Dili

Komemora Loron Erói Nasionál Nu’udár Tempu Halo Reflesaun

Published

on

Hatutan.com, (31 Dezembru 2024), Díli-Povu Timor-Leste tomak, iha tinan 2024 nia rohan, 31 Dezembru, komemora loron Nasionál Erói sira nian bá dala-7 hodi hanoin hikas memória luta iha tinan 46 bá kotuk hodi defende ukun rasik aan ne’ebé proklama ona iha 28 Novembru 1975.

Lee Mós: Sobrevivente 66 ho Saudozu 17 Simu Rekoñesimentu Nu’udár Erói Nasionál

Selebrasaun loron nasionál eroi sira-nian, 31 Dezembru 2024. Foto/Rogério Pereira Cárceres

Komemorasaun loron Erói Nasionál bá tinan ida ne’e nian, hala’o ho tema sentrál, “Ami Nia Mate…Sai Inspirasaun Bá Povu Timor-Leste Hodi Hakilar…A Luta Contínua, A Vitória é Certa, Resistir é Vencer, Viva Aos Herois da Pátria, Viva Povo Maubere, Viva Timor-Leste. Paz Fraterndade”.

Segundu Vise Prezidente Parlamentu Nasionál (PPN), Alexandrino Afonso Nunes, hateten, komemorasaun loron istóriku ne’e nu’udár tempu bá timoroan hohtotu atu halo reflesaun hodi memorializa luta moruk sira iha tinan 46 bá kotuk.

Advertisement

“Ita halibur hamutuk iha monumentu Prezidente Nicolau dos Reis Lobato, hodi fó ónra bá Erói no Saudózu sira hotu ne’ebé fó sira-nia vida tomak bá ita-nia pátria doben nia independénsia. Loron ida-ne’e, loron erói nasionál Timor-Leste nu’udár tempu reflesaun kona-bá sakrifísiu sira ne’ebé lori ita mai iha ne’e, no kompromisiu ronovadu bá ideal sira liberdade, demokrásia, justisa, unidade, no prósperiedade bá Timoroan tomak,” Segundu Vise PPN, Alexandrino Afonso Nunes, hateten iha nia diskursu bainhira reprezenta Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, iha selebrasaun loron nasionál eroi sira-nian  ne’e iha rotunda  Prezidente Nicolau Lobato, Comoro, Díli, Sesta (31/12/2024).

Tinan-46 liubá, Nicolau Lobato, Komandante Supremu Forsa Armada bá Libertasaun Nasionál Timor-Leste (FALINTIL), ho líder rezisténsia, monu iha kombate. Nia enkarna valór sira aas liu, hosi korájen no sakrifísiu nian bá pátria. Nia moris no legadu nu’udár simbólu eternu bá Timoroan nia luta bá liberdade.

“Memória prezidente Nicolau Lobato nian, la limita bá ema ida de’it, maibé, bá família tomak ne’ebé selu folin aas liu, hanesan ezemplu hosi nia inan, aman, feen, no maun-alin sira ne’ebé sai mártir bá ita-nia kauza komún,” Alexandrino hateten.

Segundu PPN ne’e subliña, istória sakrifísiu no martíriu ida ne’e, ne’ebé família Timoroan barak tebes mak liuhosi esperiénsia ida ne’e, inklui nia rasik, sai nu’udár sasin ida mós kona-bá ita nia povu no reziliénsia no espíritu indomável. Ohin, ita mós hanoin hikas Erói sira seluk hotu ita nia istória.

Funu-na’in sira, membru sira Rede Klandestina niann, estudante sira, líder komunitáriu sira, líder relijiózu sira, no ema sívil anónimu sira, no ema ne’ebé sira nia asaun forma destinu timor-leste nian. Sira mós nafatin iha ita ida-idak nia fuan.

Advertisement

“Importánsia hosi memória no transmisaun hosi valór sira, fó ónra bá ita nia Erói sira, signifika, transmite bá jerasaun foun, valór sira ne’ebé sir aluta bá, Solidariedade, Korájen no Kompromísu bá dezenvolvimentu nasaun nian, halakon kiak maka’as no inkluzaun sosiál,” nia tenik.

Alexandrino Afonso dehan, tenke garante katak, juventude Timorl-Leste, komprende lisaun sira pasadu ninian, no simu responsábilidade, korájen no kompromísu bá dezenvolvimentu nasaun nian, halakon hodi kiak nian.

Edukasaun kona-bá ita nia istória no Fraternidade Umana, tenke sai prióridade nasionál. Ita tenke kontínua investe iha prezervasaun átivu istóriku sira, monumentu sira, no eventu sira ne’ebé perpétua, ita nia Erói sira nia memória, kriasaun Muzeu sira, Espozisaun sira, no programa edukasionál sira mak essensial, atu nune’e, sira nia sakrifísiu nunka bele haluha.

Rekonsíliasaun no Rekonstrusaun Nasionál, luta bá independénsia, marka ho terus no lakon. Maibé, mós ho kapasidade bá Rekonsíliasaun, ohin, ita tenke selebra, la’os de’it ultrapasa adversidade, maibé mós dalan dame no rekonsíliasaun nian ne’ebé ita hili atu la’o tuir nu’udár nasaun.

Iha tinan ne’ebé ita hetan Ónra no Previléjiu, simu Sua-Santidade Papa Francisco, iha Timor-Leste, ita mós tenke destaka kna’ar Igréja Katólika nian, ne’ebé lídera hosi figura sira ne’ebé hanesan Dokm Martinho da Costa Lopes, no Dom Carlos Fílipe Ximenes Belo, ne’ebé, iha momentu sira susar nian, sira nafatin hamriik nu’udár naroman esperansa nian.

Advertisement

Fiar no espírituálidade sempre sai forsa unifikadóra no inspiradóra bá ita-nia povu. Nune’e, ita tenke tuir nafatin liafuan hosi Santu Padre, ne’ebé defende katak, Ita-nia Fiar, Sai Ita-nia Kultura Moris nian,”

Kompromísu bá Futuru

Vise PPN, Alexandrino Nunes, hatutan, “nu’udár ita fó ónra bá ita-nia Erói sira, ita mós tenke haree bá futuru. Dezafiu sira ne’ebé ohin loron ita hasoru iha luta bá dezenvolvimentu sustentável, iha preparasaun no unifikasaun bá kríze saúde ka klimátika, bá kompetetividade iha Organizasaun Mundial Komérsiu (WTO-sigla inglés), no bá integrasaun tomak iha asosiasaun nasaun sudueste Aziátiku (ASEAN), ne’ebé marka ona bá tinan 2025 oin mai, ezíje hosi ita determinasaun no reziliénsia, hanesan ne’ebé marka ita-nia luta bá libertasaun no independénsia nasionál.”

“Ita tenke kontínua servisu hosi halakon probreza, stanting, má-nutrisaun maternal, Infantíl, hodi promove kriasaun oportunidade foun, projetu foun, no parseria bá benefísiu moris di’ak ita-nian sidadaun sira nian, no sira ida-idak nia família.”

Segundu vise prezidente parlamentu nasionál ne’e husu Timoroan hotu tenke haka’as aan nafatin, atu harii sosiedade ida ne’ebé bazeia bá igualidade, ekuidade, inkluzaun sosiál no koezaun nasionál no hametin ita-nia instituisaun demokrátika sira, setór privádu, emprezárial, no organizasaun sosiedade sívil nian. Ida ne’e mak legadu ne’ebé ita tenke husik hela, bá jerasaun sira tuir mai.

Advertisement

“Doben, Kompatrióta sira, iha loron nasionál Erói sira nian ida ne’e, mai ita refirma iha ita-nia kompromísiu bá valór sira ne’ebé sai baze bá ita-nia identidade nu’udár nasaun ida ne’ebé lívre, soberanu no Independente. Maibé, mós nu’udár nasaun ida ne’ebé átivu, partisipativu iha konstrusaun bá Pás, duradoura no dezenvolvimentu rejionál no internasionál ne’ebé sustentável bá ambiente,” nia reafirma.

“Atu ita-nia Erói sira nia memória fó inspirasaun bá ita, atu harii Timor-Lest ida ne’ebé forte liu, únidu liu, no justu liu. Viva ita-nia Erói nasionál sira, Viva Nicolau Lobato no Saudózu sira hotu hosi ita-nia luta. Viva Timor-Leste. Maromak haraik bensaun mai ita-hotu,” nia hateten.

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

Advertisement

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Trending

Exit mobile version