia husi precipiciu fiskál.
Bankada FRETILIN konsidera partidu no lider sira iha Governu, ho fiar an ho ego pesoál boot tebes, lakohi simu ideia ka hanoin sira husi FRETILIN. Enkuantu tuir FRETILIN nian haree, (OJE) 2025 nian, maibé anti-povu. Tanba ne’e mak FRETILIN deside Vota Kontra proposta OJE 2025:
Vota Kontra tanba orsamentu barak ba selu viajen governante no funsionáriu hodi semo ba mai iha rai-laran no rai-li’ur.
Vota kontra tanba orsamentu barak liu mak sei selu funsionáriu kontratadu no asesór husi partidu polítiku ida ninian de’it ne’ebe nakonu iha instituisaun Governu nian.
Vota kontra tanba orsamentu ne’e atu sosa karreta iha instituisaun estadu nian oin-oin.
Vota kontra tanba osan ba saúde la hatudu medida foun ruma hodi rezolve situasaun kolapsu ne’ebe sistema saúde hasoru.
Vota kontra tanba osan ba edukasaun públika menus ba beibeik no la iha vontade no intensaun atu hadi’a no hasa’e kualidade edukasaun ba povu nia oan sira.
Vota kontra tanba iha kampaña promete kampu servisu ba joven sira, iha programa define meta kria kampu servisu 50.000, maibé iha orsamentu ida-ne’e la iha medida ruma atu kria kampu servisu ba joven sira.
Vota kontra tanba iha orsamentu ida ne’e prefere subsidia de’it kompañia privada importadora sira ba ai-han do que sosa populasaun nia produtu nu’udar insentivu ba populasaun atu kuda ai-han barak liután.
Vota kontra tanba la iha orsamentu ba povu kbiit laek nia oan sira atu asesu ba edukasaun nivel universidade liu husi Bolsa Estudu.
Bankada FRETILIN, tuir Deputada Maria Angelica Rangel iha devér atu fó hanoin no bolu atensaun katák Planeamentu orsamentu no nia ezekusaun ne’ebé Governu aprezenta no hala’o daudauk agora, sei lori Timor-Leste ba rai naruk. Tanba ne’e, FRETILIN la lakon nia sentidu estadu, kontinua aprezenta alternativu no proposta konkreta iha debate espesialidade orsamentu Jerál Estadu nian. FRETILIN husu atu reforsa tan orsamentu ba área saúde, liu-liu ba kriasaun sentru tratamentu ba moras fuan no kankru nian, maibé rejeita husi maioria.
Bankada FRETILIN lakohi sai kúmplise, lakohi tuir de’it vontade ema ida nian, hodi la’o tuir dalan ne’ebé OJE 2025 hatudu, sei lori Timor tomak ba rai-naruk, katák osan Mina-Rai sei hotu lais liután. Lakohi tuir dalan ida ne’ebé orsamentu Jerál Estadu hanesan instrumentu atu foti osan husi fundu mina-rai hodi transfere ba ema privadu grupu kiik-oan ida nia bolsu, liuhusi projetu oin-oin. Ho nune’e FRETILIN vota kontra (OJE) 2025. Tanba FRETILIN iha esperiénsia, buka osan bá estadu la’ós buat fasil ida, mézmu sira seluk gasta ho fasilmente.
Advertisement
Xefe Bankada PLP, Maria Angelina Sarmento hateten Partidu Libertasaun Populár (PLP) defende ema maka nu’udár sentru ba dezenvolvimentu, governasaun ne’ebé mós no loos, hodi hala’o dezenvolvimentu ne’ebé sustentavel nune’e bele lori prosperidade no bem-estár ka moris-di’ak hosi Povu Doben Timor-Leste, tuir Planu Estratéjia Dezenvolvimentu Nasionál no Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável (ODS).
Saida mak akontese durante tinan ida resin Governasaun ida-ne’e, tuir Bankada PLPL katak iha fallansu barak sai hanesan tiha problema estruturante ne’ebé mosu iha sosiedade nia leet, tanba inkapasidade Governu hodi rezolve:
Hahú kedas IX Governu nia kaer ukun: Ministru Edukasaun hapara professor kontratadu sira ne’ebé dedika sira nia aan iha tinan sanulu resin
Tuir mai Ministériu Saúde; situasaun iha ministériu saúde em-partikular iha Hospital Nasional Guido Valadares no Hospital Referénsia sira iha Munisípiu sira Kolapsu no grave tebes
Durante tinan ida resin IX Governu nia ukun halo turturasaun grave ba povu rasik, trata povu la ho dignu bá vendedór sira ne’ebé buka moris kapitál Dilí.
Durante iha debate, PLP konsiente katak ameasa boot ida ne’ebé Timor-Leste sei enfrenta mak presípisiu fiskál iha tempu besik, depois reseita hosi Fundu Petrolíferu nian sei ezgota iha tinan sanulu mai.
Situasaun ne sei mosu tanba Governu iha tendénsia hodi halo levantamentu ba fundu mina-rai liu Rendimentu Sustentavel Estimadu (RSE) Governu husu osan bullaun $2,61 maibé Governu laiha kompromisu atu asegura sustentabilidade fiskál hodi nune’e labele sakrifika futuru Timor leste nian.
Kuaze tinan sanulu resin ona ita la halo esplorasaun foun, tanba laiha inovasaun, kriatividade no menus produtividade iha atualizasaun rekursus husi mina-rai hodi halo produsaun no esporta. Signifika, ita-nia ekonomia la buras no laiha kreximentu.
Realidade hatudu katak ekonomia Timor nian depende liu ba reseita husi mina-rai, maibé pelo kontráriu osan ne’ebé iha no gasta husi fundu mina-rai laiha rezultadu signifikativu ba bem-estar povu nian
“Ita nia konsentrasaun investimentu kuaze ba hotu Projetu Tasi-Mane tanba ita hakarak esplorasaun Greater Sunrise bele hahú no dada kadoras mai Timor-Leste, atu bele hadia’ no dinamiza ita-nia ekonomia. Maibé ita hatene katak IX Governu mós sei la dada kadoras mai Timor-Leste to’o nia mandatu hotu, mézmu deputadu sira hosi hosi bankada Governu dala-barak hananu katak 2025 kadoras mai Timor ona, tanba agora ita horon ona mina nia is maibé faktu maka Ministru Petróleu hateten katák 2032-2034 maka karik mina mai Timor,” Deputada Maria Angelina Sarmento hateten.
Iha deklarasaun Bankada CNRT liuhosi Deputada Cedelizia Faria dos Santos hateten Bankada CNRT fó votu a-favór bá (OJE) 2025 tanba konsidera katák OJE 2025 mak ran bá povu no haree katák orsamentu ida-ne’e responde duni bá nesesidade povu no rai doben Timor-Leste
“Ami fó ami nian votu a-favor la’ós tán de’it ami hola parte husi Bankada Governu, ami mós hanoin katák tanba tinan 2025 mak implementasaun bá program sira hotu IX Governu konstitusionál mak ami husu atu ezekuta ho di’ak labele haree de’it bá persentajen ezekusaun maibé tenke konsidera mós bá kualidade ezekusaun, atu nune’e, ita nian povu tomak sente katák orsamentu ne’e laiha de’it nasionál, maibé sulin bá to’o bá iha ita nian povu sira hotu-hotu,” Deputada Cedelizia Faria dos Santos afirma.
Iha diskursu Primeiru Ministru Kaya Rala Xanana agradese bá Parlamentu Nasionál aprovasaun Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2025 no mós renovasaun votu konfiansa bá Governu, permite hato’o ka espresa agradesimentu bá kontributu husi deputadu sira hotu-hotu no mós Bankada Parlamentár hotu-hotu.
Advertisement
“Sé bele ha’u halo apelu bá Deputadu sira atu fiskaliza iha terrenu bá ezekusaun orsamentu ne’ebé mak aprova ona ne’e tuir prinsípiu orsamentu ba programa. Apelu mós alerta atu bolu atensaun bá ami kuandu Deputadu sira identifika falla aktu ruma má-jestaun tanba ita hotu hamutuk mak servi povu ida-ne’e,” Kay Rala Xanana Gusmão hateten.
Xanana afirma husi debate ida-ne’e Governu hetan oportunidade atu eskresa Governu nian vizaun no Governu nian responsabilidade demokrasia ne’ebé halo ona parte bá iha identidade Timor-Leste nian.