Iha tinan 2025, hahú hosi fulan-Janeiru too fulan-Jullu kontrubui ona reseita US$2,238,918.93, no daudaun ne’e kontrubisaun atuál iha US$9,898,401.14.
“Ami sei servisu maka’ás tuir rekursu no kapasidade natoon ne’ebé ami iha hodi hasa’e tan montante resita ba kofre estadu,” Anibal Carvalho hateten.
Hamosu Diploma Ministerial Hodi Kobra Futu Manu
Atividade futu manu alterasaun ba dekreitu Leí númeru 6/2016, 20 Abril, Inspesaun Jerál Jogu (IGJ, sigla portugés) ne’ebe tutela iha Ministériu Turizmu no Ambiente sei aprezenta ba Konsellu Ministru (KM) bele hamosu diploma ministeriál hodi nune’e bele defini loloos reseita ida ne’ebé atu kobra husi futu manu tuir baze legal.
Advertisement
Inspetór Jerál IGJ, Anibal Carvalho Martins, hateten jogu balun mak seidauk halo kontrolu, liu-liu hanesan futu manu seidauk halo kontrolu másimu, maske haree hela iha merkadu iha terrenu jogu futu manu ne’e aas tebes, tantu husi Dili to’o iha munisípiu sira.
“Ami sei kria hela kondisaun oinsa atu bele fó forsa mai IGJ halo kontrolu, kondisoens ne’ebé halo mk agora dadauk ita prepara ona Leí alterasaun dekreitu Leí numeru Nu. 6/2016 nian ita altera,” Anibal Carvalho Martins esplika.
Nia hateten altera Leí ne’e hodi fó forsa maka’ás ba Inspesaun Jeral Jogu para nune’e halo kontrolu jogu sira hotu liu-liu futu manu ne’ebé lao hela.
“Tanba saida mak ita seidauk halo kontrolu másimu ba futu manu mésmu iha Dekreitu Nú. 6/2016 ko’alia hela futu manu hanesan jogu tradisionál ida, mais ninia rekejitu atu implementa para kobre reseita ne’e mak seidauk klaru, entaun hakarak ka lakohi altera Dekreitu Leí Nú. 6/2016 ne’e para bele hamosu Diploma Ministeriál ida ne’ebé mak di’ak hodi nune’e bele defini loloos reseita ida ne’ebé mak ita atu kobra husi futu manu,” nia esplika.
Fundasaun Mahein Preokupa
Advertisement
Diretór Ezekutivu Fundasaun Mahein (FM) Nelson Belo
Fundasaun Mahein (FM) preokupa kompañia jogu online sira ne’ebé mak tama mai Timor-Leste tanba nia impaktu negative, bele kria problema boot ba nasaun no sosiedade bele hamosu relasaun la di’ak ida ba estranjeiru ne’ebé mak hakarak nasaun ne’e ba di’ak.
Diretór Ezekutivu Fundasaun Mahein (FM) Nelson Belo, hateten Fundasaun Mahein foin dadauk hasai relatóriu ida ba asuntu kazinu no involve kompañia sira ne’ebé mak iha Oé-Cusse ne’ebé deskonfia scaninng,
Fundasaun Mahein rekomenda oinsá mak Timor-Leste bele aprende husi naksalak sira ne’ebé mak husi Kambodia, Filipina, Malta no husi fatin sira seluk ne’ebé mak iha sudeste Asiatiku.
“Labele sai sentru ba translasaun jogu online scanning sira ne’e, se lae sofre ne’e nasaun sei selu tusan ida ne’ebé mak boot tebes,” Nelson belo hateten.
Fundasaun Mahein konkorda ho diversifikasaun ekonomia, maibé mós Fundasaun Mahein husu business internasional ne’ebé mak halo investimentu iha Timor-Leste presiza iha transparensia kontabilidade ba ninia povu atu bele fó opiniaun, povu mos bele halo monitorizasun ba atividade kompañia internasional sira ne’ebé mak mai halo business iha ita nia rai” dehan Diretor Ezekutivu Fundasaun Mahein.
Fundasaun Mahein preokupa lei sibernetika seidauk, iha maibe lei seguransa no lei kona-ba asuntu komersiu la forte hodi oinsa mak trata lisensa supreza boot no tanba saida mak jogo kasinu sira loke iha Oe-Cusse ne’e hetan lais tebes lisensa, la iha transparansia ba nia sidadaun maibé lais tebes tanba saida?
“Ukun nain sira, lideransa sira tenke hanoin di’ak katak nasaun ida ne’e tenke dura ba jerasaun la bele to’o de’it ba sira nia jerasaun. Tanba saida mak jogu sira mai rstraga nasaun labele husik de’it no labels mos husik de’it Timoroan sira ne’ebé mak halo kooperasaun ka loke dalan ba jogu sira ne’ebé mak elisitu jogu sira estraga nasaun”
Jogu online sira hanesan ne’e la’ós mai investimentu maibé mai estraga nasaun ne’e mak presiza haree ho seriu ne’ebé viola regras presiza halo investigasaun lori ba atende regras formal iha judisiariu.