Jornalista Hatutan.com halo komfirmasuna ho SEKOMS Expedito Dias Ximenes kona-bá projetu konstrusuan edifisiu sentrál RTTL,E.P ne’ebé empreza PT Aulia Multi Sarana adandona hela. Foto/Hatutan.com
Konstrusaun bá edifísiu foun RTTL, E.P ne’e previstu atu remata ka termina iha fulan-Marsu 2026, reprezenta investimentu ida ho kustu US$5,970659,11 neʼebé finansiamentu hetan hosi parseria ida entre Governu Timor-Leste, Governu Japaun no Programa Nasoins Unidas ba Dezenvolvimentu (UNDP, sigla inglés).
Konstrusaun projetu ne’e inklui formasaun téknika ba jornalista sira no profisionál RTTL sira seluk, ho objetivu atu hametin abilidade ekipa nian enfrenta ezijénsia komunikasaun modernu no efetivu.
Advertisement
Sura husi loron serimónia hatuur fatuk-inan to’o agora empreza internasionál husi Indonézia, PT Aulia Multi Sarana, seidauk hatuur nia fundasaun ka fondasi no seidauk hatudu esforsu ba mobilizasaun ekipamentu iha terrenu konstrusaun tanba empreza enfrenta difikuldade no prejudika progresu konstrusaun la’o tuir nia kontratu servisu.
Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál Komunikasaun Sosiál (SEKOMS), Expedito Dias Ximenes bá Hatutan.com, Kinta (13/11/2025), konfesa katak empreza PT Aulia Multi Saran ne’ebé uluk halo ne’e, laiha kapasidade, hodi bele supa bee ne’ebé sai maka’ás iha lokál konstrusaun.
“Empreza PT Aulia Multi Sarana laiha kapasidade, agora UNDP halo fali prosesu foun ne’ebé sei hahú fali iha loron 01 Dezembru 2025, tanba relatóriu sira mai hato’o tiha ona, ha’u hato’o tiha ona Primeiru-Ministru,” Expedito Dias Ximenes hateten hafoin partisipa Forum literasia dijitál no mundu artifisial intelijénsia ne’ebé organiza husi AJTL iha Salaun Asosiasaun HAK iha Faról, Díli.
Projetu ne’e hahú hatuur fatuk inan husi Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão iha loron 19 fulan-Dezembru 2024, maibé to’o agora la hatudu progresu no informasuna ne’ebé iha katak UNDP hapara ona kontratu ho PT Aulia Multi Sarana husi Indonézia ne’e.
Fó hanoin fila fali katak Hatutan.com halo enrtevista ida liuhosi telefonika ho Manejer UNDP Muhammad Salim iha Tersa (04/11/2025), hateten bá katak konstrusaun edifisiu Sentrál Rádiu Televizaun Timor-Leste Empreza Públika (RTTL, E.P) halo fali estudu foun no halo mós dezeñu foun.
Advertisement
“Kompaña PT Aulia Multi Sarana, UNDP hapara tiha ona, daudaun ne’e UNDP prepara dezeñu foun hodi loke fali konkursu públiku ka tenderizasaun,” Muhammad Salim hateten.
Edifísiu sentrál RTTL,E.P nian ne’e tau naran Francisco Borja da Costa iha andar haat (4) kompletu ho estudiu rádiu ho televizaun, fatin servisu ho ezekutivu, ho totál administrasaun no jornalista na’in-600.
Iha andar da-haat leten ne’e fatin sorumutuk ho naran auditóriu Nino Konis Santana ho kapasidade akomula ema na’in-1000.
Osan bá edifisiu ne’e apoiu hosi Governu Japaun liuhosi ezersísiu negosiasaun husi eis-prezidente Konsellu Administrasaun RTTL, E.P, José António Belo “Taraleu” iha inisiu 2023 no hetan tulun husi MAPKOMS hodi haruka karta pedidu bá Governu Japaun no mós koñesimentu mós bá UNDP nia reprezentante iha Díli iha loron 23 fulan Maiu 2023, hodi husu apoiu orsamentu ho totál US$5,970659,11, hodi ajuda konstrui edifisiu sentrál RTTL, E.P nune’e Governu Japaun apoiu montante orsamentu ne’e iha loron 11 fulan-Juñu 2023.
Advertisement
Iha fulan-Outubru tinan 2023, UNDP lansa konkursu dezeñu ho site assessment no hafoin iha fulan-Jullu tinan 2024 no fulan-Agustu 2024 hetan aprovasaun bá dezeñu husi Ministériu Obras Públika (MOP) depois lansa kedan bá konsursu internasionál hodi hetan kompañia internasionál husi Indonézia PT Aulia Multi Sarana hanesan manan na’in ba konkursu internasionál ne’e ho totál kustu ba projetu ne’e $3,760,405.00.
Iha akordu neʼebé estabelese ho parte sira, liuliu UNDP no Governu Timor-Leste liuhusi Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS) iha mandatu Governu da-sia (9) nian ne’e, kompañia PT Aulia Multi Sarana kompromete atu hatama nia ekipamentu rasik, modernu no sufisiente, maibé realidade PT Aulia Multi Sarana aluga de’it eskavadora ida ho karreta baskulante rua (2) ka tolu (3) husi empreza nasionál TINOLIN, Lda, maibé to’o agora fasilidade sira ne’e la estasiona ona iha fatin projetu, inklui terrenu projetu nian la hatudu progresu no paradu totál.