“Normalmente iha lapsu barak katak arguido sira ne’e asegura de’it iha sira-nia rezidénsia labele hetan liberdade sai husi ne’ebá to’o lori de’it mai iha prosesu interogatóriu dahuluk. PCIC la lori arguidu sir aba detensaun no ida-ne’e mekanizmu laloos,” advogadu Octaviano Cardoso hateten
Nia fó razaun katak ohin haree rasik arguidu sira ne’e ba iha sela detensaun, mais kalan ida de’it tuir loloos ne’e tenke oras 72 nia laran iha tiha ona sela detensaun molok aprezenta iha Tribunál.
Iha Segunda kalan to’o Tersa (25-26/08/2025), autoridade sira husi PCIC ho SNI halo buska no apreensaun, inklui halo idenitifkasaun ba sidadaun estranjeiru na’in-10 ho nasionalidade Indonézia, Singapura no Malázia ne’ebé deskonfia pratika jogu online ilisítiu iha Otél Oe-Upu Rejiaun Administrativu Espesial Oé-Cusse Ambeno (RAEOA).
Durante julgamentu bá interogatóriu dahuluk ne’e, Ministériu Públiku solisita bá tribunál hodi aplika prizaun preventiva bá arguidu na’in-neen tanba deskofima komete krime ilisítiu (jogu online) no krime burla informátika.
Parte defeza rasik husu Tribunál atu aplika medida koasaun termu indentidade rezidénsia (TIR) ho razaun arguidu na’in-neen la komtete krime, katak jogu online Scam call center ne’ebé loke iha Rejiaun Administratvia Oé-Cusse Ambeno (RAEOA) no lokaliza iha Otél Oé-Upu ne’e legál.
Advertisement
Eustáquio Guterres , nuu’dár mós defeza ba arguido sira liuhosi telefonéka ba Hatutan.com katak, razaun parte defeza husu tribunál atu aplika TIR tanba ekipa defeza konsidera arguidu na’in-neen ne’ebé loke jogu online scam call center tuir prosesu legál.
“Ami nia razaun bá ami nia kliente, loos duni katak, sira la komete krime, halo nusá maka tenke bá prizaun preventive fali, jogu ne’e legál hela,” Eustáquio Guterres hateten.
Husi sorin seluk Hatutan.com konfirma ho investigadór PCIC, Dedi Álvario da Silva hateten, PCIC halo nia análize intelejénsia trata ema ho dingu, tanba ne’e PCIC ho SNI lakohi tau arguidu bá sela.
“Tanba sira mai husi estranjeiru mai iha Oé-Cusse, sira atu halai bá ne’ebé, tanba ami bele kontrola hela sira, entaun ohin advogadu dehan ami trata ema la dingu, entaun dingnu bá iha sela, loos ne’e tau iha sela, maibé sira telefoni ami dehan eipah nusá maka tau iha sela, depois ko’alia bá jornalista buat ida, imi husu pedidu bá ami ko’alia buat ida,” Dedi Álvario da Silva haktuir.