Connect with us
Pakote Ahi

Defeza & Seguransa

Ezisténsia FALINTIL Iha Tempu Rezisténsia Dignifika Povu TL

Published

on

Hatutan.com, (20 Agostu 2022), Díli—Frente Armada ba Libertasaun Nasionál Timor-Leste (FALINTIL), iha Sábadu 20 Agostu 2022, komemora tán ninia aniversáriu ezisténsia ba dala-47 (20 Agostu 1975 to’o 2022).

Misa Garadeseimentu ba loron ezistensia FALINTIL ba dala 47 iha Igreja Motael, Sábadu (20/08/2022).

Iha selebrasaun aniversáriu ne’e, hahú ho misa agradeseimentu iha tuku 07:30 dadeer, iha Igreja Motael.

Missa ne’e nu’udár agradesimentu ida ba eríi FALINTIL no martir sira ne’ebé sakrifika ona sira nia an iha luta ba ukun rasik-an durante tinan 24, iha ai-laran, nomós iha vila laran.

Iha Omília, Padre Selebrante Juvito do Rego, konsidera FALINTIL ninia prezensa iha tempu rezisténsia laran, fó duni dignifidade ida ba Timor-Leste, tanba sai ona liman kro’at ba povu nian hodi luta no defende TL nia vitória ba ukun-rasik aan. 

Advertisement

“Parabens ba imi ninia prezensa iha povu ida-ne’e nia moris. Parabens ba buat di’ak hotuhotu ne’ebé imi halo. Imi ninia prezensa fó ba povu ida ne’e, dignididade ida. Kona-bá ida-ne’e, ami hanesan povu, agradese rohan laek ba Maromak, ne’ebé fó ema balun ne’ebé disponível hakarak atu sebí povu ida no sai liman-kro’at povu ninian,” Padre Juvito hateten iha omilia.

Liafuan “liman kro’at povu nian” iha ninia kontestu naruk tebtebes. Tropas Portugéz sira ne’ebé altura ne’ebá, iha loron 20 fulan-agostu 1975 tun hasoru hodi halo kontra golpe. Maibé la’ós kontra golpe tanba dehan atu defende estabilidade rai ida ne’e ninian, iha momentu ne’ebá, kuandu ukun laiha.

“Ha’u iha tinan 11 ba tinan 12 no ami haksolok tebtebes, bainhira haree forsa sira primeira vez, tun hosi ne’ebá mai, tama mai hosi Colmera ne’e, taka kapasete, tau Granada sira iha kabás, futu kartuseira iha ne’e, ho kilat hanesan ne’e, primeira vés haree tropa sira sai, tinan 47 liubá,” Padre Juvito haktuir.

Prezensa hosi forsa sira Portugés ne’e, konsege hasai tiha golpista sira hosi Timor ba to’o iha fronteira, no barak mate kedan iha fronteira, barak mate iha loron invazaun 07 dezembru 1975 no balun mate duni iha sidade laran.

F-FDTL hanesan foun ida ne’ebé fó tama tán “F” oan ida hodi primeiru FALINTIL. Maibé, FALINTIL naran istóriku ida ne’ebé hakerek iha identidade povu ida ne’e ninian. Tanba FALINTIL sai liman kro’at povu ninian, tanba ne’e labele sai kro’at ba povu.

Advertisement

Lema FALINTIL “Sai Liman Kro’at Povu nian”, signifika povu kaer FALINTIL iha nia liman hodi halo ta’uk, hodi halo defende nia an, no ida ne’e importante loos.

FALINTIL mai hosi povu, ba povu, no fila ba povu. Loron ida, bainhira FALINTIL sira reforma ona hanesan eis Tenente Jenerál, Tito Cristóvão da Costa “Lere Anan Timur” no imi hotu sei fila-fali ba povu.

Leitura ne’ebé ohin hili, Jozue, hanesan lider substitute Moises ninian. Moises lori povu hosi Egípto, mai to’o iha Mota Jordaun nia ibun. Kuandu moises idade loos ona, Maromak dehan ó lalika tama ona, agora ó hili Jozue no nia oan atu troka ó.

“Ita mós halo dadauk ida ne’e, ita liu istória naruk ida, maun sira ne’ebé uluk iha ne’ebá mai, komesa troka hosi Jenerál Taur, ba Jenerál Lere agora ba fali Jenerál Falur,”nia dehan.

Troka lider ida hodi lidera fali instituisaun F-FDTL, ida ne’e hanesan substituisaun ida-idak ninian. Buat ida ne’ebé dehan ema politiza tiha instituisaun armada ne’e, maibe ida ne’e prosesu ida ne’ebé mak F-FDTL tenke la’o, tenke asume no tenke aseita.

Advertisement

Prezensa FALINTIL, la’ós sai forsa atu defende de’it Independénsia, maibé ezijénsia ida ne’ebé ohin loron nian maka tenke sai forsa ida ne’ebé profesionál liu, atu defende buat ne’ebé uluk iha ai-laran, timoroan sira la defende ida.

Padre Juvito enkoraza F-FDTL tenke sai profesionál iha buat hothotu, iha matenek, iha siénsia no iha hahalok. Rai ida-ne’e presiza defende ninia rikusoin sira, ninia kbi’it tomak ne’ebé TL iha, entrega responsábilidade tomak bai ha F-FDTL ninia liman, no estadu saran ba membru F-FDTL sira.

Istória Timor-Leste nian kompara hanesan ho Moises nian, Jozue nian, hodi troka mai to’o juízu sira no ikus mai, to’o liurai. Entaun, istória FALINTIL ninian la’o mós iha prosesu ida ne’e nia laran.

Iha selebrasaun aniversáriu ezisténsia FALINTIL bad ala-47 ne’e, hala’o mós atividade prinsipál mak hanesan, kari ai-funan ba iha tasi-laran, iha Ponti Kais (atuál Portu Dili). Fatin ida ne’ebé mak juventude timoroan barak mak lakon vida, tanba hetan tiru hosi militár Indonézia sira. Alende ne’e, tau mós ai-funan iha semiteiru Seroja, Balide, Dili.

Jornalista: Rogério Pereira Cárceres

Advertisement

Kontinua Le'e
Advertisement
Hakarak Hato'o Komentariu?

Husik Hela Komentariu

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Defeza & Seguransa

Komandu PNTL Distribui Karreta 47 bá Munisípiu no Unidade Sira

Published

on

Hatutan.com, (18 Abríl 2024), Díli—Komandu Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) iha Kinta 18 Abríl distribui tán karreta unidade hamutuk 47 bá komandu munisípiu 12, Rejiaun Administrativa Espesiál Oecusse Ambeno (RAEOA), Unidade Espesiál Polísia (UEP), Unidade Polísia Marítima (UPM) ho Unidade Patrullamentu Fronteira (UPF).

(more…)

Kontinua Le'e

Defeza & Seguransa

Vizita Papa Francisco, Seguransa Preparadu no Garantidu

Published

on

Hatutan.com, (16 Abríl 2024), DíliIX Governu Konstitusionál garante sei fó seguransa másimu durante loron tolu vizita Papa Francisco iha Timor-Leste (TL).

(more…)

Kontinua Le'e

Defeza & Seguransa

Governu Tenke Konsidera Kompeténsia Xefe Estadu iha Kooperasaun Internasionál Kuadru Defeza

Published

on

Hatutan.com, (16 Abríl 2024), DíliPrezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta husu Governu tenke tau konsiderasaun bá buat balun kona-bá kompeténsia Xefe Estadu nian iha kooperasaun internasionál kuadru defeza.

(more…)

Kontinua Le'e
Advertisement

Trending