Membru Komisaun B trata asuntu negósiu estranjeiru no seguransa defeza ne’e afirma, nu’udár Timoroan orgullu bá loron ida-ne’e, hakarak parabeniza forsa FALINTIL no forsa defeza Timor-Leste (FDTL), liuliu bá sobrevivente sira FALINTIL nian iha 20 Agostu 1975 ne’ebé barak mate ona, balu sei iha hela.
“Husu bá entidade estadu sira hotu iha munisípiu karik komemorasaun loron FALINTI, 20 Agostu 2025 labele haluha konvida eis FALINTIL sira no asuwa’in sira ne’ebé balu sei moris hela hodi hola parte iha loron istóriku ida-ne’e,” Deputadu Natalino dos Santos bá jornalista sira iha PN, Segunda (18/08/2025).
Advertisement
Nia hateten agora F-FDTL asume responsabilidade atu liberta povu ho meiu sira nian ho kondisaun sira nian atu fó nafatin defeza bá soberania ida-ne’e nune’e dezenvolvimentu bele la’o.
“Ha’u espera katak ho loron ida-ne’e ita hotu hanoin bá pasadu, sai hanesan referénsia, depois hateke bá futuru atu dezenvolve rai ida-ne’e iha estadu direitu demokrátiku no halo tuir mehi boot eroi sira nian iha altura ne’ebá hamriik atu defende rai ida-ne’e liberta patria no liberta povu,” Deputadu Natalino dos Santos hateten.
Kria Kondisaun Dignu Bá Forsa Reforma Sira
Deputadu Natalino dos Santos hatutan tán katak, karik lei reforma obrigatóriu iha ona tenke implementa tuir ida-ne’e, tenke iha kondisaun bá forsa reforma ho dignu tanba, jenerál sira no forsa sira ne’e sira husi forsa FALINTIL maka transforma mai forsa defeza ka FDTL.
“Sira nian vida tomak no vida juveníl ne’e dedika tomak bá rai ida-ne’e ho povu ida-ne’e, agora sé reforma obrigatóriu husu Ministériu Defeza no liuliu Governu no instituisaun F-FDTL atu kria kondisaun no tratamentu dignu bá sira,” Deputadu Natalino dos Santos hateten.
Advertisement
Membru Bankada CRNT ne’e afirma, nune’e bainhira forsa sira fila bá vida sivíl sira hela hakmatek duke sira bá fali vida sivíl depois buka fali servisu seluk, ida-ne’e maka Governu tenke haree bainhira forsa FALINTIL sira ne’e hetan reforma ho dignu nune’e labele suspire sira nian moris.
Iha fatin hanesan Xefe Bankada PLP, Deputada Maria Angelina Sarmento hateten, kona-bá reforma bá F-FDTL ne’ebé idade tama ona bá 60 bá leten ne’e polítika IX Governu nian karik sira haree tempu ona atu halo reforma bá ema hirak ne’e.
“Maibé bá ha’u maka importante liu ita presiza fó rekoñesimentu bá ema nian kontribuisaun, dedikasaun bá instituisaun ida-ne’e, tanba instituisaun F-FDTL harii ho ruin no ran no prosesu ida naruk to’o ikus sai instituisaun independente no profisionál,” Deputada Maria Angelina tenik.
Tuir nia, bainhira Governu hola ona desizaun polítika atu halo reforma bá ema hirak ne’ebé kontribui bá instituisaun ida-ne’e nian dezenvolvimentu, presiza kria kondisaun atu dignifika nafatin sira la’ós de’it reforma, maibé oinsá maka dignifika sira atu re-integra bá komunidade nune’e sira bele prontu sai hanesan sidadaun bai-bain.