Bebé ne’ebé ema deskoñesida soe iha lixu fatin área Ai-tarak Laran Aldeia Haburas, Suku Motael, Munisípiu Díli, Domingu 08 Maiu 2022. Foto/Espesiál.
Dadus kazu soe bebé iha tinan 2024 ne’ebé ANCCI-TL rejista mak hanesan; ida (1) akontese iha Munisípiu Díli, Postu Administrativu Kristu Rei, Suku Lahane Oriental, ida tan (2) iha Munisípiu Manufahi, Postu Administrativu Turiskai, Suku Caimauc, ida tan (3) iha Munisípiu Ermera, Postu Administrativu Hatulia A, Suku Hatulia Vila, no ida seluk (4) iha Munisipiu Mantuto, Postu Administrativu Manatuto Vila, Suku Kairui.
Konta hosi 2014 mai to’o 2024 kada tinan estatístika hatudu katak kazu soe bebé ne’e ninia persentajen sempre sa’e tanba ne’e iha 2024 ANCITL rejista kazu haat (4) kompara ho 2023 kazu rejistu kazu lima (5).
Advertisement
“Ho esforsu ne’ebé ANCCI-TL halo parseria ho Polísia Nasionál Timor-Leste, uma mahon no mós redi advokasia sira hotu iha tinan ida ne’e redús kazu iha 2023 iha kazu soe bebé lima (50 no iha 2024 tuun bá kazu haat (4). Ida-ne’e hatudu ita-nia ezersísiu servisu signikadu tebes. Kazu haat ne’ebe akontese iha tinan ida ne’e ita la konsege salva sira nia vida tanba kauza hosi autór oho kedas bebé depois lori ba soe,” porta-vós ANCCI-TL, Jose Turky haktuir ba jornalista sira liuhosi konferénsia imprensa ne’ebé hala’o iha Díli, Segunda (23/12/2024).
Enkuadramentu Legal
Iha K-DRTL artigu 29 ema hotu iha direitu ba moris, la iha ema ida viola ema seluk nia direitu.
Iha alínea 2 hateten katak estadu fó garante ba labarik sira-nia sobrevivénsia no dezenvolvimentu no iha deklarasaun Universal direitu umanu ONU iha artigu 3 ko’alia kona-bá direitu ba moris katak ema hot-hotu iha direitu ba liberdade no seguransa ba nia an rasik.
Advertisement
Rezolusaun Assembleia Jerál Númeru 44/25 loron 20 Novembru tinan 1989 iha artigu 1 hateten katak labarik ho idade 18 mai kraik, inklui bebé ne’ebe mak iha inan nia kabun laran Estadu no inan-aman ho sosiedade fó protesaun espesiál.
ANCCI-TL nia Prioridade tolu (3) mak;
Advokasia ba parte relevante sira sosiedade no mós parte Relijiozu hodi bele armoniza traballu mutual bele garante sosiedade seguru no livre bele kombate kazu soe bebé iha Timor Leste.
Fatór primeiru mak tradisaun Mundu Globalizasaun ne’ebé mak afeta ba Sosiedade Timor-Leste, Mundo ohin loron nian ema barak atu buka moris tuir sosiedade modernu tanba ne’e situasaun real hatudu katak ministériu xavi sira tenke kolabora hamutuk hodi hasees sosiedade Timor-Leste hosi infantisídiu.
Advertisement
Monitorizasaun no observasaun atividade no implementasaun polítika Governu nian liga ba oinsá estadu papél liuhosi Ministériu relevante sira halo prevensaun ba kazu soe bebé iha sosiedade katak sá estratéjia mak governu opta hodi redús no minimiza aktu infantisídiu iha rai doben Timor Leste.
ANCCI-TL husu ba Ministériu Públiku hanesan na’in ba prosesu bele foti desizaun ne’ebé mak efikás ba asuntu ne’ebe mak akontese.
ANCCI-TL husu ba joven hotu-hotu atu kuidadu nafatin bebé ne’ebé mak mai hosi rezultadu entre feto ida ho mane ida.
ANCCI-TL husu ba públiku atu bele luta kontra infantisídiu ne’e hodi hamenus porsentu soe bebé iha futuru.
ONG ANCCI-TL hanesan organizasaun ida ho papél atu halo protesaun ba feto no bebé iha perigu tanba ne’e kada tinan atualiza dadus soe bebé. ANCCI-TL harii iha 2014, bazeia ba konstituisaun RDTL artigu 43 fó liberdade ba nia sidadaun sira atu harii rasik Asosiasaun no Aliansa nian iha alínea 1 hateten ema hot-hotu hetan liberdade ba Asosiasaun no Aliansa ruma juridikamente Natureza atividade la pratika krime kumpre de’it ba orden K-DRTL.
Advertisement
Aliansa Nasional Combate Crime Infantisídiu mai ho Vizaun no Misaun Plano Alternativu hodi konsolida no sosializa informasaun no polítika inkluzivu luta kontra kazu infantisídiu iha Timor-Leste.