Internasionál

Departamentu Justisa Filipina Mobiliza Ekipa Konjunta Hodi Fasilita Simu Fujitivu Arnolfo Teves Jr

Published

on

Hatutan.com, (29 Maiu 2025), Díli–Departamentu Justisa Filipina (DOJ, sigla Ingles) simu ho laran haksolok asaun firme no desizivu ne’ebé  Governu Timor-Leste foti hodi halo estradisaun administrativa ba fujitivu Arnolfo Teves Jr ba nia rain orijen Filipina.

Lee Mós: Família Fujitivu Arnolfo Teves Jr Husu Apoiu Imediata Bá Komisaun Internasionál Direitu Umanu

Fujitivu INTERPOL Arnolfo Arnie Alipit Teves Jr akopaña husi nia ekipa advogadu privadu konferénsia imprensa iha Díli, Sábadu (22/03/2025). Foto/Dok.Elio dos Santos da Costa

Fujitivu INTERPOL, Arnolfo Teves Jr hasoru akuzasaun kriminál oioin iha Filipina, inklui ba kazu omisídiu sura ho frustradu, no omisídiu-entre sira, asasinu agresiva Governasaun Orientál nian, Arnolfo Teves Jr. bazeia ba dokumentu ofisiál deportasaun nian ne’ebé fó sai hosi Ministériu Interiór Timor-Leste nian no haree ba pronunsiamentu maka’as ne’ebé fó sai hosi Portavós Governu Timor-Leste nian.

Komunikadu imprensa husi Departamentu Justisa Filipina ne’ebé Hatutan.com asesu, Kinta (29/05/2025), revela katak Departamentu Justisa Filipina mobiliza ona ekipa konjunta ida ne’ebé kompostu hosi reprezentante sira hosi Departamentu Justisa Filipina, Gabinete Imigrasaun (BI, sigla Ingles), no Gabinete Nasionál Investigasaun (NBI, sigla Ingles) nian hodi koordena besik ho autoridade sira Timor-Leste nian no tulun iha repatriasaun ho seguru, seguransa no legál ba Arnolfo Teves Jr. fila fali ba Filipina.

Advertisement

Departamentu Justisa Filipina toma nota ba deklarasaun ne’ebé fó sai hosi Prezidénsia Konsellu Ministru Timor-Leste nian, ne’ebé deklara Arnolfo Teves Jr nia prezensa nu’udár ameasa ida ba seguransa nasionál no orden públika, hodi temi gravidade akuzasaun hasoru nia no auzénsia hosi kualkér autorizasaun legal ba nia atu hela nafatin iha Timor-Leste.

Komunikadu Imprensa husi Departamentu Justisa Filipina. Foto/Repro

Desizaun deportasaun administrativa ida-ne’e, iha efeitu imediatu inklui bandu tinan 10 ba re-entrada no bazeia ba lei doméstika Timor-Leste nian kona-bá migrasaun no azilu, no mós iha respeitu ba prinsípiu sira kooperasaun internasionál no solidariedade ASEAN nian.

Governu Timor-Leste subliña katak fó protesaun (abrigu) ba fujitivu sira estraga esforsu sira hodi kombate krime transnasionál no perturba relasaun diplomátika sira entre Estadu soberanu sira.

Departamentu Justisa Filipina louva aktu responsabilidade rejionál ida-ne’e no repete ninia apresiasaun ba Governu Timor-Leste ba ninia kompromisu ba justisa, estadu direitu internasionál, no estabilidade rejionál.

Hodi hein Arnolfo Teves Jr atu lori fila (estradisaun), Governu Filipina garante ba públiku no komunidade internasionál katak prosesu ne’ebé loos sei hetan observasaun ho rigorozu, no justisa sei hala’o lahó ta’uk ka favorite (pilih kasih).

Prezensa Fujitivu nian Ida iha TL fó Risku ba Seguransa no Interese Nasionál

Advertisement

Governu Timor-Leste konsidera katak prezensa iha territóriu nasionál hosi sidadaun Filipinu Arnolfo Teves Jr, ne’ebé deskonfia komete krime grave oioin no hetan akuzasaun formál hosi autoridade judisiál Repúblika Filipina nian – nasaun membru ASEAN, Asosiasaun Nasoins Sudeste Aziátiku– nu’udar situasaun ida ne’ebé grave no inaseitavel.

Komunikadu imprensa ne’ebé fó sai husi Prezidénsia Konsellu Ministrus no Portavós Governu IX Governu Konstitusionál katak  Arnolfo Teves Jr nia estadia ne’ebé naruk iha Timor-Leste, liu tinan rua, bele hamosu problema balun iha relasoins bilaterál entre Estadu rua ne’e no hatudu presedente ida ne’ebé sériu ho implikasaun potensiál ba seguransa interna. Persesaun katak Timor-Leste bele haree hanesan refújiu ida ba indivíduu sira ne’ebé halai hosi justisa internasionál fó risku ba integridade hosi ita-nia fronteiras no esforsu hamutuk hodi kombate krime transnasionál.

Timor-Leste nia adezaun plena ba ASEAN, ne’ebé marka ona ba fulan-Outubru, tinan ida-ne’e, reforsa liután responsabilidade Estadu Timor-Leste nian hodi koopera ativamente ho parseiru rejionál sira iha defeza justisa, legalidade no estabilidade iha rejiaun ne’e.

Iha ámbitu ida-ne’e, Governu informa katak sidadaun Arnolfo Teves Jr. sei deporta hosi Timor-Leste ho desizaun administrativa hosi Ministériu Interiór, tanba nia iha rai-laran lahó vistu válidu, lahó autorizasaun legál atu hela no ho ninia pasaporte ne’ebé Governu Filipinu kansela. Desizaun, ho efeitu imediatu, bazeia ba lejizlasaun nasionál kona-ba migrasaun no azilu no bazeia ba risku sira ne’ebé sidadaun nia estadia hamosu ba orden públika no seguransa nasionál.

Importante mós atu nota katak sidadaun ne’ebé iha kestaun hasoru akuzasaun kriminál oioin iha Filipinas, inklui akuzasaun omisídiu hamutuk 13, tentativa omisídiu 13 no omisídiu frustradu 4, relasiona ho krime sira ne’ebé komete entre tinan 2019 no 2023, inklui asasinatu ba Governadór Negros Orientál, Roel Degamo, iha tempu ne’ebá. Hodi konsidera faktu sira-ne’e, no tuir Lei Migrasaun no Azilu, nia mós hetan bandu atu tama iha territóriu nasionál durante períodu tinan 10 nia laran.

Advertisement

Governu reafirma nia kompromisu ba prinsípius Estadu Direitu nian, hodi respeita norma internasionál sira kona-ba kooperasaun entre Estadus, no salvaguarda seguransa no estabilidade la’ós de’it ba territóriu nasionál, maibé mós ba rejiaun Sudeste Aziátiku, hodi halo esforsu hamutuk ho Estadu-membru sira ASEAN nian.

Habeas Corpus

Ekipa jurídika Arnolfo Teves  Jr nian iha Timor-Leste hatama ona petisaun ida ba mandadu habeas corpus nian iha tribunál Timor-Leste nian hodi dezafia baze legál hosi ninia kapturasaun no ninia posivel deportasaun ba Filipina, no hodi efetivamente hakat ba ninia libertasaun.

“Saida maka sira invoka (iha petisaun ba mandadu habeas corpus) maka provizaun hosi Konstituisaun Timor-Leste nian ne’ebé hateten katak ‘desizaun judisiál ruma maka obrigatóriu no ezekutivu no laiha orden seluk hosi autoridade ruma maka bele prevalese hasoru ida-ne’e,” Teves nia konsellu legál Ferdinand Topacio hateten iha konferénsia imprensa ida iha Filipina, foin lalais ne’e.

Ferdinand Topacio informa katak aleinde hatama petisaun ida ba mandadu habeas corpus, Teves nia ekipa jurídika mós prepara hela atu hatama mosaun ida hodi bandu nia estradisaun ka deportasaun tanba nia pedidu pendente ba azilu polítiku – iha leten hosi negasaun ba pedidu estradisaun governu nian.

Advertisement

Ferdinand Topacio hatete katak desizaun Tribunál Rekursu Timor-Leste nian iha fulan-Marsu 2025 ne’ebé nega pedidu estradisaun hasoru Teves Jr tuir loloos hetan rekursu hosi Hovernu Filipina liuhosi mosaun ba rekonsiderasaun, maibé nega hosi tribunál, nune’e desizaun atu permite nia hela iha Timor-Leste sai ona finál no ezekutivu.

“Aleinde ne’e, tuir prinsípiu jerál direitu internasionál nian, ema ida ne’ebé husu azilu labele hasai iha fatin ne’ebé husu azilu. Entaun, ba ami, hosi pontu-de-vista dispozisaun jerál lei internasionál nian, ninia kapturasaun ne’e irregulár tebes, se objetivu kapturasaun ne’e nian maka atu deporta nia,” Ferdinand  Topacio afirma.

Hosi sorin seluk, Xefe Polísia Nasionál Filipina nian, Jenerál Rommel Marbil, hateten, Sentru Kustodiál PNP nian prontu ona ba eis-deputadu ne’e karik haruka nia fila fali ba Manila. “Ami seidauk iha koñesimentu kona-ba preparasaun sira ne’ebé maka halo hela hosi DOJ. Saida maka ami hatete maka ami preparadu atu fó asisténsia,” Marbil hatete.

Teves nia kaer akontese iha Simeira ASEAN nian ne’ebé hala’o hela iha Kuala Lumpur, Malázia. Timor-Leste buka hela adezaun tomak ba ASEAN, hafoin nia aplikasaun ba adezaun konsidera de’it hanesan admitidu iha prinsípiu durante simeira iha tinan 2022.

Hasoru Teves Jr iha Tribunál

Advertisement

Degamo nia feen-faluk, reprezentante eleitu distritu 3 Negros Oriental Janice Degamo hatete katak nia hein atu hasoru pesoalmente Teves Jr iha tribunál.

Iha deklarasaun ida, Janice Degamo hateten katak Teves  Jrnia kaer maka “pasu signifikativu ida ba justisa, la’ós de’it ba ami nia família, maibé ba povu Negros Oriental no nasaun tomak ne’ebé maka nakdoko ho filmajen aat tebes hosi ha’u nia la’en no ema na’in neen seluk ne’ebé maka hetan tiru mate ho laran-todan iha loron 4 fulan-Marsu tinan 2023.”

Nia mós hatete katak kapturasaun ba eis-kongresista “reafirma forsa hosi kooperasaun internasionál no ami nia buka koletivu ba justisa.”

“Ami agora hein ba prosesu legál loloos ne’ebé sei lori dame ne’ebé dura ba ami nia provínsia no justisa ne’ebé kleur ona ba ha’u nia doben Roel no ema atus ba atus seluk ne’ebé sofre iha Grupu Terorista Teves nia liman,” nia hateten.

Jornalista: Zita Menezes

Advertisement

 

 

 

Advertisement

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Trending

Exit mobile version