Nia esplika, depoizde JSMP halo akompañamentu no avaliasaun bá fenomena sira ne’ebé liga ho ema kriminozu sira ne’ebé halai husi nasaun seluk, evidénsia sira hatudu katak iha tendénsia ida ne’ebé kriminozu sira hili Timor-Leste hanesan fatin seguru atu subar. Fenomena ida-ne’e, tuir nia, la’ós akontesimentu ida mesak, maibé akontese beibeik iha rejiaun barak.
Nia subliña faktór jeográfiku sai ida husi razaun prinsipál. Timor-Leste fahe fronteira direta ho Indonézia, ne’ebé bele fasilita movimentasaun ema entre nasaun rua ne’e. Kondisaun ida-ne’e, se la iha kontrolu rigorozu, bele loke dalan tama bá ema sira ne’ebé hakarak halai husi prosesu justisa iha nasaun seluk.
“Autór krime ka korruptor sira observa situasaun iha Timor-Leste durante tempu naruk. Sira haree katak ita Timor ne’e, iha frákeza balun iha sistema kontrolu no aplikasaun lei. Tanba ne’e, dala barak sira konsidera Timor-Leste hanesan opsaun estratéjiku ida ne’ebé fasíl liu atu subar uanhira sira halo krime iha fatin seluk ka sira nia Nasaun orijen,” nia dehan.
Nia dehan sé mekanizmu kooperasaun judisiál internasionál no kontrolu fronteira la reforsa, Timor-Leste bele kontinua sai destinasaun alternatívu bá kriminozu sira atu ses-aan husi responsabilidade kriminál, bá estadu propriu husi iha autór kriminozu sira nia paíz orijen halo hela hanesan Fujitvu Kalumban Mali.
Advertisement
Nia afirma situasaun ida-ne’e presiza atensaun sériu husi instituisaun sira seguransa no justisa, liu-liu atu reforsa kooperasaun entre Timor-Leste no Indonézia, no mós ho nasaun seluk, hodi prevene Timor-Leste la sai refújiu ba ema kriminozu internasionál.
Nia esplika katak instituisaun sira hanesan autoridade Migrasaun no ofisiál sira ne’ebé servisu iha área fronteira presiza reforsa kontrolu sira atu prevene situasaun ne’ebé bele halo Timor-Leste sai fatin subar ba ema sira ne’ebé halai husi responsabilidade krime iha rai seluk.
“Ita hanoin tenke hametin liután koordenasaun iha fronteira entre autoridade sira hanesan Migrasaun no entidade sira ne’ebé servisu iha pontu entrada. Medida prevenstivu sira presiza reforsa tan,” Luís Sampaio hateten.
Nia dehan, tuir loloos estadu Indonézia sria mós husu, no Govenrnu Timor-Leste mós buka estratéjia hodi fó sai bá autoridade Indonézia, katak iha ema ida ne’ebé durante ne’e subar iha Timor, Autoridade Indonézia bele haruka karta ofisiál mai iha autoridade Timor-Leste atu nune’e haruka fali fujitivu Kalumban Mali.
“Tenke halo hanesan kazu Fujitvu Arnolfo Teves Jr tanba respeita soberanu Estadu liu-liu Jurídisaun Estadu ida-idak nian. Entaun, kazu ne’e ita haree husi Diretór Nasionál PCIC Vicente Fernandes e Brito fó sai katak iha difikuldade tanba nia (Kalumban Mali-Red) sadere bá ema seluk , ka iha ema seluk ne’ebé proteje husi kotuk, tanba ne’e ita buka dalan seluk ne’ebé hodi haruka fujitvu Kalumban Mali, tanba Timor ne’e la’ós fatin bá kriminozu sira, Piór liu kirime sira hanesan transnasionál, inklui Korrupsaun, droga, trafiku umanu ita nia estadu tenke hola pozisaun forte atu kombate krime sira hanesan ne’e,” nia dehan.
Nia profunda, kazu boot no sériu hanesan fujitivu Kalumban Mali, responsavel masímu iha Prokuradór Jerál Repúblika, tanba ne’e la’ós kazu entre oho malu, maibé ne’e kazu jurídisaun entre Estadu Timor-Leste ho Estadu Indonézia nian.
“Ezemplu kazu hanesan ita temi dadauk n Fujitivu Kalumban Mali, Prokuradór Jerál Repúblika tenke buka meius atu komunika ho autoridade polísial ne’ebé atua bá kazu ne’e atu breafing nia lalais para iha koñesimentu hodi bele orienta hodi prosesu kazu ne’e lalais,” nia dehan.
Nia afirma, sé Prokuradór Jerál Repúblika Nelson de Carvalho deklara katak laiha koñesimentu bá kazu fujitvu Kalumban Mali, ida-ne’e laiha fatin, tanba kazu ne’e ho natureza komplexu.
“Ita la bele kokorda banhira Prokuradór Jerál Repúblika laiha koñesimentu ho kazu ho natureza komplexu, ka krime orgnanizadu,” nia dehan.
Advertisement
Fó hanoin fali fila katak Kazu fujitivu Kalumban Mali ne’ebé deskonfia falsifika dokumentu hodi hetan nsionalidade Timor ho naran Leonardo Benigno Tilman, sai sensitivu no dilemátiku ba Polísia Sientifiku Investigasaun Krminál (PCIC, sigla portugés) tanba ema ho podér politíku no ema balun tan ho pozisaun boot mak proteze no fó hela kondisaun ba Kalumban Mali hodi la’o livre iha Timor-Leste.
Kalumban Mali ne’ebé deskonfia falsifika dokumentu hodi hetan nasionalidade Timor ho identidade Leonardo Benigno Tilman, hetan sentensa husi Painél Juis Tribunál Krime Korrupsaun ka Pengadilan Tindak Pidana Korupsi (Tipikor) Kupang-Indonézia, tinan-15 prizaun efetivu iha tinan 2016. Maibé, proses julgamentu bá kazu ne’e ho karater in-absénsia ho ajenda akuzasaun final, Kalumban Mali halai lakon to’o ohin loron.
Kalumban Mali sai hanesan fujitivu ka DPO (Daftar Pencarian Orang) Prokuradoria NTT ho Prokuradoria Jerál Repúblika Indonézia nian dezde kedas tinan 2016.
Kalumban Mali, envolve kazu fornesimentu adubu ka pupuk ho kuantidade tonelada 575 ho valor orsamentu millaun Rp 976.
Kalumban Mali nu’udár Diretór CV Eka Cipta Persada ne’ebé hetan detensaun dezde loron 28 fulan-Fevereiru 2014. Molok ne’e, iha fulan-Jullu tinan 2013, Kalumban Mali sai hanesan kandidatu membru lejislativu husi Partidu Amat Nasonal (PAN) bá DPRD-NTT.
Advertisement
Fó hanoin tan fali katak iha Kuarta, 05 fulan-Juñu tinan 2023, hale’u tuku 16:00 Otl, PCIC halo kapturasaun no detensaun ba fujitivu Kalumban Mali iha nia rezidénsia Fomento, Díli.
Autoridade PCIC kaptura no detein fujitivu Kalumban Mali relasiona ho informasaun katak nia kaer ilegalmente dokumentu sidadania Timor nian hodi troka nia naran ba Leonardo Benigno Tilman husi Munisípiu Bobonaro.
Iha detensaun no kapturasaun ne’e, PCIC asegura dokumentu importante sira hosi Kalumban Mali alias Leonardo Benigno Tilman, hanesan sertidaun Nascimento ne’ebé deskonfia atribui husi indivíduu ida iha Ministériu Justisa Timor-Leste, Billete Identidade Timor-Leste no sertidaun kazamentu husi Parókia ida ne’ebé hola parte iha Arkidioseze Metropolitana Díli.
Fujitivu Kalumban Mali nia orijen husi Lamaknen, Postu Administrativu Atambua, Provínsia Kupang, Timor Osidentál ka NTT (Nusa Tengara Timur).
Tuir família balun Kalumban Mali nian ne’ebé Hatutan.com hasoru (tanba kestaun seguransa la bele públika fontes ne’e nia identidade) iha Díli, Kuarta 26 Juñu 2025, informa katak nia koñese Kalumban Mali tanba sira-na’in rua nia inan bin-alin. Maibé, nia lahatene paradeiru fujitivu Kalumban Mali nian iha Timor-Leste.
Advertisement
Família husi Kalumban Mali ne’e haktuir iha tinan 2024, Kalumban Mali sei vizita nia, maibé to’o agora lakon ona kontaktu no nunka vizita nia.